‘Noć kazališta’ mračnija je zbog – rada na crno

U novom broju tjednog magazina Forum objavljena je i naša priča o Noći kazališta, na koju je promptno je reagiralo Ministarstvo kulture i Dječje kazalište Dubrava nakon pune četiri godine konačno upisalo u Očevidnik kazališta. Evo i zašto...

Noć kazališta je odličan projekt i baš zato tu sve mora biti po zakonu

***

Vođeni obilasci kazališnih zgrada, razgovori s glumcima, radionice, izložbe, besplatne ili predstave po sniženim cijenama (doduše ne i u najizdašnije subvenciniranim kazalištima), ponuda su treće Noći kazališta, koja se 19. studenog održava diljem Hrvatske, i još šest susjednih zemalja.

Zamišljena da 'potiče kazališno stvaralaštvo na prostoru cijele Europe te ga time približava široj urbanoj javnosti, ali i onima koji životom nisu fokusirani na velike gradove i kulturne centre', u samo tri godine odražavanja Noć kazališta je iz Hrvatske 'izvezena' u Austriju, BiH, Crnu Goru, Slovačku, Sloveniju i Srbiju, a broj institucija sudionica samo je u Hrvatskoj narastao sa dvije na – 69.

Lanjski je program potrajao do 3 sata ujutro i prema ocjenama organizatora, u 25 hrvatskih gradova privukao 50.000 posjetitelja, što je prilično impresivna brojka za projekt koji zapravo organizira tek četvero ljudi iz donedavno širokoj publici posve nepoznatog – zagrebačkog Dječjeg kazališta Dubrava.

Još je impresivnije što si u svojim prioćenjima zasluge za koordiniranje 'jednog od najboljih hrvatskih izvoznih kulturnih proizvoda' pripisuje Ministarstvo kulture, a u čijoj je nadležnosti činjenica da Dječje kazalište Dubrava već godinama radi 'na crno', iako uz financijsku potporu rečenog ministarstva.

'Noć kazališta' inicijalno je, po uzoru na Noć muzeja i francusku Besanu noć (Nuit Blanche), osmislila današnja ravnateljica Francuskog instituta u Sénégalu, Eléonora Rossi. Ideju je i zaštitila, ali je nikad nije realizirala već se tog posla prihvatio voditelj Dječjeg kazališta Dubrava, Leo Vukelić.

Nakon pilot projekta iz 2008., 'Noć kazališta' u Hrvatskoj dogovorio je s 43 kazališta iz 21 hrvatskog grada, a cijeli je program kao i danas koordiniralo DK Dubrava, za koje je, nakon pola stoljeća postojanja, konačno saznala cijela Hrvatska.

Osnovano prije 56 godina pod nazivom DK Donji grad, potom preimenovano u  DK Centar, to je kazalište u Dubravi završilo – nevoljom. Naime, zgradu kazališta u Vodnikovoj 4,  progutao je požar 1974., a njegova je ekipa utočište pronašla u tadašnjem Domu kulture Dubrava, odnosno današnjem Narodnom sveučilištu.

Potom je 2006. donesen Zakon o kazalištu kojim je propisan temeljiti preustroj, osnivanje upravnih i nadzornih tijela, te obavezno upisivanje u jedinstveni registar tzv. Očevidnik, a sve kako bi se stalo na kraj radu na crno.

No, iako je rok za usklađivanje sa zakonom istekao još u srpnju 2007. godine, DK Dubrava nije ga ispoštivalo do dana današnjeg, što zapravo znači da već 4 godine radi – protuzakonito. 'Noć kazališta' u Hrvatskoj tako organizira kazalište koje to zapravo nije, što provjeriti možete i sami uvidom u Očevidnik kazališta na web stranicama Ministarstva kulture.

No, ako ćemo pravo – za svoj protuzakonit rad zapravo nije krivo samo kazalište. Ono je naime dio Narodnog sveučilišta Dubrava, koje je trebalo provesti reorganizaciju, i to u ime svog osnivača -  Grada Zagreba. Nadzor nad provođenjem zakona trebalo je pak provesti nadležno ministarstvo koje za taj posao - malo haje. Dapače, na press konferenciji koju je lani za Noć kazališta kao kapitalni nacionalni projekt organiziralo (!) Ministarstvo kulture, tadašnji ministar Biškupić izveo je i prigodni igrokaz, telefonirajući pred novinarima svom crnogorskom kolegi kako bi se projekt u '5 do 12' proširio i na treću zemlju u regiji.

Međutim, ono što može napraviti u Crnoj Gori, hrvatski ministar kulture ne može napraviti u kazalištima koje najizdašnije subvencionira, pa će tako npr. HNK Zagreb u Noći kazališta imati premijeru /naslovna/ za koju je nakon dugih pregovora 'običnoj' publici prepustilo tek 50 ulaznica na balkonu, dok Komedija i Kerempuh neće napraviti niti to.

Iako je neosporno da hrvatsko glumište ima brojnih koristi od Noći kazališta,  prema riječima samog Vukelića, program i odaziv pojedinih institucija uvelike ovise o osobnim preferencama njihovih čelnih ljudi, koji sudjelovanje često doživljavaju kao nužno zlo.

Prvobitna ideja organizatora da se u toj noći publici ponude posebni programi, te da kazališta organiziraju gostovanja, naročito u sredinama koje ih inače nemaju priliku vidjeti, nije zapravo zaživjela. Nakon prvobitnog poleta, pozamašan dio ovogodišnjeg programa zapravo čine nastupi amaterskih kazališnih družina, degustacije (!) koncerti i tek po koja ciljana aktivnost. Rijedak je svijetli primjer (uz gotovo cjelodnevni program DK Dubrava i to za sve odraste), zagrebačka Gavella u kojoj će se uz dvije predstave, samo te noći moći kupiti sezonska pretplatnička kartica uz čak 50% popusta.

Uz sve navedeno, mnoga si kazališta i družine jednostavno ne mogu priuštiti besplatne programe, a dio ih se s pravom i protivi takvom konceptu, jer zapravo ne odgaja publiku sa sviješću da kultura ipak nešto – košta.

Vukelić kaže kako je obimom posla 'Noć kazališta' već dobrano nadišla mogućnosti njegova tima u DK Dubrava i sumnja kako će pogonjen proračunom od 20.000€ i entuzijazmom , moći nastaviti kvalitetno rasti. Nada se da će u budućnosti moći osnovati ustanovu ili udrugu koja će se isključivo baviti produkcijom Noći kazališta, te istoj kao i svim institucijama sudionicama omogućiti dostatno financiranje, ali i jasnije definirati sam koncept te mjerenje njegovih pozitivnih učinaka.

No, za to će mu trebati prvenstveno jaka potpora publike i daleko više od ceremonijalne podrške Ministarstva kulture koje se i na ovogodišnjoj konferenciji za medije Noći kazališta, pohvalilo tim 'izvorno hrvatskim brendom', iako svjesno da je van zakona, bez valjane infranstrukture ili pravih resursa za realizaciju.

No, to i nije čudno. Selektivna primjena zakona i jest jedan od 'izvorno hrvatskih brendova'.

 

One Response

  1. Ovogodišnja Noć kazališta počela je u jutarnjim satima 19.11. , a završila ranim jutarnjim satima 20.11.2011. Predstave u 27 gradova i 70 institucija pogledalo je više od 40 000 posjetitelja. Svi oni uživali su 119 predstava koja su za njih pripremila kazališta diljem Hrvatska. Za sve predstave se tražila karta više, a u nekim kazalištima na jednom je sjedećem mjestu sjedilo po dvoje ljudi.

    Ove godine još je 6 zemalja preuzelo organizaciju Noći kazališta i to Slovenija, Bosna i Hercegovina (10000 posjetitelja), Austrija (2500 posjetitelja), Slovačka (10000 posjetitelja), Srbija i Crna Gora i njihova kazališta su bila dupkom puna.

Komentirajte

POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE