Naslovnica > VIJESTI > INFO > Nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta

Nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika objavilo je danas nominacije za svoje godišnje nagrade koje će biti dodjeljene 24. studenoga.
Share on facebook
Share on twitter

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

1. "Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…" autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. "Nastasja Filipovna" A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba;

3. "Višnjik" Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Ivica Buljan za režiju predstave "Žuta crta" Juli Zeh i Charlotte Roos u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Ivica Kunčević za režiju predstave "Cyrano" Edmonda Rostanda u izvedbi Teatra manje je više iz Zagreba;

3. Zoran Mužić za režiju predstave "Glorija"Ranka Marinkovića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Hana Hegedušić za ulogu Melanije Krvarić u predstavi "Tri kavaljera frajle Melanije" Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

2. Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović, ministarke u predstavi "Gospođa ministarka" Branislava Nušića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3. Sanja Marin za ulogu Gospođe Robinson u predstavi "Diplomac" Terryja Johnsona prema romanu Charlesa Webba i filmskom scenariju Caldera Willinghama i Bucka Henryja u režiji Aide Bukvić i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

 

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Siniša Popović za ulogu Don Zane u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Marinko Prga za ulogu Marijana Ksavera Trnina u predstavi "Tri kavaljera frajle Melanije" Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

3. Ljubo Zečević za ulogu Rogožina u predstavi "Nastasja Filipovna" A. Wajde prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Bastien iz Zagreba.

 

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Elena Brumini za ulogu u predstavi "Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…"autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Jelena Perčin za ulogu Mande u predstavi "Hotel Slobodan promet" Georgesa Feydeaua u režiji Sulejmana Kupusovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Branka Trlin za ulogu Marte u predstavi "Svećenikova djeca" Mate Matišića u režiji Marija Kovača i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

 

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Davor Svedružić za ulogu Stanislava Pajcenovića u predstavi "Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje - Tr…Tr…Trešnjevka"Nine Škrabeau režijiŽelimira Mesarića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

2. Antun Vrbenski za ulogu Velikog Tate Pollita u predstavi "Mačka na vrućem limenom krovu" Tennessee Williamsa u režiji Same M. Streleca i izvedbi Kazališta Virovitica;

3. Zvonimir Zoričić za ulogu Firsa u predstavi "Višnjik"Antona Pavloviča Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Franka Klarić za ulogu Sestre Magdalene (Glorije) u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Milica Manojlović za ulogu u predstavi "Bolest smrti" po motivima "La maladie de la mort" Marguerite Durasu režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;

3. Doris Pinčić za ulogu Stele u predstavi "Lutka" Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran i izvedbi Teatra Gavran iz Zagreba.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Jakov Bilić za ulogu Don Jere u predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;

2. Romano Nikolić za ulogu u predstavi "Bolest smrti" po motivima "La maladie de la mort" Marguerite Duras u režiji Saše Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba;

3. Slaven Španović za ulogu Billyja u predstavi "Plemena" Nine Raine u režiji Slavice Knežević i izvedbi Kazališta Planet art iz Zagreba.

 

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

Nominirane:

1. "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;

2. "Mrvice iz dnevnog boravka" Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

3. "Zvjezdica" Nikite Šmitjka u režiji Ljudmile Fedorove i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska uloga

Nominirane:

1. Mia Anočić - Valentić za ulogu u predstavi "Život je san"Darka Lukića u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

2. Lana Blaće za ulogu Elizabeth (Lizzi) u predstavi "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba;

3. Doris Šarić - Kukuljica za ulogu Broja Jedan u predstavi "Alan Ford" Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Petar Atanasoski za ulogu Janka u predstavi "Mrvice iz dnevnog boravka"Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

2. Peđa Gvozdić za ulogu Fritza von Puppentota u predstavi "Još si zelen" autora i redatelja Peđe Gvozdića i Giulija Settima i izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca;

3. Romano Nikolić za ulogu Sina u predstavi "Djevojčica sa žigicama" prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba.

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

1. Elvis Bošnjak za suvremeni hrvatski dramski tekst "Srce veće od ruku" praizveden u Kazalištu Playdrama iz Splita;

2. Mate Matišić za suvremeni hrvatski dramski tekst "Fine mrtve djevojke" praizveden u Gradskom dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba;

3. Georgij Paro za scensku adaptaciju "Tri kavaljera frajle Melanije" praizvedenu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.

 

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Katarina Bistrović-Darvaš za ulogu Nje u radio drami Ivane Sajko "Rio bar" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;

2. Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radio drami Georga Büchnera "Lenz" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija;

3. Rakan Rushaidat za ulogu Njega u radio drami Ivane Sajko "Rio bar" u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija.

 

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Kristijan Milić za režiju serije "Počivali u miru" - 4. epizoda, u produkciji HRT-a;

2. Goran Rukavina za režiju serije "Počivali u miru" - 2. epizoda, u produkciji HRT-a;

3. Dražen Žarković za režiju serije "Stipe u gostima" (5. sezona) - 4. epizoda "Sloboda izražavanja", u produkciji HRT-a.

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Dodjeljuje se za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo ansamblu predstave "Žuta crta" Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Dinka Jeričević u operi "Postolar iz Delfta" Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Stefano Katunar u drami "8 Donne e un mistero / 8 žena i jedna zagonetka" Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. Vesna Režić u drami "Životinjska farma" Ivana Lea Leme po motivima romana Georgea Orwella u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Gradskog kazališta mladih Split.

 

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Doris Kristić u predstavi "Alan Ford" Magnusa,Maxa Bunkera, Nenada Brixyja, te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Jasmina Pacek u operi "Norma" Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Juraj Žigman u baletu "Carmina Burana" Carla Orffa u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

Nominirani:

1. "Lohengrin" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Marco Polo" Daniele Zanettovich pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. "Norma" Vincenza Bellinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Nikša Bareza za dirigenta opere "Lohengrin" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Filip Pavišić za dirigenta opere "Norma" Vincenza Bellinija u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Loris Voltolini za dirigenta opere "Povratak mornara" Franza von Suppéa u izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Ivanka Boljkovac za ulogu Crkvenjarke u operi "Jenufa" Leoša Janáčeka u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Srboljuba Dinića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Tamara Franetović Felbinger za ulogu Else u operi "Lohengrin" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Kristina Kolar za ulogu Aide u operi "Aida" Giuseppea Verdija u režiji Balázsa Kovalika, pod dirigentskim vodstvom Antonella Allemandija i zajedničkoj produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Ivica Čikeš za ulogu Zaccarije u operi "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Ive Guerre, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta;

2. Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi "Postolar od Delfta" Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Ljubomir Puškarić za ulogu Don Giovannija u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Leon Košavić za ulogu Nortona u operi "Bračna mjenica" Gioachina Rossinija u režiji Snježane Banović, pod dirigentskim vodstvom Vladimira Kranjčevića u koprodukciji Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula i Opere bb - Zagreb;

2. Marko Mimica za ulogu Leporela u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Nikolina Pinko za ulogu Fiordiligi u operi "Cosi fan tutte" W. A. Mozarta u režiji Sally Burgess, pod dirigentskim vodstvom Olivera Gilmoura i izvedbi ansambla 64. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. "Baletni triptih" - Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

3. "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

Nominirani:

1. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju baleta "Neostvareni susreti" na glazbu iz opusa P. I. Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. Ronald Savković za koreografiju baleta "Shut up and Dance" Renea Beera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, te koreografiju predstave "Pjesme bez riječi" F. Mendelssohna u sklopu Baletnog triptiha i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Milko Šparemblek za koreografiju baleta "Čudesni Mandarin" Béle Bartóka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

Nominirane:

1. Pavla Mikolavčić za uloge u baletima "Varijacije u F.ado molu" na Fado glazbu u koreografiji Huga Viere i "Večer njemačkih autora - Druga simfonija" Roberta Schumanna u koreografiji Uwea Scholza i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Edina Pličanić za ulogu Izabrane u baletu "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;

3. Mirna Sporiš za ulogu Swanilde u baletu "Coppélia na Montmartreu" Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Muška uloga

Nominirani:

1. Andrei Köteles za nastup u baletu "La Valse" M. Ravela u koreografiji Etiennea Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu "Orašar" P.I Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea i ulogu Franza u baletu Coppélia na Montmartreu Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

3. Artjom Žusov za ulogu Basila u baletu "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Leona Sivoš za nastup u baletu "Verdi" G. Verdija u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 59. Splitskom ljetu;

2. Atina Tanović za ulogu Izabrane u baletu "Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;

3. Iva Vitić za uloge u baletima "Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem"- Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

EDITA KARAĐOLE - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici - glumici gospođi Editi Karađole.

Edita Karađole, "svećenica riječi" kako ju je jednom zgodom nazvao Anatolij Kudrjavcev, samozatajna je heroina hrvatskog glumišta i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali uvijek podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena, kako na sceni tako i u životu, Edita Karađole kreirala je povjerene joj likove na osebujan način: snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka. Rastvoriti njeno glumačko biće nije, međutim, tako jednostavno: u njemu se isprepliću talent i energija, studiozni rad i želja za istraživanjem, iznimna moć transformacije i virtuoznost govorenja, bogatstvo i uravnoteženost mimičko-gestualnog repertoara te otvorenost prema raznovrsnim stilskim i poetičkim konceptima, što ju je učinilo omiljenom glumicom redatelja posve različitih profila i estetika. Dodamo li svemu tome i sklonost Edite Karađole da s podjednakom strašću i analitičnošću pristupa i onim tzv. malim ulogama, u kojima je također znala ostaviti trag dugog trajanja, ne treba nas čuditi ni broj ni raznolikost njenih glumačkih ostvarenja.

Rođena u Imotskom, a odrasla i školovana u Zagrebu, gdje je i završila studij glume, Edita Karađole je prvi profesionalni angažman imala u Rijeci, u koju se nakon tri sezone provedene u Zagrebačkom kazalištu mladih te kratkotrajnog angažmana u Narodnom kazalištu u Mostaru, trajno vratila 1965. Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja kojima su bile obilježene pojedine predstave, sezone ili faze u djelovanju tog kazališta. Mnogi je, primjerice, pamte kao Shakespeareovu Violu i Hero, Shawovu Vivie Warren, Marinkovićevu Gloriju, Krležinu Melitu, Angeliku i Kolombinu, Anouilhovu Antigonu, Genetovu Gospođu, Euripidovu Klitemnestru, Lorcinu Majku, Čingovu Morosku Kostosku, Stoppardovu Lady Croom ili Novakovu Madonu, a sugestivnost, ali i propulzivnost svog glumačkog izraza od 1993. je na posebno upečatljiv način iskazala u predstavama neovisnog riječkog HKD teatra, u kojima je, između ostalog briljirala kao Albeejeva Martha, Ionescova Gospođa Martin, Müllerova Merteuil, Brešanova Učiteljica, Akutagawina Čarobnica te Mary u "Pet vrsta tišine" Shelagh Stephenson.

Poznata i kao ponajbolja interpretatorica čakavske poezije, a povremeno i kao vrlo sugestivna televizijska i filmska glumica, Edita Karađole je za svoj kazališni rad dobila preko dvadeset nagrada, a kao potpora i uzor mladim glumcima potvrdila se i izvan pozornice, uspješno djelujući kao pedagoginja na riječkim odsjecima zagrebačke Muzičke akademije i Akademije za dramsku umjetnost.

 

DUNJA VEJZOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici gospođi Dunji Vejzović

Po svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini, Dunja Vejzović, iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće poštovanje i ponos hrvatskog naroda kojem pripada. Njezino životno opredjeljenje nije jednoznačno. Ono počiva, slikovito rečeno, na tri vrlo snažne vertikale, koje je desetljećima sustavno i pažljivo gradila.

Prva i najvažnija vertikala je njezina operna karijera. Zagreb je iznenada napustila 1978. te gotovo anonimna, upustila se u najveću avanturu svog života i zabljesnula poput meteora. Prije toga debitirala je u zagrebačkom HNK-u i gostovala u Operi u Nürnbergu (1971.). Ali spomenute godine 1978. sve joj je postalo kristalno jasno, spoznala je svoje mogućnosti i bez kolebanja, zakucala ravno na vrata Bayreutha, tog svjetskog wagnerijanskog svetišta. Briljirala je dvije sezone u Parsifalu i nije mogla proći neopaženo kraj velikog maga tog vremena, Herberta von Karajana. Ponudio joj je suradnju, i tri velika Wagnerova ženska lika, Kundry iz Parsifala, Ortrud iz Lohengrina i Senta iz Ukletog Holandeza, bila su snimljena kod dvije najprestižnije diskografske kuće: DGG-a i EMI-a. Sjaj wagnerijanke počinje je pratiti po svim važnim opernim scenama Europe i Amerike: Metropoliten 1978. (Tanhäuser), Salzburg (Sommerfestspiele, Osternfestspiele, 1980. 81. 84.), Milanska Scala (Trojanci), Pariz (1981.), London pod ravnanjem Claudia Abbada (1985., Bečka državna opera 1990.), s Lorinom Maazelom nastupa u Requiemu ((Cleveland i New York, 1982.), slijede Ukleti Holandez (Bečka državna opera 1983.), Medeja i Salambo (Pariška opera 1986.), Alceste pod ravnanjem Eschenbacha (Stuttgart, 1987.), Parsifal u Wilsonovoj režiji (Hamburg 1990. i Houston 1991.), te Hagoromo , također u Wilsonovoj režiji (Firenca 1994.). Osim što dobiva epitet operne dive svjetskog ugleda, Dunja Vejzović se u svojoj drugoj vertikali istom snagom, produhovljenošću i raskošnim znanjem posvećuje popijevci (Liedu). I na tom području je nenadmašna. Nižu se recitali s popijevkama Schuberta, Schumanna, Čajkovskog, Rahmanjinova, R. Straussa, Brahmsa, Wolfa, Berga, Granadosa i de Falle, koji svaki put završavaju iskrenim čuđenjem i udivljenjem onih koji je slušaju.

Treća vertikala koju je Dunja Vejzović stvorila, ona pedagoška, za nju je jednakovrijedna i svim svojim bićem joj se posvećuje. Sve je to za nju rad, rad iz prave potrebe da svoje široko znanje i iskustvo pretoči u mlade glave. A te mlade glave znaju je slušati i vjeruju joj. Od 1996/97 radi u Grazu, potom od 1995. do 2000. u Zagrebu na MA, konačno dobiva profesuru u Stuttgartu na Hochschule für Musik und darstellende Kunst. S gostima profesorima drži na Rabu od 2001. majstorske tečajeve za Lied i opernu interpretaciju uz obavezne koncerte. Svi mladi pjevači, studenti, koje je dotaknuo pedagoški čarobni štapić Dunje Vejzović imaju uspjehe na natjecanjima, koncertnim nastupima i angažmanima. Jeste li kad čuli za Krešimira Stražanca, Evelin Novak, Koru Pavelić, Marka Špehara ili Christinu Landshamer? Ako niste, zasigurno ćete još čuti za njih!

Dunja Vejzović pomaže svojim mladim studentima i na druge načine, ne samo svojom pedagogijom i svojim imenom. Godine 1993. osnovala je glazbenoscensku družinu VERO Vision koja realizira glazbenoscenska djela, operu-oratorije u kojoj nastupaju mahom mladi i tako stječu dragocjena iskustva za buduću profesiju. Kroz tu tvrtku, uz suradnju s HNK Zagreb, inicijator je i organizator Hrvatskog natjecanja za stipendiranje mladih profesionalnih pjevača.

Dunja Vejzović umjetnica je respektabilne diskografije kod uglednih diskografskih kuća (DGG, EMI, Virgin Classics i Croatia recordsa), te iscrpne monografije na 216 stranica i s 300 fotografija, u kojoj se nalazi i CD s presjekom njezinih interpretacija od 1966. do 2004.

Dobitnica je prestižnih nagrada od kojih treba istaknuti: Orphée ďor-Fany Heldy za snimke Wagnerove Kundry ( 1981./2.), te Ortrud (1984.), Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando te Slavenski i Judita. Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi primila je 1999. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Dunja Vejzović se vjerojatno prije nekoliko dana u tišini sjetila svog 70. rođendana (rođena je 20. listopada 1943.), pa kada smo joj se već tako približili u prigodi dodjele prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta, uputimo joj srdačne čestitke, zahvalimo joj na svemu što je dosad učinila za umjetnost u svojoj domovini i svijetu i zaželimo joj još puno plodnih godina i snage u njezinim daljnjim osvajanjima ljepote i znanja.

 

Žiri za DRAMU :

Slavko Juraga - predsjednik

Članovi - Hrvoje Ivanković, Mira Muhoberac, Suzana Nikolić, Robert Raponja

 

Žiri za OPERU:

Višnja Mažuran - predsjednica

Članovi - Jana Haluza, Branimir Pofuk

 

Žiri za BALET:

Bruna Reić - predsjednica

Članovi - Azamat Nabiullin, Davor Schopf

 

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE