Search
Close this search box.

Prvobraniteljice nedvosmisleno protiv Švaićeva pravilnika na kojem temelji drugi dekanski mandat

I Pučka pravobraniteljica i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova negativno su ocijenile Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika Akademije dramske umjetnosti. Dapače, potonja je iznenađena da je nakon godina suradnje nitko s ADU nije konzultirao pri izradi tog spornog dokumenta. Švaić u tome ne vidi ništa sporno, dapače sutra ide po drugi mandat. [DOKUMENT]

Kako smo već pisali, dekan ADU Davor Švaić uputio je u javno savjetovanje skandalozni Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika, kojim ne samo da sebi osigurava faraonske ovlasti već otežava prijavu zlostavljanja studenta, ali i pojedina kaznena djela - poput falsificiranja dokumentacije u svrhu pribavljanja materijalne koristi - proglašava lakšom povredom obaveza iz radnog odnosa. Istovremeno, izražavanje netrpeljivosti prema njemu samom tim je dokumentom proglašena - težom povredom radnih obaveza.

Ocjenu Pravilnika stoga smo zatražili i od Pučke pravobraniteljice i od Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Premda su se ispričale kratkim rokom u kojem ne mogu dati detaljnu analizu dokumenta, obje su u svojim reagiranjima - za razliku od Švaića - u Pravilniku našle niz spornih elemenata.

Pučka pravobraniteljica: Zašto je verbalno seksualno uznemiravanje navedeno kao lakša povreda, dok su istovremeno povišeni ton ili vrijeđanje teža povreda?

Pučka pravobraniteljica u svom reagiranju ističe činjenicu da je donošenje Pravilnika propisuje Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je na snazi od listopada 2022. godine, iz čega proizlazi da ADU - u Švaićevom mandatu - već drugu godinu ne poštuje zakon. Nadalje, ističe kako Pravilnik nije usklađen s drugim aktima iste škole, a posebno problematizira gradaciju povreda radnih obveza i dužnosti. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti:

„Svjedočili smo pokretu protiv seksualnog uznemiravanja koji je pokrenut nakon događaja na Akademiji dramske umjetnosti, kao primjeru progovaranja o problemima. Dio izgradnje kulture progovaranja svakako je i usvajanje adekvatnih mehanizama koji će omogućiti prijavu konkretnih povreda te da se konkretne situacije koje se prijave ispitaju te prema utvrđenom i adekvatno sankcioniraju.

Pri tome je kao odgovor na ranija događanja od strane ADU ranije donesen Pravilnik o prevenciji i zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, ucjenjivanja i različitih oblika diskriminacije. Sada se međutim donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika ADU koji s njime nije usklađen.

Pri tome je donošenje Pravilnika o stegovnoj odgovornosti obveza propisana Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. No, pri donošenju nekog akta potrebno je osigurati njegovu usklađenost s ostalim aktima koji obvezuju isto tijelo, što ovdje nije učinjeno.

Dapače, Pravilnik o stegovnoj odgovornosti potrebno je uskladiti s ranije donesenim aktom Akademije - Pravilnikom o prevenciji i zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, ucjenjivanja i različitih oblika diskriminacije, kao i sa trećim aktom – Pravilnikom o radu iste institucije.

Primjerice, Pravilnikom o prevenciji i zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, ucjenjivanja i različitih oblika diskriminacije moguće je prijavu podnijeti anonimno, što Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika ADU ne predviđa.

Potrebno je voditi računa i o gradaciji povreda radnih obveza i dužnosti, odnosno njihovoj kategorizaciji kao lakših i težih, primjerice zašto je verbalno seksualno uznemiravanje navedeno kao lakša povreda, dok su istovremeno povišeni ton ili vrijeđanje teža povreda.

Pučka pravobraniteljica, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj, pri tome ukazuje da je Zakonom o suzbijanju diskriminacije uznemiravanje i spolno uznemiravanje izrijekom zabranjeno, uključujući u području radnih odnosa (dakle među djelatnicima ADU), te u području obrazovanja (dakle u odnosu primjerice profesora prema studentima). Dapače, uznemiravanje i spolno uznemiravanje propisani su i kao prekršaji člancima 25. i 26. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Također, ističemo da je Pravilnikom o radu Akademije dramske umjetnosti u članku 81. propisano što se smatra lakšim povredama radnih obaveza, dok članak 82. navodi teže povrede iz radnog odnosa. Ukazujemo na činjenicu da su uznemiravanje ili spolno uznemiravanje drugih zaposlenika ili suradnika te nekorektan odnos ili iskazivanje netrpeljivosti, a osobito neprimjereno, nepoželjno i grubo ponašanje (pri čemu su kao primjeri navedeni uznemiravanje i spolno uznemiravanje) uvršteni među teže povrede iz radnog odnosa. Pri tome Pravilnik o radu ne vrši stupnjevanje navedenih povreda na način da dio njih smatra lakšim povredama. Dakle, sva ponašanja koja se mogu smatrati uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem važećim Pravilnikom o radu tretiraju se kao teže povrede iz radnog odnosa.

Napokon, nužno je osigurati transparentan i pluralistički proces odlučivanja o prijavama, o čemu je potrebno vidjeti računa u konkretnom slučaju s obzirom na to da kad su u pitanju lakše povrede, o pokretanju i o ishodu postupka utvrđivanja stegovne odgovornosti odlučuje isključivo dekan, dok o težima odlučuju tijela koja on ili sam bira ili sam predlaže tijelu koje ih bira. Stoga bi trebalo postupak doraditi tako da bude pluralistički u pogledu toga tko odlučuje te da se na sve odluke, uključujući i one za lakše povrede te odluke o nepokretanju postupka, može žaliti.

Konačno, svakoj prijavi nužno je pristupiti temeljito, pažljivo i s uvažavanjem osobe koja ju je podnijela, vodeći računa da dok se ne okonča postupanje po istoj, ne bude nanesena šteta bilo kojem sudioniku postupka.“

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: Nitko nas nije konzultirao usprkos četverogodišnjoj suradnji

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je pak iznenađena da je nakon dugogodišnje suradnje s ADU, nitko nije konzultirao pri izradi ovako važnog dokumenta. Kako stoji u njezinom očitovanju:

"Službenim putem od ADU-u  Pravobraniteljica nije zaprimila primjerak Pravilnika koji ste nam Vi dostavili. Za kvalitetniju analizu bit će nam potrebno neko vrijeme, ali već i prvo čitanje Pravilnika iznenađuje svojim lošim i neadekvatnim rješenjima većine pitanja koja su u nadležnosti Pravobraniteljice, kao što su spolno uznemiravanje, (usmenog) kažnjavanja počinitelja istog, zaštite žrtava, tretiranja anonimnih prijava, odnosno propisivanjem da se po anonimnim prijavama ne postupa i slično.

Pravobraniteljica je iznenađena da unatoč četverogodišnjoj intenzivnoj suradnji s ADU i održanim edukacijama, nije konzultirana prije puštanja Pravilnika u javno savjetovanje kao ni prilikom izrade istog. Još više iznenađuje da se ovako loš i neadekvatan dokument predlaže za usvajanje, o čemu će svakako obavijestiti ADU."

Švaić: Ne vidim ništa sporno, idem po drugi mandat

Podsjetimo, prema Pravilniku Švaić samostalno može procjenjivati je li neki prijestup lakša i teža povreda iz radnog odnosa, odnosno je li ikakav postupak potrebno pokretati. Kad procijeni da je u pitanju lakša povreda, može izreći usmenu opomenu o kojoj uopće ne mora postojati pisana evidencija. Dekan će, dakle, u bilo kojem trenutku moći tvrditi da je nekome dao usmenu opomenu i to neće biti moguće dokazati ili opovrgnuti materijalnim dokazima. Lakša povreda za koju bude izrečena pisana opomena brisat će se iz dossiera zaposlenika nakon godinu, a teža nakon dvije. Da je, dakle u vrijeme nastanka čuvene snimke Prohićeva urlanja ovakav Pravilnik bio na snazi i da je po njemu izrečena bilo kakava pisana mjera, svaki trag iste do danas bi već bio - izbrisan. Konačno - pravilnik uopće ne predviđa mogućnost da se sam dekan ogriješi o obaveze iz radnog odnosa, ali mu zato daje značajne diskrecijske ovlasti pri izricanju - otkaza.

Svemu navedenom usprkos, dekan Švaić je u razgovoru za Hrvatsku televiziju prije nekoliko dana ustvrdio kako "ne vidi ništa sporno" u rečenom Pravilniku, ali i dometnuo kako se - suprotno uobičajenoj proceduri i očekivanjima - isti neće naći na dnevnom redu iduće, sutrašnje sjednice Akademijskog vijeća, već tek na onoj u travnju.

Razlog takve iznenadne odgode Švaić nije obrazložio, no on je samorazumljiv. Švaić će, naime, na sutrašnjoj sjednici od Akademijskog vijeća zatražiti drugi dekanski mandat, a tek nakon što ga dobije uputit će na usvajanje i sporni pravilnik kojim si gotovo neograničeno proširuje ovlasti.

Odsjek Kazališne režije i radiofonije kao "primjer dobre prakse"

Stoga i nije čudno da u svom programu za drugi mandat, (a koji donosimo u nastavku), Švaić tvrdi kako će mu jedno od načela djelovanja biti "nulta tolerancija na govor mržnje, uznemiravanje, zlostavljanje i nasilje", dok istovremeno Pravilnikom pojedine oblike seksualnog uznemiravanja klasificira kao lakše povrede obaveza iz radnog odnosa, dakle one za nigdje zapisanu usmenu opomenu.

No, nije to jedina "zanimljivost" iz Švaićeva programa. U njemu se, primjerice kao "primjer dobre prakse" ističu "poduzete aktivnosti na Odsjeku kazališne i radijske režije", odnosno odluka da taj Odsjek u idućoj godini uopće ne upisuje studente nakon što već treću godinu dekan ne uspijeva riješiti formalno-pravni i radni status Ozrena Prohića.

Dapače, Švaić u svom programu ne konstatira činjenicu da su studentice i studenti na ADU bili izloženi zlostavljanju i uznemiravanju, da su zbog toga nekim nastavnicima otkazani ugovori o radu, i da je konačno gotovo cijela Hrvatska čula kako u jednom od slučajeva to zlostavljanje zvuči. Upravo suprotno, on višegodišnji skandal na toj školi pretvara u "studentske tvrdnje", točnije spominje ga formulacijom "prosvjed i događanja vezana za navode bivših i sadašnjih studentica i studenata o uznemiravanju i nasilju na Akademiji".

Konačno, Švaić u programu navodi kako će se "aktivno zalagati za rješavanje nedovoljnog broja zaposlenih na pojedinim odsjecima i u pojedinim službama", premda i sam navodi da na 300 do 350 studenata ADU ima "93 zaposlena nastavnika i oko 120 vanjskih suradnika" i premda trenutno najmanje dvoje nastavnika ne sudjeluje u nastavi 3 i više godina, premda cijelo vrijeme primaju plaću!

Konačna odluka o tome hoće li Švaić dobiti drugi mandat, a potom i Pravilnik za njegovo provođenje, sad je u rukama Akademijskog vijeća, tijela koje - čini se - uopće nije svjesno ozbiljnosti situacije ili istu smatra - normalnom.

Naime, prema Švaićevim riječima, na sporni Pravilnik u propisanom zakonskom roku za javno savjetovanje, primjedbe je uputio tek jedan član ili članica tog tijela.

Pravi "primjer dobre prakse".

***

Dekanski program Davor Švaić 2024

 

Komentirajte

POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE