Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
1. "Matiaš Grabancijaš Dijak" Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu;
2. "Škrtac" J. B. P. Molièrea u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. "ZAGREB 2020" autorski projekt Filipa Šovagovića i Dubravka Mihanovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
1. Krešimir Dolenčić za režiju predstave "Matiaš Grabancijaš Dijak" Tituša Brezovačkog u produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu;
2. Ivan Plazibat za režiju predstave "Psi, pare, pištolji" prema "Medvjedu"i "Prosidbi" A. P. Čehova u produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
3. Dora Ruždjak Podolski za režiju predstave "Škrtac" J. B. P. Molièrea u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
1. Marijana Fumić za adaptaciju romana "Glava lava" Ivana Salečića i za dramaturgiju istoimene predstave u produkciji 72. Dubrovačkih ljetnih igara;
2. Ivan Plazibat za adaptaciju jednočinki "Medvjed"i "Prosidba" A. P. Čehova za predstavu "Psi, pare, pištolji" u produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
3. Tomislav Zajec za adaptaciju komedije "Škrtac" J. B. P. Molièrea za istoimenu predstavu u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Sporedna ženska uloga
1. Zrinka Cvitešić za ulogu Krisztine u predstavi "Kad svijeće dogore" Sándora Maraia - Christophera Hamptona u režiji Branka Ivande i koprodukciji Teatra Erato iz Zagreba i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ivana Gulin za ulogu Stelle u predstavi "Tramvaj zvan žudnja" Tennesseea Williamsa u režiji Paola Tišljarića i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
3. Monika Vuco Carev za ulogu u predstavi "Kukci… zaustavljena priča"Karela i Josefa Čapeka u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Split.
Sporedna muška uloga
1. Nikola Baće za ulogu u predstavi "ZAGREB 2020"autorskom projektu Filipa Šovagovića i Dubravka Mihanovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Bojan Brajčić za ulogu Grigorija Stepanoviča Smirnova u predstavi "Psi, pare, pištolji" prema "Medvjedu"i "Prosidbi" A. P. Čehova u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
3. Maro Martinović za ulogu Džive Franova Gundulića u predstavi "Glava lava" Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić i produkciji 72. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
1. Blanka Bart Hajoš za ulogu Majke u predstavi "Alabama" Davora Špišića u režiji Darija Harjačeka u produkciji Kazališta Virovitica;
2. Daria Lorenci Flatz za ulogu Mirne u predstavi "Da sam ptica" Nikoline Bogdanović u režiji Arije Rizvić i produkciji FIJI grupe d.o.o. iz Zagreba;
3. Nina Violić za ulogu Laure Lenbach u predstavi "U agoniji" Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Glavna muška uloga
1. Franjo Dijak za ulogu Brune u predstavi "Tiha noć"Stevena Berkoffa u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
2. Hrvoje Kečkeš za ulogu Harpagona u predstavi "Škrtac" J. B. P. Molièrea u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. Siniša Popović za ulogu Henrika u predstavi "Kad svijeće dogore" Sándora Maraia - Christophera Hamptona u režiji Branka Ivande i koprodukciji Teatra Erato iz Zagreba i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
1. "Correr o fado" na Fado glazbu u koreografiji Daniela Cardose i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu na 66. Splitskom ljetu;
2. "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
3. "Posvećenje proljeća" na glazbu Igora Stravinskog u koreografiji i režiji Maše Kolar i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga
1. Gloria Dubelj za ulogu Kate u predstavi "Glava lava" Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić i produkciji 72. Dubrovačkih ljetnih igara;
2. Dea Presečki za ulogu Matiaša Grabancijaša Dijaka u predstavi "Matiaš Grabancijaš Dijak" Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu;
3. Petra Tunjić za ulogu Sonje u predstavi "Hanibal podzemni" Hriste Bojčeva u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Zadar.
Muška uloga
1. Kristian Šupe za ulogu Mihaila u predstavi "Murlin Murlo" N. V. Koljade u režiji Oriane Kunčić i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Eugen Stjepan Višić za ulogu u monodrami "Ljubavno pismo ili ljubav koja se nije dogodila. Još" Ivane Vuković i Eugena Stjepana Višića u režiji Kristine Grubiše i produkciji Teatra Empiria iz Zagreba;
3. Donat Zeko za ulogu Ivana Vasiljeviča Lomova u predstavi "Psi, pare, pištolji" prema "Medvjedu"i "Prosidbi" A. P. Čehova u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju
KOSTIMOGRAFIJA
1. Barbara Bourek u drami "Škrtac" J. B. P. Molièrea u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba i u drami "Kukci… zaustavljena priča"Karela i Josefa Čapeka u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Split;
2. Manuela Paladin Šabanović u baletu "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Mladen Radovniković u operi "Lombardijci" Giussepea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto.
SCENOGRAFIJA
1. Stefano Katunar u baletu "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Irena Kraljić u drami "Matiaš Grabancijaš Dijak"Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu;
3. Ivan Lušičić u operi "Lombardijci" Giussepea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
Ženska ili muška uloga
1. Josipa Bilić za ulogu Marice u operi "Ivica i Marica" Engelberta Humperedincka pod dirigentskim vodstvom Davida Runtza u režiji Petre Radin i produkciji Zagrebačke filharmonije, Zbora Zvjezdice i opernih solista i za ulogu Pepeljuge u operi "Pepeljuga" Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Darijana Ivezića u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu;
2. Josipa Gvozdanić za ulogu Ivice u operi "Ivica i Marica" Engelberta Humperedincka pod dirigentskim vodstvom Davida Runtza u režiji Petre Radin i produkciji Zagrebačke filharmonije, Zbora Zvjezdice i opernih solista;
3. Davor Nečak za ulogu Pandolfa u operi "Pepeljuga" Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Darijana Ivezića u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu.
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
1. "Dnevnik Anne Frank" Grigorija Frida pod dirigentskim vodstvom Matije Fortune i Stjepana Vugera, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu;
2. "Lombardijci" Giussepea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto;
3. "Tristan i Izolda" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Ann Gogart i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
1. Aleksandar Kalajdžić za dirigiranje opere "Orfej i Euridika" Christopha Willibalda Glucka u režiji Anice Tomić i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Lombardijci" Giussepea Verdija u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto;
3. David Runtz za dirigiranje opere "Ivica i Marica" Engelberta Humperedincka u režiji Petre Radin i produkciji Zagrebačke filharmonije, Zbora Zvjezdice i opernih solista.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Ženska uloga
1. Kristina Kolar za ulogu Santuzze u operi "Cavalleria rusticana" Pietra Mascagnia pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 67. Splitsko ljeto;
2. Marija Lešaja za ulogu Anne Frank u monooperi "Dnevnik Anne Frank" Grigorija Frida pod dirigentskim vodstvom Matije Fortune i Stjepana Vugera, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu;
3. Ivana Srbljan za ulogu Brangäne u operi "Tristan i Izolda" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Ann Gogart i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Muška uloga
1. Bože Jurić Pešić za ulogu Arvina u operi "Lombardijci" Giussepea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto;
2. Robert Kolar za ulogu Kurwenala u operi "Tristan i Izolda" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Ann Gogart i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka;
3. Ljubomir Puškarić za ulogu Rigoletta u operi "Rigoletto" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Dražena Siriščevića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
1. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju predstave "Mačak u čizmama" na glazbu Brune Bjelinskog i u izvedbi HNK u Osijeku s baletnim ansamblom Europaballett iz St. Pöltena na 21. Osječkom ljetu kulture;
2. Maša Kolar za koreografiju predstave "Posvećenje proljeća" na glazbu Igora Stravinskog i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
3. Leo Mujić za koreografiju predstave "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
1. Iryna Chaban Bilandžić za ulogu u predstavi "Correr o fado" na Fado glazbu u koreografiji Daniela Cardose i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu na 66. Splitskom ljetu;
2. Ksenija Krutova za završni ritualni solo u predstavi "Posvećenje proljeća" na glazbu Igora Stravinskog u koreografiji Maše Kolar i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Klare i Vile šećera u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
1. Danijel Jagar za ulogu Quasimoda u baletu "Esmeralda" na glazbu Cesarea Pugnija u koreografiji Vasilija Medvedeva i Stanislava Feče i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu;
2. Leonard Jakovina za ulogu Drosselmeyera u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
Ženska ili muška uloga:
1. Bojana Lipovšćak za ulogu prijateljice u baletu "Esmeralda" na glazbu Cesarea Pugnija u koreografiji Vasilija Medvedeva i Stanislava Feče i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu;
2. Anamarija Marković za ulogu Klare i Vile Šećera u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Tea Rušin za ulogu u predstavi "Čipka" na glazbu Tene Novak Vincek u koreografiji Maše Kolar i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska uloga
1. Irena Bausović Tomljanović za ulogu Princeze u predstavi "Caffe Kraljevstvo" Vanje Jovanovića i Patrika Gregurca u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta lutaka Zadar;
2. Buga Marija Šimić za uloge u predstavi "Sunce djever i Neva Nevičica" u režiji Ivice Šimića i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba;
3. Ana Marija Veselčić za ulogu Miške Soli u predstavi "Miš u toću"Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta lutaka Split.
Muška uloga
1. Vedran Komerički za ulogu Čarobnjaka Vilibalda u predstavi "Čarobnjakov učenik"po motivima J. W. Goethea u režiji Ivane Peroš i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta - Scena Gorica;
2. Adam Skendžić za ulogu Krtice Škrtice u predstavi "Medo Đuro u vrtiću" Ane Tonković Dolenčić u režiji Petre Mrduljaš i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka;
3. Hrvoje Zalar za ulogu u predstavi "Hrvatske vile i vještice" Hrvoja Zalara prema narodnim pričama u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade - DRAMA
1. "Hrvatske vile i vještice" Hrvoja Zalara prema narodnim pričamau režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba;
2. "Medo Đuro u vrtiću" Ane Tonković Dolenčić u režiji Petre Mrduljaš i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka;
3. "Miš u toću" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta lutaka Split.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
1. Vinko Brešan za režiju 1. epizode TV serije "Dnevnik velikog Perice";
2. Dalibor Matanić za režiju 1. epizode TV serije "Novine 3";
3. Kristijan Milić za režiju 1. epizodu TV serije "Nestali".
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
1. Biserka Ipša - Kunčević za ulogu u radio romanu "Devet života gospođe Adele" Nade Gašić u režiji Silve Ćapin;
2. Krešimir Mikić za ulogu u emisiji krik "Pisac u piscu" Sonje Krivokapić u režiji Mislava Brečića;
3. Barbara Prpić za ulogu u radio igri "Žudnja" Nine Mitrović u režiji Mislava Brečića.
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se: Ivanu Penoviću, Bernardu Tomiću, Matiji Čigiru, Karlu Mrkši, Pavlu Vrkljanu, Domagoju Jankoviću i Lani Barić za inovativan pristup i novo iščitavanje klasika svjetske književnosti Franza Kafke u predstavi "Proces Kafka" Teatra &TD iz Zagreba.
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Zlatko Vitez dosegnuo je vrhunac svog umjetničkog djelovanja kroz pomno odabrane tekstove Miroslava Krleže, na temu Hrvatske i Europe, kojima se bavi čitav svoj život i u kojima se iskazao i kao vješt dramaturg i kao redatelj i kao interpret tekstova kojima je služio, iskazavši svoje poštovanje i odanost velikom piscu.
IVICA KUNČEVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Ivici Kunčeviću.
Ivica Kunčević je rođen 9. travnja 1945.g. u Bartolovcu. God. 1969. završio studij jugoslavenskih jezika i književnosti te komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu i režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon angažmana u Kazalištu Marina Držića (1969-77) i u Dramskome kazalištu "Gavella" (1977-82), prešao u Zagrebački HNK gdje je radio do mirovine 2012. godine. 2002. godine imenovan je ravnateljem Dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. godine u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije.
Surađivao s više profesionalnih, ali i amaterskih kazališta diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije. Režirao je oko stotinu predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih (G. Vitez, "Plava boja snijega") i modernih komada (E. Ionesco, "Kakav kupleraj") do hrvatskih i svjetskih klasika (V. Stulli, "Kate Kapuralica"; Sofoklo, "Antigona"). Sklon je preradbama nekazališnih tekstova (F. M. Dostojevski, "Idiot") i osebujnim redateljskim čitanjima dramske baštine (I. Gundulić, "Prikazanje Dubravke ljeta gospodnjega MCMLXXIII"). Često postavlja na scenu djela W. Shakespearea ("Macbeth", "Henry IV.", "Romeo i Giulietta", "Troilo i Kresida", "Mjera za mjeru", "Kralj Lear"), A. P. Čehova ("Ivanov", "Višnjik", "Tri sestre", "Ujak Vanja"), M. A. Bulgakova ("Zojkin stan", "Gospodin de Moliere"), M. Držića ("Novela od Stanca", "Arkulin", "Dundo Maroje", "Tirena") i I. Vojnovića ("Prolog nenapisane drame", "Ekvinocijo", "Maškarate ispod kuplja", "Dubrovačka trilogija"), a značajna su i uprizorenja Rostandova "Cyrana de Bergeraca" i Vodopićeve "Tužne Jele".
Ivica Kunčević je umjetnik koji uživa izniman ugled među svim dramskim umjetnicima, ne samo za izvanredan redateljski dramski doseg nego i za preko 50 godina posvećenog umjetničkog stvaralaštva te za njegov doprinos kulturnom identitetu Republike Hrvatske.
Pritom je iznimno važno napomenuti da je g. Kunčević napisao vrijedne knjige za povijest zagrebačkog i hrvatskog teatra koje su dragocjeno svjedočanstvo redateljskog i glumačkog procesa iz kojih mogu učiti brojne nove, mlade generacije redatelja i glumaca. Svojim cjelokupnim umjetničkim radom ostavio je duboki i neizbrisiv trag u povijesti svih hrvatskih kazališta i kazališnih festivala.
Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira hrvatsko glumište, hrvatsku kazališnu scenu te dramsku umjetnost u cjelini.
IVANKA BOLJKOVAC - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj nacionalnoj prvakinji Ivanki Boljkovac.
Ime operne nacionalne prvakinje Ivanke Boljkovac dominiralo je scenom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu punih 40 godina, da bi se ove godine povukla u zasluženu mirovinu. Dugačak je to i impresivan staž u blistavoj karijeri koju su obilježili snažni, karakterni i zahtjevni likovi kojima obiluje operna literatura, a koje je naša dobitnica svladavala s lakoćom, ozbiljnošću i pravim nadahnućem. Rođena Karlovčanka koja se u srednjoj školi prepustila vioini i klaviru, dolaskom u Zagreb, počela se intenzivno baviti studijem pjevanja na Muzičkoj akademiji u klasi Marije Borčić, već je 1980. godina dobila priliku debitirati u HNK-u Zagreb u ulozi Elizabete u Verdijevu Don Carlosu, pa potom Lize u Pikovoj dami P.I. Čajkovskog, a 1982. u ulozi Santuzze na premijeri Cavallerije Rusticane P. Mascagnia. Publika i kritika s oduševljenjem su prihvatili novo lice i svježinu glasa, te impresivne glumačke kreacije mlade Ivanke.
U samom početku njezine 40-godišnje, zaista dugotrajne karijere, kritičarka J. Martinčević između ostalog je ustvrdila:
"Njezin golem glasovni materijal kao i izrazita glumačka nadarenost..... rodili su jednu potresnu, slojevitu Santuzzu, navještajući blistavu perspektivu ove mlade umjetnice.
Upravo se to i slijedećih desetljeća događalo. Slijedile su velike uloge, jedna za drugom, a da Ivanka Boljkovac ni u jednom trenutku nije pokazala zamor ili nedovoljnu pripremljenost. Upravo obratno! Bila je uvijek na visini svog zadatka, pouzdana, zanimljiva i neobično kreativna.
Od velikog broja glavnih uloga, treba svakako spomenuti one opetovane: Verdijeva Aida (1983), Amelia u Krabuljnom plesu (Verdi), Leonora u Trubaduru (Verdi), Elizabeta u Don Carlosu (Verdi), Volumnija u Šulekovom Koriolanu, Sieglinda u Wagnerovoj operi Walkura, Elektra u istoimenoj operi R. Straussa, Eva u operi Zrinski I. Pl. Zajca, Tosca u istoimenoj operi G. Puccinija, Askinja u Lady Macbeth Mcenskog okruga D. Šostakovića, Crkvenjarka u Jenufi L. Janačeka, Ortrud u Lohengrinu R. Wagnera....i druge
S mnogima od tih uloga gostovala je opetovano na Splitskom ljetu, u opernim kućama u Rijeci, Osijeku, Novom Sadu, Beogradu, Skopju, Ljubljani, Sarajevu, Mariboru.....
Mnoge su nagrade zasluženo zablistale u njenim rukama: Milka Trnina, Nagrada Hrvatskog glumišta, Marijana Radev HNK u Zagrebu, zatim odlikovanje Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Ipak, najveće i najvažnije priznanje za njenu dugogodišnju blistavu karijeru usljedilo je 2003. godine, kada je odlukom Ministarstva kulture proglašena nacionalnom prvakinjom Opere HNK u Zagrebu.
Za kraj neka bude citirano obrazloženje za Nagradu Hrvatskog glumišta koja je 1993. Ivanki Boljkovac dodijeljena za ulogu Irmengarde u Porinu V. Lisisnkog:
"Ivanka Boljkovac magistralno je odigrala tešku, veoma slojevitu ulogu Irmengarde, reagirajući minucijozno na zamisli redatelja Petra Selema u velikom rasoponu operne heroine. Voluminoznim glasom i pjevačkim finesama, ostvarila je sve psihološke faze lika, od ljubavnog ushita do predsmrtnog smirenja."