Na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu prošlog je tjedna održana prva tribina ciklusa „Politički leksikon“ koji organiziraju sadašnji i bivši studenti te profesori Akademije. Ovotjedna tribina na temu obrazovanja održat će se u četvrtak, 21. travnja, u 20 sati u Kazališnoj dvorani Akademije (Trg maršala Tita 5). Raspravi u kojoj će kao govornici nastupiti prof. dr. sc. Zvonimir Šikić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Marijana Hameršak, znanstvena suradnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku i Josip Jagić, povjesničar i sudionik studentskih blokada iz 2009., a koju će moderirati student dramaturgije Ivan Penović, prethodit će projekcija filma Jeana Vigoa „Zéro de conduite“ („Nula iz vladanja“, 1933., 44 min), o pobuni dječaka u represivnom internatu.
Kako stoji u pozivu:
"Od studentskih blokada iz 2009. problemi s reformama visokoobrazovnog sustava, ali i s reformama obrazovanja na svim razinama, postaju sveprisutni, a hinjeni konsenzus oko ciljeva i smjera poduzimanih i planiranih reformi se dovodi u pitanje. Iako su, kao rezultat studentskih borbi za besplatno javno obrazovanje i otpora sveučilišnih profesora unutar sindikata Akademska solidarnost, prijedlozi zakona o reformi znanosti i visokog obrazovanja 2012. oboreni, tamo izložene ideje i dalje zasićuju javni prostor i primjenjuju se u stvarnosti putem podzakonskih propisa i drugih strateških dokumenata.
U javnom se prostoru kao spasonosno rješenje za probleme u obrazovnom sustavu često predlaže liberalizacija tržišta intelektualnih usluga, odnosno otvaranje prostora za privatne obrazovne ustanove, od osnovnih škola do fakulteta. Budući da one legalno funkcioniraju već odavno, a rezultati su u kvalitativnom smislu poražavajući, očito sama činjenica proširenja tržišta tim uslugama nije rezultirala i željenom novom kvalitetom.
U kojoj smo fazi borbe sada? Je li diskurs 'reformatora' pobijedio? U kakvoj vezi je prijedlog kurikularne reforme s načelima na kojima su trebali biti utemeljeni zakoni o znanosti i visokom obrazovanju? Je li tržište uistinu najbolji model organizacije visokog obrazovanja, kako se često docirateljski sugerira u iskazima 'reformatora'? Kakve su šire društvene konzekvence takve 'spasonosne' liberalizacije?"