NASLOVNICA → INFO

Nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta 2015.

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika objavilo je nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta.

| 10. 11. 2015.

NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2015. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

1. "Kristofor Kolumbo" Miroslava Krleže u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. "Virginia Woolf" Damira Zlatara Freya prema "Tko se boji Virginije Woolf" Edwarda Albeeja u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula;

3. "260 dana" Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Dražen Ferenčina za režiju predstave "260 dana"Marijana Gubine u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

2. Rene Medvešek za režiju predstave "Kristofor Kolumbo"Miroslava Krleže u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

3. Damir Zlatar Frey za režiju predstave "Virginia Woolf" Damira Zlatara Freya prema "Tko se boji Virginije Woolf" Edwarda Albeeja u izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Nela Kocsis za ulogu Marthe u predstavi "Virginia Woolf" Damira Zlatara Freya prema "Tko se boji Virginije Woolf" Edwarda Albeeja u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula;

2. Anja Šovagović-Despot za ulogu Violet Weston u predstavi "Kolovoz u okrugu Osage" Tracy Letts u režiji Slađane Kilibarde i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

3. Nina Violić za ulogu Eve u predstavi "Vučjak" Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Aleksandar Bogdanović za ulogu Georgea u predstavi "Virginia Woolf" Damira Zlatara Freya prema "Tko se boji Virginije Woolf" Edwarda Albeeja u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula;

2. Dražen Čuček za ulogu Henryja u predstavi "Prava stvar" Toma Stopparda u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

3. Borko Perić za ulogu u predstavi "Jazavac u Kerempuhu" Olivera Frljića, Hrvoja Kečkeša, Vilima Matule, Borka Perića i Rakana Rushaidata u režiji Olivera Frljića i izvedbi Satiričkog gradskog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Ana Begić Tahiri za ulogu Evine mati u predstavi " Vučjak" Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Katarina Bistrović Darvaš za ulogu Majke u predstavi "Antigona" Sofokla u režiji Lenke Udovički i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba;

3. Bojana Gregorić-Vejzović za ulogu Barbare Fordham u predstavi "Kolovoz u okrugu Osage" Tracy Letts u režiji Slađane Kilibarde i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Dado Ćosić za ulogu Jana u predstavi "Mobitel" Sergia Belbela u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Kazališta Moruzgva iz Zagreba;

2. Filip Križan za ulogu Kena u predstavi "Crveno"Johna Loganau režiji Matka Raguža i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

3. Sreten Mokrović za ulogu u predstavi "Kristofor Kolumbo"Miroslava Krleže u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga

Nominirane:

1. Matea Grabić za ulogu u predstavi "260 dana"Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

2. Tara Rosandić za ulogu u predstavi "Nevjerojatan događaj" autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u režiji Ivice Boban i izvedbi Kazališta Knap iz Zagreba;

3. Erna Rudnički za ulogu u predstavi "Nevjerojatan događaj" autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u režiji Ivice Boban i izvedbi Kazališta Knap iz Zagreba.

Muška uloga

Nominirani:

1. Nikola Baće za ulogu Vuke u predstavi "Dubrovačka trilogija" Ive Vojnovića u režiji Staše Zurovca i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 66. Dubrovačkih ljetnih igara;

2. Aljoša Čepl za ulogu Marijana u predstavi "260 dana"Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Jan Kerekeš za uloge u predstavi "Krtice" Jana Kerekeša u režiji Ljubomira Kerekeša i izvedbi Kerekesh teatra iz Varaždina.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade - DRAMA

Nominirane:

1. "Male priče o nestašnoj Sonji" po motivima ruske priče Andreja Usačeva "Pametni psić Sonja"u režiji Ljudmile Fedorove i izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;

2. "Moja obitelj i jedan jež" Hrvoja Zalarau režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba;

3. "Neispričana bajka" Aleksandre Naumov, Damira Klemenića i Radovana Ruždjaka u režiji Radovana Ruždjaka i izvedbi Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta - Scena Gorica.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska uloga

Nominirane:

1. Jelena Hadži-Manev za ulogu u predstavi "Moja obitelj i jedan jež" Hrvoja Zalara u režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba;

2. Aleksandra Naumov za ulogu u predstavi "Neispričana bajka" Aleksandre Naumov, Damira Klemenića i Radovana Ruždjaka u režiji Radovana Ruždjaka i izvedbi Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta - Scena Gorica;

3. Amanda Prenkaj za uloge u predstavi "Kraljević i prosjak" Marka Twaina u režiji Ivane Čoh Šverko i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Muška uloga

Nominirani:

1. Dean Krivačić za ulogu Vraga u predstavi "Postolar i Vrag"Augusta Šenoe - Zinke Kiseljak u režiji Saše Broz i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

2. Zoran Pribičević za ulogu Toma Cantyja u predstavi "Kraljević i prosjak" Marka Twaina u režiji Ivane Čoh Šverko i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

3. Danijel Radečić za ulogu u predstavi "Moja obitelj i jedan jež" Hrvoja Zalara u režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

1. Ana Prolić za dramatizaciju romana "260 dana" Marijana Gubine, praizvedenog u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku;

2. Hrvoje Zalar za izvorni dramski tekst za predstavu "Moja obitelj i jedan jež" praizvedenu u Kazalištu Smješko iz Zagreba;

3. Oliver Frljić, Hrvoje Kečkeš, Vilim Matula, Borko Perić i Rakan Rushaidat za autorski projekt "Jazavac u Kerempuhu" praizveden u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Franjo Dijak za ulogu u radio drami "Kroz sobe" u režiji Mislava Brečića;

2. Natalija Đorđević za ulogu u radio drami "Marija i mornar" u režiji Stephanie Jamnicky;

3. Krešimir Mikić za ulogu u radio drami "0tac Sergije" u režiji Mislava Brečića.

 

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Goran Kulenović za režiju TV serije "Crno - bijeli svijet" (3. epizoda );

2. Dalibor Matanić za režiju TV filma "Majstori";

3. Filip Peruzović za režiju TV filma "Trebalo bi prošetati psa".

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Dodjeljuje se dramskoj umjetnici MARIJI SEKELEZ za petnaestogodišnje (15) uspješno kazališno ravnateljstvo Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba.

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Ivan Kirinčić u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Tanja Lacko u predstavi "Kristofor Kolumbo" Miroslava Krleže u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

3. Vesna Režić u operi "Ivica i Marica" Engelberta Humperdincka pod dirigentskim vodstvom Saše Britvića, u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Saša Došen Lešnjaković u predstavi "260 dana" Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

2. Alan Hranitelj u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Juraj Zigman u operi "Aida" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Dražena Siriščevića i izvedbi ansambla 60. Splitskog ljeta.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
Nominirani:

1. "Madame Buffault" Borisa Papandopula pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka, u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi 28. Muzičkog biennala Zagreb u suradnji s Muzičkom akademijom, Akademijom dramske umjetnosti, Akademijom likovne umjetnosti, Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu;

2. "Mefistofele" Arriga Boita pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. "The turn of the screw" Benjamina Brittena pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Nikša Bareza za dirigenta opere "Mefistofele" Arriga Boita u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. Ozren Prohić za režiju opere "Mislibolesnik iliti Hipohondrijakuš" anonimnog kajkavskog autora "Le malade imaginaire" M. A. Charpentiera pod dirigentskim vodstvom Saše Britvića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

3. Dora Ruždjak Podolski za režiju opere "Madame Buffault" Borisa Papandopula pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka i izvedbi 28. Muzičkog biennala Zagreb u suradnji s Muzičkom akademijom, Akademijom dramske umjetnosti, Akademijom likovne umjetnosti, Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Anamarija Knego za ulogu Gospođice Jessel u operi "The turn of the screw" Benjamina Brittena pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Kristina Kolar za ulogu Aide u operi "Aida" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Dražena Siriščevića i izvedbi ansambla 60. Splitskog ljeta;

3. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Jele u operi "Ekvinocij" Ivana Brkanovića pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Igora Pisona i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Ivica Čikeš za ulogu Mefistofela u operi "Mefistofele" Arriga Boita pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. Domagoj Dorotić za ulogu Ive Ledinića u operi "Ekvinocij" Ivana Brkanovića pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Igora Pisona i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Ljubomir Puškarić za ulogu Onjegina u operi "Evgenij Onjegin" Petra Iljiča Čajkovskog pod dirigentskim vodstvomu Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Sven Jagarinec za ulogu Milesa u operi "The turn of the screw" Benjamina Brittena pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Jelena Kordić za ulogu Ivice u operi "Ivica i Marica" Engelberta Humperdincka pod dirigentskim vodstvom Saše Britvića, u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Leon Košavić za ulogu Don Giovannija u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Mladena Tutavca, u režiji Roberta Boškovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. "Alisa" Roberta Morana u koreografiji Ashleya Pagea i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Bajadera" Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. "Đavo u selu" Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara - koreografiju prenijeli Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

Nominirani:

1. Leo Mujić za koreografiju baleta "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Ronald Savković za koreografiju baleta "Orašar - Evolution" na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. Ivan Josip Skender za dirigentstko ostvarenje u baletu "Bajadera" Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

Nominirane:

1. Pavla Pećušak za ulogu Kneginje Jelisavete Fedorovne Tverske - Betsy u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Lea Mujića i ulogu Giselle u baletu "Giselle" Adolphea Adama u koreografiji Iraide Lukašove prema J. Coralliju i J. Perrotu u redakciji M. Petipaa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Edina Pličanić za ulogu Ane Karenjine u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Lea Mujića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Mirna Sporiš za ulogu Kraljice Herz u baletu "Alisa" Roberta Morana u koreografiji Ashleya Pagea i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga

Nominirani:

1. Vuk Ognjenović za ulogu Colasa u baletu "Vragolasta djevojka" F. Herolda i P.L. Hertela u koreografiji Svebora Sečaka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

2. Tomislav Petranović za ulogu Charlesa u baletu "Alisa" Roberta Morana u koreografiji Ashleya Pagea i ulogu Zlatnog idola u baletu "Bajadera" Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Lev Šapošnikov za ulogu Starog mačka u baletu "Mačak u čizmama" Brune Bjelinskog u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Marta Kanazir za ulogu Šeherezade u baletu "Šeherezada" N. Rimski-Korsakova u koreografiji Lea Mujića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Bojana Lipovšćak za ulogu Đavolice u baletu "Đavo u selu" Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

3. Iva Vitić za uloge Giselle i Myrthe u baletu "Giselle" Adolphea Adama u koreografiji Iraide Lukašove te ulogu Margarete u baletu "Johannes Faust Passion" u koreografiji Milka Šparembleka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

BOŽIDAR BOBAN - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Božidaru Bobanu.

Dramski umjetnik Božidar Boban pripada posljednjoj generaciji Gavellinih učenika na zagrebačkoj Akademiji na kojoj je diplomirao 1962. godine. Od svog velikog učitelja baštinio je uvjerenje da glumac prije svega treba biti zastupnik autora i djela koje interpretira, a tu je misao uspijevao tijekom karijere otjeloviti i razviti u dodiru s posve različitim redateljskim poetikama i konceptima. Bio je podjednako uvjerljiv tumač klasičnog i modernog repertoara, rastvarajući svojim prepoznatljivim i uvijek pomalo dramatičnim, povišenim načinom govorenja, i najsloženije tekstualne i misaone konstrukte. U njegovoj glumi, međutim, nikada nije bilo očekivanog i predvidljivog; upravo zato što je ponirući u dubinu duše, psihe i karaktera likova koje je tumačio, omogućavao sebi da im dodijeli i važan segment vlastite osobnosti.

Prvi stalni angažman Božidar Boban dobio je odmah poslije završene Akademije, godine 1962., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Do 1966. na središnjoj nacionalnoj pozornici uglavnom se ističe u postavama djela suvremenih pisaca: Sartrea, Giraudouxa, Pere Budaka, Hristića, Kesselringa, a zatim prelazi u današnje Dramsko kazalište Gavella, gdje će ostati do 1983.

Dominis u Supekovom Heretiku, Don Jere u Marinkovićevoj Gloriji, Sigismund u postavi Calderonove drame Život je san, Student u Strindbergovoj Sablasnoj sonati, naslovni junak u Shakespeareovom Macbethu i Henriku IV., Čehovljevom Ivanovu te Schafferovom Amadeusu, samo su neke od velikih uloga koje je odigrao u tom razdoblju, postavši jednim od neospornih prvaka hrvatskog glumišta. No glumcu Bobanove energije, snage i znatiželje trebali su i dodatni izazovi, pa često nastupa i na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu te u zagrebačkom Teatru ITD.

"Boban je sklon brechtovskim začudnostima u glumi", zapisuje Georgij Paro koji s njim kao naslovnim junakom u Dubrovniku postavlja Brechtova Eduarda II. i Krležinog Kristofora Kolumba, te Areteja u kojem Bobanova verbalna ekvilibristika biva stavljena u službu jednog od Krležinih Apatrida. Zanimljiva je i Bobanova niska ostvarenja u šekspirijanskom teatru Ljetnih igara, u kojoj, pred ostalih, pronalazimo i kreacije Ariela, Orsina, Fortinbrasa, Menena i Rodriga, ali tu su i Ciprijan u Violićevoj postaviPrikazanja života i muke Sv. Ciprijana i Justine te Agamemnon u prvom dijelu Eshilove Orestije. S redateljem te predstave, Marinom Carićem u Splitu je nastupio u antologijskoj postavi Marulićeve Judite, potvrdivši se u ulozi Oloferna kao vrstan govornik srednjodalmatinske čakavice, a u svom rodnom gradu zablistao je i kao Moliereov Don Juan, Držićev Pomet i Bulgakovljev Gospodin de Moliere.

U Teatru ITD Božidar Boban gotovo je isključivo bio posvećen modernom kazališnom repertoaru, ostvarenom u širokom žanrovsko-stilskom spektru, od poetskog kazališta do groteske. Mlađa publika najprije ga se s ITD-ovske pozornice sjeća u nekoliko uloga iz predstave Alma Mahler Maje Gregl i Ivice Boban, no povijest tog kazališta itekako ga dobro pamti i kao Camusova Kaligulu, Claudelova Almarica, Ionescova Banca, Mullerova Filokteta i Brešanova Jocu Škokića.

Godine 1983. Božidar Boban vratio se u zagrebački HNK, gdje su se na njegovom repertoaru ponovno našle amblematske uloge iz svih razdoblja hrvatske i europske dramske književnosti, od Sofoklova Kreonta i Gundulićeva Ljubdraga, preko Bulgakovljeva Majstora, Pirandellova Dr. Hinkfussa i Cesarčeva Starčevića do Bakarićeva Supila i Šnajderova Paola Grimaldija.

Uspješno živeći neku drugu kazališnu epohu od one u kojoj je započeo svoj profesionalni put, Boban je u nova vremena (i novim generacijama) prenio zanos, predanost i temeljitost na kojem je počivala poetika njegovog i prethodnih mu glumačkih naraštaja

MIRO BELAMARIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu i skladatelju gospodinu Miri Belamariću.

Uz ime proslavljenog dirigenta i skladatelja Mire Belamarića vežu se neke od najzapaženijih opernih predstava koje su u drugoj polovici prošlog stoljeća označile vrhunac cjelokupne hrvatske operne reprodukcije. U preko 40 godina dugoj umjetničkoj karijeri Belamarić je svojim talentom, znanjem kao i nepogrešivom intuicijom snažno obilježio i obogatio operni repertoar HNK a u Zagrebu. Rođen u Šibeniku 1935. godine, studij dirigiranja i kompozicije upisuje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Milana Horvata, odnosno Stjepana Šuleka, zatim specijalizaciju u Salzburgu kod Lovre pl. Matačića te u Sieni kod Sergiua Chelibidachea. Bio je asistent Herbertu von Karajanu na Salzburškom Festivalu, a od 1975.-77. godine asistirao je Karlu Böhmu. Dirigentski debi ostvario je u siječnju 1960. godine u Gradskom kazalištu Komedija u Leharovoj Veseloj udovici . Nekoliko godina kasnije debitirao je na sceni HNKa u Zagrebu predstavom Gotovčeve opere Dalmaro. Za središnju nacionalnu kuću ostao je vezan punih 25 godina u svojstvu dirigenta, šefa dirigenta, redatelja i skladatelja. Istaknuo se kao vrsni interpret dijametralno oprečnih glazbenih stilova, ujedno i antologijskih opernih ostvarenja. To se prvenstveno odnosi na opere ranog belcanta poput Bellinijeve Norme u uzorno klasičnoj režiji Vlade Habuneka s vrsnim tumačima glavnih uloga koje je pronašao u Ljiljani Molnar Talajić i Dunji Vejzović, zatim Verdijevog Nabucca ostvarenog u suradnji s redateljem Petrom Selemom i u legendarnom scenskom okviru Božidara Rašice s rekordnih 150 izvedbi u 25 godina gotovo neprekinutog scenskog života na zagrebačkoj pozornici. Više od 20 godina na repertoaru se održala i Verdijeva Traviata za čiji je dugovječan uspjeh uz Belamarića zaslužan Vladimir Ruždjak kao redatelj i interpret uloge Georgea Germonta. Blistav niz interpretacija Verdijevih partitura maestro Belamarić nastavio je izvedbama Don Carlosa, Krabuljnog plesa i Otella a s jednakim uspjehom na scenu je nakon dugo vremena vratio verističku Ponchiellijevu Giocondu u režiji Petera Bussea kao i jednočinke Cavalleria Rusticana Pietra Mascagnia i Pagliacci Ruggiera Leoncavalla u fellinijevsko - strastvenoj režiji Giancarla del Monaca. Uz dirigentska ostvarenja dokazao se i kao vrlo uspješan redatelj Mozartove opere Cosi fan tutte te Donizettijevih komičnih opera Don Pasquale i Ljubavni napitak. Pod Belamarićevim autoritativnim vodstvom izvedena su prva dva dijela Wagnerove tetralogije - Rajnino zlato i Walkuera a značajan pomak u obogaćenju repertoara učinjen je odabirom dvaju naslova iz pera Richarda Straussa: Salome koja je na zagrebačkoj pozornici izvedena nakon punih 30 godina i Elektre koja je doživjela prvu hrvatsku scensku izvedbu. Kao skladatelj najviše se istaknuo operama Ljubav don Perlimplina, skladanu prema drami Frederica Garcije Lorce praizvedenu u Zagrebu 1975. godine a zatim s jednako velikim uspjehom izvođenu u Pragu i Kasselu i Priče iz Bečke šume, prema Oedenu von Horvathu praizvedenu u Karlsruheu 1993.godine, potom u Zagrebu 1997. godine.

Tu je još i nikad izvedena opera Don Juan - buntovnik za sva vremena, prema Tirsu de Molini za koju je 1983. osvojio prvu nagradu Bečke državne opere.

Nastupao je na opernim i koncertnim pozornicama u Hrvatskoj, Japanu, Austriji, Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Češkoj, Njemačkoj, SAD-u, Luxemburgu, Rusiji, Švicarskoj i Meksiku.

Obnašao je funkciju glazbenog ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara 1990. i 1991. godine.

Odlikovan je brojnim nagradama i priznanjima od kojih su najznačajnije Nagrada Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, Vjesnikova nagrada za glazbu Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Grada Zagreba i Nagrada Vladimir Nazor.

Maestro Belamarić već dugi niz godina živi povučeno u svom domu u Austriji te mu povodom dodjele ove prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo na svemu učinjenom za opernu umjetnost i upućujemo čestitke s najljepšim željama povodom 80. rođendana.

 

Žiri za DRAMU :

Željka Turčinović - predsjednica

Članovi - Danica Dedijer, Nina Erak-Svrtan, Darko Janeš, Slavica Knežević

Žiri za OPERU:

Branko Mihanović - predsjednik

Članovi - Pero Glavinić, Branimir Pofuk

Žiri za BALET:

Dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik

Članovi - Bruna Reić, mag.art. Tina Zubović

 

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.


POVEZANE VIJESTI
IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI