NASLOVNICA → INFO

Nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta 2017.
NOMINACIJE  PREDSTAVA I  IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA  ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA  2017. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

Črna mati zemla Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

Marin Držić - Viktorija od neprijatelja Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u režiji Ivice Boban i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara

Zbunjoza Mariusa von Mayerburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Plazdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

Ivica Boban za režiju predstave “Marin Držić - Viktorija od neprijatelja” Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara;

Aida Bukvić za režiju predstave “Pluća” Duncana Macmillana u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak;

Dora Ruždjak Podolski za režiju predstave “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

Glavna  ženska uloga           

Nominirane:

Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te” prema motivima Edwarda Albeeja “Marriage play” u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar;

Jadranka Đokić za ulogu u predstavi “Pluća” Duncana Macmillana u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak;

Mirta Zečević za ulogu Josipe Jurić u predstavi “Kakva majka, takva kći” Frane Marije Vranković u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Kazališta Smješko iz Zagreba.

Glavna  muška uloga                     

Nominirani:

Borko Perić za ulogu Frane u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

Adrian Pezdirc za ulogu Matije u predstavi “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

Branimir Vidić za ulogu Skupa u predstavi “Skup” Marina Držića u režiji Ivice Kunčevića i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Sporedna ženska uloga                    

Nominirane:

Petra – Bernarda Blašković za ulogu Libere u predstavi “ Barufe” Carla Goldonija – Predraga Lucića u režiji Vite Taufera i koprodukciji Gledališča Koper, Slovenskog stalnog gledališča, Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica;

Mia Krajcar za ulogu Ivane u predstavi “Tri treća tromjesečja” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Gradskog kazališta “Joza Ivakić” Vinkovci i za ulogu Pepeljuge u predstavi “I živjele su sretno…?” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta - Scena “Gorica”;

Urša Raukar za ulogu Bake u predstavi “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna muška uloga        

         

Nominirani:

Vinko Kraljević za ulogu u predstavi  “Kako život” Nine Mitrović u režij Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba;

Damir Poljičak za ulogu Ante u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska”  Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina - DRAMA

                                                               

Ženska  uloga                                                                

Nominirane:

Nika Ivančić za ulogu Keke u predstavi “ Barufe” Carla Goldonija – Predraga Lucića u režiji Vite Taufera i koprodukciji Gledališča Koper, Slovenskog stalnog gledališča, Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica;

Nataša Kopeč za ulogu u predstavi “Magic evening” Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Studentskog centra – Kulture promjene – Teatra &TD iz Zagreba;

Ana Marija Veselčić za ulogu u predstavi “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Muška  uloga                                                                  

Nominirani:

Bojan Brajčić za ulogu Raya u predstavi “Ljepotica iz Leenanea” Martina McDonagha u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

Robert Budak za ulogu u predstavi “Taksimetar” Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;

Matija Šakoronja za ulogu Bernarda Batule u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade - DRAMA                                                                           

Nominirane:

Od atoma do stanice Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split;

Sherlock Holmes Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

Tko nema u vugla, googla Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

 

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade          

Ženska  uloga                                                                         

Nominirane:

Anja Đurinović za ulogu u predstavi “Igra se nastavlja” Grigora Viteza u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba;

Karmen Sunčana Lovrić za ulogu u predstavi “Gospođica Neću” Sunčane Škrinjarić u režiji Lea Vukelića i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta – Scena “Gorica”;

Dora Polić Vitez za ulogu Gospođe Hudson u predstavi “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Muška  uloga                                                                       

Nominirani:

Ugo Korani za ulogu Antuna u predstavi “Kako je tata osvojio mamu” Mire Gavrana u režiji Slađane Kilibarde i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

Filip Nola za ulogu Doktora Watsona u predstavi “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

Siniša Novković za ulogu u predstavi “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

Hrvoje Ivanković za dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivica Boban za dramaturšku obradu teksta “Marin Držić - Viktorija od neprijatelja” premijerno izvedenog na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama;

Ana Tonković Dolenčić za dramski tekst  “Sherlock Holmes” prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea premijerno izveden u Zagrebačkom kazalištu mladih;

Tomislav Zajec za autora dramatizacije i dramaturga predstave “Črna mati zemla” Kristiana Novaka / Tomislava Zajeca praizvedene u Zagrebačkom kazalištu mladih.

   

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u radio  drami (dodjeljuje se  bijenalno svake  neparne  godine)              

Nominirani:

Ozren Grabarić za ulogu u radio  drami „Mrtve duše, 3. dio“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja;

Iva Mihalić za ulogu u radio  drami „U ogledalu“ Ivane Gudelj;

Alma Prica za ulogu u radio drami „Svijet je okrugao“ Gertrude Stein.

 

Najbolja  redateljska ostvarenja   u  TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine) 

Nominirani:

Zvonimir Jurić za režiju TV serije  „Patrola na cesti“ (1. epizoda) .

Goran Kulenović za režiju TV serije „Crno – bijeli svijet“ (2. sezona - 1. epizoda);

Dalibor Matanić za režiju TV serije „Novine i posljednji dani“ (1. epizoda);

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me”.  Ova produkcija primarnim scenskim jezikom istažuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti. Umjetnička strast, istinitost te katarzična emocija čine ovu predstavu pravim draguljem naše kazališne scene.  

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET      

    

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

Dinka Jeričević u operi “Tosca” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

Stefano Katunar u baletu “Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;

Tanja Lacko u drami “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovjetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i u drami “Zora riđokosa” Kurta Helda u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

Doris Kristić u operi “Sicilijanske večernje” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Manuela Paladin Šabanović u baletu “Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Marita Ćopo u drami “Tesla Anonimus” Filipa Šovagovića u režiji Filipa Šovagovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

Nominirani:

Don Carlo Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Orlando Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara;

Otello Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

                                                                                                                                                    

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA

Nominirani:

Krešimir Dolenčić za režiju opere “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto;

Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

Ozren Prohić za režiju opere “Turandot” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorisa Voltolinija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 62. Splitsko ljeto.

        

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga                                                                            

Nominirane:

Diana Haller za ulogu Rosine u operi “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto;

Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Giancarla del Monaca i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

Ivana Lazar za ulogu Angelice u operi  “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Muška  uloga                                                                           

Nominirani:

Domagoj Dorotić za ulogu Porina u operi “Porin” Vatroslava Lisinskog pod dirigentskim vodstvom Mladena Tutavca, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Giorgio Surian za ulogu Iaga u operi “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga                       

Nominirani:

Matija Meić za ulogu Figara u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Natalie Murray Beale, u režiji Mauricija Garcíe Lozana i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Valentina Mekovec za ulogu Vespette u operi “Pimpinone” Georga Phillipa Telemanna u režiji Frane Marije Vranković, u klavirskoj pratnji Ivana Pernickog i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Udruge “Sve ostalo je glazba” iz Dubrovnika;

Aleksandra Todorović za ulogu Amelije u operi “Amelija ide na ples” pod dirigentskim vodstvom  Ante Sladoljeva, u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

Derviš i smrt na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu; 

Gospoda Glembajevi prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Labuđe jezero na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET

Nominirani:

Maša Kolar za koreografiju i režiju baleta „Bolero“ na glazbu Maurice Ravela i elektroakustičku obradu glazbe Višeslava Laboša u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta „Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga          

Nominirane:

Milka Hribar Bartolović za ulogu Irene Danielli u baletu „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Ksenija Krutova Duran za nastup u baletu „Dogma“ na glazbu Arvo Pärta i Joby Talbota u koreografiji Balázsa Baranyia i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

Iva Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu „Romeo i Julija“ na glazbu Sergeja Prokofjeva u koreografiji i režiji Patricea Barta i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Muška  uloga             

Nominirani:

Nikša de Marchi za ulogu vještice Madge u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

Tomislav Petranović za ulogu Ahmeda Nurudina u baletu „Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

Artjom Žusov za ulogu Jamesa u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

Marta Kanazir za ulogu Titanije u baletu „San Ivanjske noći“ na glazbu raznih autora  u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

Matea Milas za ulogu Effy u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

Lucija Radić za ulogu Mađarske princeze u baletu „Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

ZDENKA HERŠAK Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici - glumici  gospođi Zdenki Heršak.

Gospođa Zdenka Heršak i danas,  u devetom desetljeću života, posjeduje golemu snagu, nepresušnu stvaralačku energiju i osebujan stvaralački talent. Kao iznimna glumačka osobnost dugi je niz godina svojim ulogama obilježila repertoar Dramskog kazališta „Gavella“, no jednako tako i televizijsku i  filmsku scenu. Gospođa Heršak, koju je kritika prozvala „glumicom nasmiješene tuge“,  rođena je 1928. u Zagrebu. Glumački je put započela  još tijekom Drugog svjetskog rata u Rijeci da bi 1947. godine upisala Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu. Odmah nakon završenog školovanja postaje stalnom članicom glumačkog ansambla Jadran-filma. Godine 1952. zaigrala je u filmu Branka Marjanovića  „Ciguli miguli“, jedinom hrvatskom filmu koji je cenzura zabranila. Nakon toga odlazi u Dubrovnik od kuda se 1954. na poziv doktora Branka Gavelle vraća ponovno u Zagreb. Od prvog dana stalna je članica Zagrebačkog dramskog kazališta u Frankopanskoj. Na svojoj matičnoj pozornici ostvarila je dojmljiv niz uloga, zarana postavši istaknuta glumačka figura u repertoaru ovoga teatra. Svakako valja spomenuti njene  izvedbe u naslovima „O miševima i ljudima“ J. Steinbecka, potom zavodljivu Lauru u Držićevu „Dundu Maroju“ u režiji Mladena Škiljana. Potom  u Spaićevoj režiji igra u Pirandellovim „Sicilskim limunima“. Ostvaruje uloge u djelima Shakespearea i Giraudouxa, ponovno se vraća Držićevim djelima u „Skupu“ i „Tireni“, potom u Williamsovom „Tramvaju znanom žudnja“ u režiji Dine Radojevića. Ostvarila je  zapažene glumačke nastupe u dramama O'Neilla, Feydeaua, Gorkog, Tollera, Ivanca, Mrožeka, Shaffera, sve do Büchnerove „Dantonove smrti“ te Stele u nezaboravnoj predstavi „Kraljevo“ iz 1970., predstave koja je ostala na repertoaru 12 godina. Zaigrala je Valeriju u Horvathovim „Pričama iz bečke šume“, Majoricu u Feldmanovoj drami „U pozadini“. Bila je  Babakina u „Ivanovu“, Kobila u „Balkonu“ J. Geneta. Kao Bessie Burgess u predstavi „Plug i zvijezde“ nagrađena je na Gavellinim večerima za najbolju žensku ulogu. Osobno joj je najdraža uloga Mariole u Bajsićevoj drami „Gle kako lijepo počinje dan“ za koju je nagrađena dvjema nagradama: Nagradom na Susretima profesionalnih kazališta Hrvatske u Slavonskom Brodu te Prvomajskom nagradom Udruženja dramskih umjetnika. Posljednja uloga ostvarena u njezinoj matičnoj pozornici bila je Polina Andrejeva u „Galebu“ 1991. godine. Pored matične „Gavelle“ često je surađivala s drugim teatrima i teatarskim grupama. Tijekom sedamdesetih surađivala je s Teatrom ITD za koje kaže da je tada bilo ispred svoga vremena. Tamo je odigrala ulogu Klitemnestre u Sartreovoj drami „Muhe“, a sudjelovala je i u danas kultnoj izvedbi Brešanove „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ tumačeći ulogu Majkače. Jedan od dražih uloga izvan matične kuće joj je uloga Helene u „Žrtvovanoj Heleni“ Komornog teatra klasike iz Zagreba. Fascinirala ju je veličina i osobnost povijesnih ličnosti, ali i takvim je ulogama uvijek davala i ponešto običnog ljudskog, pa i smiješnog. Dugo je željela ulogu carice Marije Terezije i konačno ju je dobila u histrionskoj predstavi „Grička vještica“.

Gospođa Zdenka Heršak dobro je poznata širokoj publici budući da je ostvarila niz nezaboravnih uloga u televizijskim dramama, serijama, na filmu i radiju. Tu su neka od poznatih djela hrvatskoga filma: „Kužiš stari moj“ Vanče Kljakovića, „Ponedjeljak ili utorak“ i „Događaj“ Vatroslava Mimice, Papićevom filmu „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, Vrdoljakovom „Deps“, Grlićevom „U raljama života“, Tadićevom „San o ruži“, u romantičnom televizijskom filmu Zrinka Ogreste „Leo i Brigita“. Od brojnih serija u kojima je sudjelovala  navedimo tek neke: „Naše malo misto“, „Nepokoreni grad“, „Smogovci“, „Inspektor Vinko“, „Ne daj se, Floki“, „Putovanje u Vučjak“, „Odmori se, zaslužio si“, „Bitange i princeze“…

Njene uloge ne možemo dijeliti na velike i male jer je od svake znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako je stvorila panoptikum ženskih likova neobične životnosti. Teatrolog Igor Mrduljaš napisao je: „njezine žene znaju biti mušićave, zavodljive, egzaltirane, nametljive i razmetljive. Svaku njihovu osobinu Zdenka Heršak bezbrojnim nijansama učini neodoljivo uvjerljivim i komičnim.“

Preplitanje života i umjetnosti uvijek je bilo njezinom inspiracijom. Voljela je učiti iz života, ali i iz uloga koje je kreirala. Na pitanje što je za nju gluma gospođa Zdenka Heršak odgovara:

„… ono što je piscu olovka, slikaru platno na štafelaju, to je glumcu tijelo. Dakle, gluma treba habitus živog čovjeka da bi kroz njega oživjelo piščevo lice s papira. No, to još uvijek nije sve. Gluma mu uzima još više. Ona uzima glumčevo srce, memoriju, inteligenciju, traži maštu… Zapravo u glumi se čovjek mora sasvim predati i gluma zahtijeva ono davanje do kraja jer bez takvog potpunog predavanja uopće se ne može doći do umjetnosti“

 

VLADIMIR KRANJČEVIĆ Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje pijanistu, dirigentu i glazbenom pedagogu, gospodinu Vladimiru Kranjčeviću.

Profesor emeritus Vladimir Kranjčević u 56 godina  dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio je naraštaje hrvatskih glazbenika te je promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora ne samo među glazbenicima, već i za širu javnost te je bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja. S toga je njegova uloga u hrvatskome kulturnom životu neizbrisiva i nemjerljiva.

Rođen je u Zagrebu 1936. godine u kojem upisuje studij glasovira na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Ladislava Šabana, kojeg diplomira 1961. godine.   Primijetivši interes za dirigiranjem  počinje učiti i dirigiranje kod profesora Slavka Zlatića, a zatim se usavršava kod Igora Markeviča u Monte Carlu, da bi 1980. godine magistrirao dirigiranje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi Vojislava Ilića.

Svoj pedagoški rad počeo je još godinu dana prije diplome podučavajući mlade naraštaje glazbenih umjetnika i ljubitelja glazbe na zagrebačkim osnovnim i srednjim školama te Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, kojoj je bio i ravnateljem. Kako se istaknuo svojim pedagoškim pristupom 1978. počinje predati dirigiranje na Muzičkoj akademiji, na kojoj 1995. godine postaje redoviti profesor, a 2014. profesor emeritus.

Uz uspješnu pedagošku, maestro Kranjčević iza sebe ima iznimno uspješnu i zavidnu umjetničku karijeru. Još kao mladi dirigent, u trideset i petoj godini života bio je jedan od utemeljitelja glazbenoga festivala Varaždinske barokne večeri, kojem je 22 godine bio umjetničkim voditeljem i 12 godina ravnateljem.

Od 1994. do 2002. bio je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, za koju je pripremao i ravnao operama kao što su: "Figarov pir", "Čarobna frula" i "Otmica iz Saraja" Wolfganga Amadeusa Mozarta, "Evgenij Onjegin" Petra Iljiča Čajkovskog, "Boris Godunov" Modesta Petroviča Musorgskoga, kao i koncertima solista Opere HNK te Verdijevom "Messa da Requiem". Za vrijeme njegova mandata praizvedena su djela hrvatskih autora: "Preobražaj" Stanka Horvata, "Mlada žena" Krešimira Šipuša, "Govori mi o Augusti" Zorana Juranića i "Seoski svatovi" Jurja Stahuljaka. Od 2006. do 2016. je na čelu prvoga komornog opernog kazališta u Hrvatskoj, zagrebačke Komorne opere bb. Predsjednik je Oratorijskog društva sv. Marka - Cantores Sancti Marci. Kao šef-dirigent ravnao je mnogim hrvatskim i inozemnim orkestrima i zborovima, između ostalih: Komornim orkestrom "Vatroslav Lisinski", Akademskim zborom "Ivan Goran Kovačić", Simfonijskim orkestrom i Zborom Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačkim madrigalistima, te je s repertoarom, koji je pretežito obuhvaćao djela klasicizma i romantizma, te suvremenu zborsku glazbu, gostovao u Austriji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kini, Kubi, Makedoniji, Njemačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Koreji, Rusiji, Srbiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Snimio je niz studijskih snimaka za radio i televiziju te gramofonskih ploča i kompaktnih diskova. Ravnao je mnogobrojnim izvedbama skladbi hrvatskih autora te djelima svjetske operne i oratorijske glazbe kao i praizvedbama djela suvremenih skladatelja, među kojima su Petar Bergamo, Bruno Bjelinski, Željko Brkanović, Dubravko Detoni, Jakov Gotovac, Stanko Horvat, Ivo Josipović, Davorin Kempf, Anđelko Klobučar, Božidar Kunc, Marko Ruždjak, Adalbert Marković, Ruben Radica, Boris Papandopulo, Lovro Županović, Frano Parać i mnogi drugi.

Počasni je građanin Križevaca i dobitnik Zlatne medalje Varaždinske biskupije. Odlikovan je odličjima Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997.) te Redom hrvatskoga pletera (1998.). Dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja od kojih su najznačajnije: Nagrada Milka Trnina (1977.), Nagrada Josip Štolcer Slavenski (1978.), godišnja nagrada Vladimir Nazor (1996.), Nagrada Vatroslav Lisinski HDS-a (2001.), dvije diskografske nagrade Porin (1996. i 2003.), Nagrada za životno djelo Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga (2008.), Nagrada Grada Zagreba (2012.), Nagrada Porin za životno djelo (2013.) te Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo (2016.).

Maestro Kranjčević ove se godine oprostio od svoje javne dirigentske karijere, ali njegovo vođenje orkestara i zborova ostat će zapamćeno generacijama. Povodom dodjele Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo mu na svekolikom životnom predanom radu, odnosno načinu života u kojem je na sve oko sebe prenosio glazbeno umijeće i ljubav za glazbu i opernu umjetnost  te mu upućujemo čestitke i najljepše želje za 81. rođendan.

Žiri za  DRAMU :   

Lela Margitić  - predsjednica

Članovi – Lada Džidić, Zijad Gračić, Sanja Marin, Enes Vejzović

Žiri za OPERU:

Mirjana Bohanec-Vidović - predsjednica

Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin

Žiri za BALET:

dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik

Članovi – Bruna Reić, Tina Zubović

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.


POVEZANE VIJESTI
IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI