"U ponedjeljak planiramo skupiti sve pristigle prijave, i one potpisane i one anonimne, i pokrenuti procedure. Komentirat ćemo ih s kolegama iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i onda unutar Akademije, gdje je moguće i gdje treba, pokrenuti disciplinske postupke, a kompletne materijale ćemo dostaviti i Državnom odvjetništvu", rekla je Perković Hini.
Dekanica se danas sastala s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić, koja ju je uputila u pravne procedure vezane za kazneni progon spolnih i seksualnih zlostavljača, zaposlenika Akademije, a nakon što je, potaknuta svjedočanstvima o spolnom uznemiravanju i seksualnom zlostavljanju objavljenih na Facebook stranici Nisam tražila osnovala posebnu radnu skupinu koja se bavi prikupljanjem podataka o slučajevima zlostavljanja i uznemiravanja na ADU.
Radna skupina, koju osim dekanice Perković čine i prodekan za nastavu Zvonimir Jurić te docentice Hana Jušić i Jasna Žmak te Martina Marasović kao predstavnica Studentskog zbora ADU-a, zaprimila je do četvrtka 21. siječnja ukupno 20 prijava, od čega 13 anonimnih. Neke se prijave odnose na više osoba, a neke upozoravaju na "ukorijenjenost seksističkih i mizoginih metoda rada na različitim odsjecima Akademije, kao i u kasnijem profesionalnom životu akterica kulturne scene."
Šest se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u radnom odnosu s Akademijom, dok se ostale prijave odnose na tri umirovljena, jednog pokojnog profesora te jednog bivšeg vanjskog suradnika Akademije.
Dekanica je o svemu danas izvijestila pravobraniteljicu Ljubičić te je dogovoreno da ADU nastavi prikupljati prijave - proces neće stati, nego će to od sada biti praksa - a da najkasnije do utorka 26. siječnja Uredu za ravnopravnost spolova preda svu dosad pristiglu dokumentaciju koja je, kako je naglasila "opsežna i osjetljiva".
Međutim, kad je riječ o umirovljenim profesorima ili bivšem vanjskom suradniku, Perković upozorava kako ADU nema nikakve mehanizme osim prijave DORH-u, a kad je riječ o anonimnim prijavama, moglo bi se dogoditi da se zločinci ne privedu k pravdi.
"Nažalost, one prijave iza kojih ne stoje imena i prezimena - dakle, koje su anonimne - bit će jako teško na bilo koji način sankcionirati, odnosno procesuirati ", naglasila je.
Pozvala je anonimne prijaviteljice da se, ako procijene da su spremne svjedočiti, s punim povjerenjem jave, imenom i prezimenom, nekome od članova povjerenstva, uz apsolutno jamstvo da će njihovi podaci biti proslijeđeni samo pravobraniteljici, policiji i DORH-u u sklopu prijave.
Prikupljanje materijala i podnošenje prijave DORH-u tek je vrh ledenog brijega jer potom slijedi kazneni proces koji može biti dugotrajan, a žrtve moraju biti spremne svjedočiti. Za to su, po riječima dekanice Perković, neke već izrazile spremnost, a neke i nisu.
"Ja s pozicije dekanice ili nastavnice mogu s nekim neformalno razgovarati, ali to ne znači ništa. Ako to komentiram s drugim kolegama, onda je to trač i kleveta, a ako inzistiram na nečemu, onda je to mobing, a nemam nikakav dokaz i žrtva ne želi ni na koji način sudjelovati u tome", rekla je, te izrazila optimizam u pogledu obračunavanja s tim problemom, "pogotovo što se tiče tih nekih težih slučajeva".
