Nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika objavilo je danas nominacije za svoje godišnje nagrade koje će biti dodjeljene 24. studenoga.

  

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

1. "Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…" autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. "Nastasja Filipovna" A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba;

3. "Višnjik" Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Ivica Buljan za režiju predstave "Žuta crta" Juli Zeh i Charlotte Roos u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Ivica Kunčević za režiju predstave "Cyrano" Edmonda Rostanda u izvedbi Teatra manje je više iz Zagreba;

3. Zoran Mužić za režiju predstave "Glorija"Ranka Marinkovića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Hana Hegedušić za ulogu Melanije Krvarić u predstavi "Tri kavaljera frajle Melanije" Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

2. Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović, ministarke u predstavi "Gospođa ministarka" Branislava Nušića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3. Sanja Marin za ulogu Gospođe Robinson u predstavi "Diplomac" Terryja Johnsona prema romanu Charlesa Webba i filmskom scenariju Caldera Willinghama i Bucka Henryja u režiji Aide Bukvić i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

 

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Siniša Popović za ulogu Don Zane u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Marinko Prga za ulogu Marijana Ksavera Trnina u predstavi "Tri kavaljera frajle Melanije" Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

3. Ljubo Zečević za ulogu Rogožina u predstavi "Nastasja Filipovna" A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba.

 

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Elena Brumini za ulogu u predstavi "Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…"autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Jelena Perčin za ulogu Mande u predstavi "Hotel Slobodan promet" Georgesa Feydeaua u režiji Sulejmana Kupusovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Branka Trlin za ulogu Marte u predstavi "Svećenikova djeca" Mate Matišića u režiji Marija Kovača i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

 

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Davor Svedružić za ulogu Stanislava Pajcenovića u predstavi "Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje - Tr…Tr…Trešnjevka"Nine Škrabeau režijiŽelimira Mesarića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

2. Antun Vrbenski za ulogu Velikog Tate Pollita u predstavi "Mačka na vrućem limenom krovu" Tennessee Williamsa u režiji Same M. Streleca i izvedbi Kazališta Virovitica;

3. Zvonimir Zoričić za ulogu Firsa u predstavi "Višnjik"Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Franka Klarić za ulogu Sestre Magdalene (Glorije) u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Milica Manojlović za ulogu u predstavi "Bolest smrti" po motivima "La maladie de la mort" Marguerite Durasu režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;

3. Doris Pinčić za ulogu Stele u predstavi "Lutka" Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran i izvedbi Teatra Gavran iz Zagreba.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Jakov Bilić za ulogu Don Jere u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Romano Nikolić za ulogu u predstavi "Bolest smrti" po motivima "La maladie de la mort" Marguerite Duras u režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;

3. Slaven Španović za ulogu Billyja u predstavi "Plemena" Nine Raine u režiji Slavice Knežević i izvedbi Kazališta Planet art iz Zagreba.

 

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

Nominirane:

1. "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;

2. "Mrvice iz dnevnog boravka" Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

3. "Zvjezdica" Nikite Šmitjka u režiji Ljudmile Fedorove i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska uloga

Nominirane:

1. Mia Anočić - Valentić za ulogu u predstavi "Život je san"Darka Lukića u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

2. Lana Blaće za ulogu Elizabeth (Lizzi) u predstavi "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;

3. Doris Šarić - Kukuljica za ulogu Broja Jedan u predstavi "Alan Ford" Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Petar Atanasoski za ulogu Janka u predstavi "Mrvice iz dnevnog boravka"Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

2. Peđa Gvozdić za ulogu Fritza von Puppentota u predstavi "Još si zelen" autora i redatelja Peđe Gvozdića i Giulija Settima i izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca;

3. Romano Nikolić za ulogu Sina u predstavi "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba.

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

1. Elvis Bošnjak za suvremeni hrvatski dramski tekst "Srce veće od ruku" praizveden u Kazalištu Playdrama iz Splita;

2. Mate Matišić za suvremeni hrvatski dramski tekst "Fine mrtve djevojke" praizveden u Gradskom dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba;

3. Georgij Paro za scensku adaptaciju "Tri kavaljera frajle Melanije" praizvedenu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Katarina Bistrović-Darvaš za ulogu Nje u radio drami Ivane Sajko "Rio bar" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;

2. Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radio drami Georga Büchnera "Lenz" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;

3. Rakan Rushaidat za ulogu Njega u radio drami Ivane Sajko "Rio bar" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija.

 

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Kristijan Milić za režiju serije "Počivali u miru" - 4. epizoda, u produkciji HRT-a;

2. Goran Rukavina za režiju serije "Počivali u miru" - 2. epizoda, u produkciji HRT-a;

3. Dražen Žarković za režiju serije "Stipe u gostima" (5. sezona) - 4. epizoda "Sloboda izražavanja", u produkciji HRT-a.

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Dodjeljuje se za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo ansamblu predstave "Žuta crta" Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Dinka Jeričević u operi "Postolar iz Delfta" Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Stefano Katunar u drami "8 Donne e un mistero / 8 žena i jedna zagonetka" Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. Vesna Režić u drami "Životinjska farma" Ivana Lea Leme po motivima romana Georgea Orwella u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Gradskog kazališta mladih Split.

 

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Doris Kristić u predstavi "Alan Ford" Magnusa,Maxa Bunkera, Nenada Brixyja, te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Jasmina Pacek u operi "Norma" Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Juraj Žigman u baletu "Carmina Burana" Carla Orffa u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

Nominirani:

1. "Lohengrin" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Marco Polo" Daniele Zanettovich pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. "Norma" Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Nikša Bareza za dirigenta opere "Lohengrin" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Filip Pavišić za dirigenta opere "Norma" Vincenza Bellinija u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Loris Voltolini za dirigenta opere "Povratak mornara" Franza von Suppéa u izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Ivanka Boljkovac za ulogu Crkvenjarke u operi "Jenufa" Leoša Janáčeka u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Srboljuba Dinića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Tamara Franetović Felbinger za ulogu Else u operi "Lohengrin" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Kristina Kolar za ulogu Aide u operi "Aida" Giuseppea Verdija u režiji Balázsa Kovalika, pod dirigentskim vodstvom Antonella Allemandija i zajedničkoj produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Ivica Čikeš za ulogu Zaccarije u operi "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Ive Guerre, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta;

2. Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi "Postolar od Delfta" Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Ljubomir Puškarić za ulogu Don Giovannija u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Leon Košavić za ulogu Nortona u operi "Bračna mjenica" Gioachina Rossinija u režiji Snježane Banović, pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula i Opere bb - Zagreb;

2. Marko Mimica za ulogu Leporela u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Nikolina Pinko za ulogu Fiordiligi u operi "Cosi fan tutte" W. A. Mozarta u režiji Sally Burgess, pod dirigentskim vodstvom Olivera Gilmoura i izvedbi ansambla 64. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. "Baletni triptih" - Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

3. "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

Nominirani:

1. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju baleta "Neostvareni susreti" na glazbu iz opusa P. I. Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. Ronald Savković za koreografiju baleta "Shut up and Dance" Renea Beera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, te koreografiju predstave "Pjesme bez riječi" F. Mendelssohna u sklopu Baletnog triptiha i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Milko Šparemblek za koreografiju baleta "Čudesni Mandarin" Béle Bartóka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

Nominirane:

1. Pavla Mikolavčić za uloge u baletima "Varijacije u F.ado molu" na Fado glazbu u koreografiji Huga Viere i "Večer njemačkih autora - Druga simfonija" Roberta Schumanna u koreografiji Uwea Scholza i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Edina Pličanić za ulogu Izabrane u baletu "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;

3. Mirna Sporiš za ulogu Swanilde u baletu "Coppélia na Montmartreu" Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Andrei Köteles za nastup u baletu "La Valse" M. Ravela u koreografiji Etiennea Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu "Orašar" P.I Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea i ulogu Franza u baletu Coppélia na Montmartreu Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

3. Artjom Žusov za ulogu Basila u baletu "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Leona Sivoš za nastup u baletu "Verdi" G. Verdija u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 59. Splitskom ljetu;

2. Atina Tanović za ulogu Izabrane u baletu "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;

3. Iva Vitić za uloge u baletima "Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem"- Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

EDITA KARAĐOLE - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici - glumici gospođi Editi Karađole.

Edita Karađole, "svećenica riječi" kako ju je jednom zgodom nazvao Anatolij Kudrjavcev, samozatajna je heroina hrvatskog glumišta i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali uvijek podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena, kako na sceni tako i u životu, Edita Karađole kreirala je povjerene joj likove na osebujan način: snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka. Rastvoriti njeno glumačko biće nije, međutim, tako jednostavno: u njemu se isprepliću talent i energija, studiozni rad i želja za istraživanjem, iznimna moć transformacije i virtuoznost govorenja, bogatstvo i uravnoteženost mimičko-gestualnog repertoara te otvorenost prema raznovrsnim stilskim i poetičkim konceptima, što ju je učinilo omiljenom glumicom redatelja posve različitih profila i estetika. Dodamo li svemu tome i sklonost Edite Karađole da s podjednakom strašću i analitičnošću pristupa i onim tzv. malim ulogama, u kojima je također znala ostaviti trag dugog trajanja, ne treba nas čuditi ni broj ni raznolikost njenih glumačkih ostvarenja.

Rođena u Imotskom, a odrasla i školovana u Zagrebu, gdje je i završila studij glume, Edita Karađole je prvi profesionalni angažman imala u Rijeci, u koju se nakon tri sezone provedene u Zagrebačkom kazalištu mladih te kratkotrajnog angažmana u Narodnom kazalištu u Mostaru, trajno vratila 1965. Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja kojima su bile obilježene pojedine predstave, sezone ili faze u djelovanju tog kazališta. Mnogi je, primjerice, pamte kao Shakespeareovu Violu i Hero, Shawovu Vivie Warren, Marinkovićevu Gloriju, Krležinu Melitu, Angeliku i Kolombinu, Anouilhovu Antigonu, Genetovu Gospođu, Euripidovu Klitemnestru, Lorcinu Majku, Čingovu Morosku Kostosku, Stoppardovu Lady Croom ili Novakovu Madonu, a sugestivnost, ali i propulzivnost svog glumačkog izraza od 1993. je na posebno upečatljiv način iskazala u predstavama neovisnog riječkog HKD teatra, u kojima je, između ostalog briljirala kao Albeejeva Martha, Ionescova Gospođa Martin, Müllerova Merteuil, Brešanova Učiteljica, Akutagawina Čarobnica te Mary u "Pet vrsta tišine" Shelagh Stephenson.

Poznata i kao ponajbolja interpretatorica čakavske poezije, a povremeno i kao vrlo sugestivna televizijska i filmska glumica, Edita Karađole je za svoj kazališni rad dobila preko dvadeset nagrada, a kao potpora i uzor mladim glumcima potvrdila se i izvan pozornice, uspješno djelujući kao pedagoginja na riječkim odsjecima zagrebačke Muzičke akademije i Akademije za dramsku umjetnost.

 

DUNJA VEJZOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici gospođi Dunji Vejzović

Po svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini, Dunja Vejzović, iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće poštovanje i ponos hrvatskog naroda kojem pripada. Njezino životno opredjeljenje nije jednoznačno. Ono počiva, slikovito rečeno, na tri vrlo snažne vertikale, koje je desetljećima sustavno i pažljivo gradila.

Prva i najvažnija vertikala je njezina operna karijera. Zagreb je iznenada napustila 1978. te gotovo anonimna, upustila se u najveću avanturu svog života i zabljesnula poput meteora. Prije toga debitirala je u zagrebačkom HNK-u i gostovala u Operi u Nürnbergu (1971.). Ali spomenute godine 1978. sve joj je postalo kristalno jasno, spoznala je svoje mogućnosti i bez kolebanja, zakucala ravno na vrata Bayreutha, tog svjetskog wagnerijanskog svetišta. Briljirala je dvije sezone u Parsifalu i nije mogla proći neopaženo kraj velikog maga tog vremena, Herberta von Karajana. Ponudio joj je suradnju, i tri velika Wagnerova ženska lika, Kundry iz Parsifala, Ortrud iz Lohengrina i Senta iz Ukletog Holandeza, bila su snimljena kod dvije najprestižnije diskografske kuće: DGG-a i EMI-a. Sjaj wagnerijanke počinje je pratiti po svim važnim opernim scenama Europe i Amerike: Metropoliten 1978. (Tanhäuser), Salzburg (Sommerfestspiele, Osternfestspiele, 1980. 81. 84.), Milanska Scala (Trojanci), Pariz (1981.), London pod ravnanjem Claudia Abbada (1985., Bečka državna opera 1990.), s Lorinom Maazelom nastupa u Requiemu ((Cleveland i New York, 1982.), slijede Ukleti Holandez (Bečka državna opera 1983.), Medeja i Salambo (Pariška opera 1986.), Alceste pod ravnanjem Eschenbacha (Stuttgart, 1987.), Parsifal u Wilsonovoj režiji (Hamburg 1990. i Houston 1991.), te Hagoromo , također u Wilsonovoj režiji (Firenca 1994.). Osim što dobiva epitet operne dive svjetskog ugleda, Dunja Vejzović se u svojoj drugoj vertikali istom snagom, produhovljenošću i raskošnim znanjem posvećuje popijevci (Liedu). I na tom području je nenadmašna. Nižu se recitali s popijevkama Schuberta, Schumanna, Čajkovskog, Rahmanjinova, R. Straussa, Brahmsa, Wolfa, Berga, Granadosa i de Falle, koji svaki put završavaju iskrenim čuđenjem i udivljenjem onih koji je slušaju.

Treća vertikala koju je Dunja Vejzović stvorila, ona pedagoška, za nju je jednakovrijedna i svim svojim bićem joj se posvećuje. Sve je to za nju rad, rad iz prave potrebe da svoje široko znanje i iskustvo pretoči u mlade glave. A te mlade glave znaju je slušati i vjeruju joj. Od 1996/97 radi u Grazu, potom od 1995. do 2000. u Zagrebu na MA, konačno dobiva profesuru u Stuttgartu na Hochschule für Musik und darstellende Kunst. S gostima profesorima drži na Rabu od 2001. majstorske tečajeve za Lied i opernu interpretaciju uz obavezne koncerte. Svi mladi pjevači, studenti, koje je dotaknuo pedagoški čarobni štapić Dunje Vejzović imaju uspjehe na natjecanjima, koncertnim nastupima i angažmanima. Jeste li kad čuli za Krešimira Stražanca, Evelin Novak, Koru Pavelić, Marka Špehara ili Christinu Landshamer? Ako niste, zasigurno ćete još čuti za njih!

Dunja Vejzović pomaže svojim mladim studentima i na druge načine, ne samo svojom pedagogijom i svojim imenom. Godine 1993. osnovala je glazbenoscensku družinu VERO Vision koja realizira glazbenoscenska djela, operu-oratorije u kojoj nastupaju mahom mladi i tako stječu dragocjena iskustva za buduću profesiju. Kroz tu tvrtku, uz suradnju s HNK Zagreb, inicijator je i organizator Hrvatskog natjecanja za stipendiranje mladih profesionalnih pjevača.

Dunja Vejzović umjetnica je respektabilne diskografije kod uglednih diskografskih kuća (DGG, EMI, Virgin Classics i Croatia recordsa), te iscrpne monografije na 216 stranica i s 300 fotografija, u kojoj se nalazi i CD s presjekom njezinih interpretacija od 1966. do 2004.

Dobitnica je prestižnih nagrada od kojih treba istaknuti: Orphée ďor-Fany Heldy za snimke Wagnerove Kundry ( 1981./2.), te Ortrud (1984.), Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando te Slavenski i Judita. Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi primila je 1999. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Dunja Vejzović se vjerojatno prije nekoliko dana u tišini sjetila svog 70. rođendana (rođena je 20. listopada 1943.), pa kada smo joj se već tako približili u prigodi dodjele prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta, uputimo joj srdačne čestitke, zahvalimo joj na svemu što je dosad učinila za umjetnost u svojoj domovini i svijetu i zaželimo joj još puno plodnih godina i snage u njezinim daljnjim osvajanjima ljepote i znanja.

 

Žiri za DRAMU :

Slavko Juraga - predsjednik

Članovi - Hrvoje Ivanković, Mira Muhoberac, Suzana Nikolić, Robert Raponja

 

Žiri za OPERU:

Višnja Mažuran - predsjednica

Članovi - Jana Haluza, Branimir Pofuk

 

Žiri za BALET:

Bruna Reić - predsjednica

Članovi - Azamat Nabiullin, Davor Schopf

 

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.