Nominacije za NHG 2011

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

1. Krešimir Dolenčić za režiju predstave "Čudo u Poskokovoj Dragi" Ante Tomića u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
2. Dražen Ferenčina za režiju predstave "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u izvedbi Kazališta lutaka Zadar;
3. Oliver Frljić za režiju predstave "Mrzim istinu" Olivera Frljića u izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

1. Jelena Miholjević za ulogu Kate u predstavi "Kate Kapuralica" Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara;
2. Ivana Roščić za ulogu Slađane u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
3. Marija Sekelez za ulogu Helene u predstavi "Diva" Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Glavna muška uloga

1. Goran Grgić za ulogu Grge u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
2. Milan Pleština za ulogu Leonea Glembaja u predstavi "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Rakan Rushaidat za ulogu Dragana u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Sporedna ženska uloga

1. Petra Dugandžić za uloge Stele u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
2. Natalija Đorđević za ulogu Lane u predstavi "Diva" Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
3. Sunčana Zelenika Konjević za ulogu Alojzije Picek u predstavi "Idu svati, mlade ni" Nina Škrabea u režiji Georgija Para i izvedbi 26. Zagrebačkog Histrionskog ljeta.

Sporedna muška uloga

1. Dražen Čuček za ulogu Svećenika u predstavi "Kralj Edip" Sofokla u režiji Eduarda Milera i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara;
2. Vilim Matula za ulogu Kuke u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
3. Enes Vejzović za ulogu Orgona u predstavi "Tartuffe" J.B.P. Molièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

1. Tara Rosandić za ulogu Lene u predstavi "Tko je srušio Berlinski zid" Amira Bukvića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;
2. Mirela Videk za ulogu Olge u predstavi "Murlin Murlo" Nikolaja Koljade u režiji Borisa Svrtana i izvedbi Scene Gorica, Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica;
3. Iva Visković za ulogu Marine u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Muška uloga

1. Marko Hergešić za ulogu Dječaka, 15 u predstavi "Kamenje" Toma Lycosa i Stefa Nantsoua u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
2. Filip Križan za ulogu Olivera u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
3. Ivan Magud za ulogu Luka u predstavi "Kate Kapuralica" Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

1. "Družba Pere Kvržice" Mate Lovraka u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
3. "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska uloga

1. Nataša Dorčić za ulogu Majke dvaju sinova u predstavi u predstavi "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
2. Jadranka Đokić za ulogu Djevojke koja želi otići u predstavi "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
3. Helena Kovačić za ulogu Tonkice u predstavi "Kako je Tonkica kupovala kruh" Jasena Boke u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Muška uloga

1. Pero Juričić za ulogu Platnomjera u predstavi "Priča o konju" L.N. Tolstoja i M. Rozovskog u režiji Zvonka Festinija i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;
2. Jerko Marčić za ulogu Velog Jože u predstavi "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
3. Radovan Ruždjak za ulogu Kamaglenga Civette u predstavi "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

1. Oliver Frljić za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Mrzim istinu" praizveden u Teatru &TD iz Zagreba;
2. Jelena Kovačić i Anica Tomić za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Ovo bi mogla biti moja ulica" praizvedenog u Zagrebačkom kazalištu mladih;
3. Marijana Nola za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Diva" praizveden u Gradskom kazalištu Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

1. Sreten Mokrović za ulogu Thomasa Mastericka u emisiji Radio-napetica - Austin James Small-Seamark "Zavrzlama" u režiji Darka Tralića;
2. Srđana Šimunović za ulogu Matilde u emisiji Radio-igra - Lada Martinac-Kralj "Anđeli na granici" u režiji Stephanie Jamnicky;
3. Vanda Winter za ulogu Nastenjke u emisiji Radio-drama - F. M. Dostojevski "Bijele noći" u režiji Stephanie Jamnicky.

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

1. Ištvan Filaković za režiju serije "Stipe u gostima" (treća sezona) - 4. epizoda "Novi susjed";
2. Dario Pleić za režiju kriminalističke serije "Mamutica" (druga sezona) - 3. epizoda "Redar" (1. dio) i 4. epizoda "Redar" (2. dio);
3. Snježana Tribuson za režiju serije "Odmori se, zaslužio si" (četvrta sezona)- 3. epizoda "Salon za uljepšavanje".

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se DRAMSKOM PROGRAMU HRVATSKOG RADIJA za dugogodišnje djelovanje u promociji hrvatske drame i kazališta i kreativnom oblikovanju radio drame kao posebnog, svom mediju primjerenog umjetničkog izraza. Dramski program Hrvatskog radija pružio je mnogim našim kazališnim umjetnicima (glumcima, piscima, dramaturzima i redateljima) mogućnost da svoje stvaralačke potencijale realiziraju u ovoj dramskoj vrsti koja ima brojnu publiku, što naročito cijene oni koji žive daleko od kazališnih dvorana i teško ili nikako stižu do njih. O kvaliteti i dometima te produkcije koju već desetljećima u Hrvatskoj producira jedino Hrvatski radio govore i brojne međunarodne nagrade kojima se radio drama iskazuje kao jedan od u svijetu najcjenjenijih dijelova naše kulture, a posebice dramske umjetnosti.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

1. Dinka Jeričević u baletu "Varijacije u F.ado molu" u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu i u baletu "Grk Zorba" u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalista Split;
2. Ivo Knezović u drami "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Mojmir Mihatov i Darko Petković u drami "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.

KOSTIMOGRAFIJA

1. Marita Ćopo u drami "Tartuffe" J.B.P. Molièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Maja Šarić Ban u drami "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar;
3. Juraj Žigman za operu "Šuma Striborova" Ivana Josipa Skendera u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji 26. Muzičkog biennala Zagreb i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

1. "Adriana Lecouvreur" Francesca Cilèe pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. "La Gioconda" Amilcarea Ponchiellija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Ozrena Prohića i izvedbi 57. Splitskog ljeta;
3. "Parsifal" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

1. Nikša Bareza za dirigenta opere "Parsifal" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ivo Lipanović za dirigenta opere "Macbeth" Giuseppea Verdija u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
3. Ozren Prohić za redatelja opere "Mazepa" Petra Iljiča Čajkovskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

1. Kristina Kolar za ulogu Laure u operi "La Gioconda" Amilcarea Ponchiellija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi 57. Splitskog ljeta;
2. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Kundry u operi "Parsifal" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Vedrana Šimić za ulogu Adriane Lecouvreur u operi "Adriana Lecouvreur" Francisca Cilèe u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Muška uloga

1. Ozren Bilušić za ulogu Doktora Bartola u operi "Seviljski brijač" Gioacchina Rossinija u režiji Plamena Kartaloffa, pod dirigentskim vodstvom Ivana Repušića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
2. Siniša Hapač za ulogu Mazepe u operi "Mazepa" Petra Iljiča Čajkovskog u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Mihaila Sinkeviča i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Robert Kolar za ulogu Michonneta u operi "Adriana Lecouvreur" Francesca Cilèe u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

1. Martina Klarić za ulogu Monike u operi "Medij" Giancarla Menottija u režiji Dore Ruždjak Podolski, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Lana Kos za ulogu Lucie di Lammermoor u operi "Lucia di Lammermoor" Gaetana Donizettija u režiji Damira Zlatara Freya, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Ljubomir Puškarić za ulogu Mlinara Sime u operi "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Roberta Homena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

1. "Air" Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;
2. "Dodir" na glazbu raznih autora u koreografiji Rami Be'era i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
3. "Večer tri baleta" - Concerto Barocco, Pet Tanga i Paquita na glazbu J.S. Bacha, A. Piazzole, L. Minkusa i dr. u koreografijama Georgea Balanchinea, Hans van Manena i Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

1. Dinko Bogdanić za koreografiju predstave "Breza" Veseljka Barešića u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Leo Mujić za koreografiju predstave "Tišina mog šuma" raznih kompozitora u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Berislav Šipuš za dirigentsko ostvarenje u baletu "Air" Krešimira Seletkovića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

1. Cristina Lukanec za ulogu Nimfe Syrinx u baletu "Daphnis i Chloe" Maurice Ravela u koreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Pavla Mikolavčič za uloge u baletima "Paquita" Ludwiga Minkusa i dr., u koreografiji Dereka Deanea i "Air" Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Mirna Sporiš za ulogu Kitri u baletu "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Patricka Armanda i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga

1. Andrei Köteles za ulogu Pana u baletu "Daphnis i Chloe" Maurice Ravela u koreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Azamat Nabiullin za naslovnu ulogu u baletu "Grk Zorba" Mikisa Theodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, za ulogu Marka u baletu "Breza" Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i za ulogu u baletu "Paquita" Ludwiga Minkusa i dr. u koreografiji Dereka Deanea i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Artjom Žusov za ulogu Johna u baletu "Grk Zorba" Mikisa Theodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

Ženska ili muška uloga:

1. Daria Brdovnik-Bukvić za ulogu Janice u baletu "Breza" Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Ksenija Krutova za nastup u baletima "Tišina mog šuma" raznih kompozitora u koreografiji Lea Mujića i "Varijacije u F.ado molu" raznih kompozitora u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Matea Milas za nastup u baletu "Dodir" raznih kompozitora u koreografiji Rami Be'era i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

ZLATKO CRNKOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Zlatku Crnkoviću.

Upisao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti 1955. i otada ne silazi s pozornice i ne uklanja se svjetlu reflektora. Kazao je ovo: "U negativnom liku tražim ono što je ljudsko, u lošem ološu ono što je dobro". Čakavac je odrastao među kajkavcima, čitav život štuje pjesnike i govori ih, a oni štuju njega, čak mu pjesme pišu (Enes Kišević). Hrvatski je standardni jezik svladao besprijekorno, reći će ljubavnički da je hrvatski jezik među najpjevnijima u Europi zbog mnoštva samoglasnika (odmah iza talijanskog). Režirao je i odigrao Krležine kajkavske "Balade" (1968.) svjedočeći kako se sva tri narječja njegova hrvatskog jezika slijevaju u njega i tvore njegov prirodni ljudski i glumački identitet. Cijelo je njegovo tijelo veliki govorni organ, kad šapće na sceni, kad govori podrhtavaju i dijafragme gledatelja i suigrača. Uz Svena Lastu i Tonka Lonzu najbliže je dotakao Gavellinog idealnoga glumca čija sva izražajnost izvire iz govora i jezika. Svojim studentima glume i jezičnih vježbi na fonetici uvijek naglašava ovo: "Puno mi je važnije kakvi ćete vi postati ljudi, nego kakvi ćete biti glumci!" Pitanje umjetnosti i ljudskosti za njega je presudno etičko pitanje.

Prijatelji ga zovu Crni, akademik Nikola Batušić, vrli povjesničar hrvatskoga kazališta, zvao ga je od milja i "Zlatane". Upravo u tom širokom rasponu kreće se ovaj glumac čije su se nekoć crne kose osule srebrom zrele dobi. "Ti nisi za kazalište, ne znaš za sebe poraditi", govorili su mu, a on namjerice nije želio tkati paukovu mrežu po kojoj će se penjati do vrhunca glumišta da bi se potom i s tog vrhunca strovalio ili zakoprcao uhvaćen u vlastitoj mreži. Uvijek mu je to bilo mrsko.

"U poeziji koju čitam ima poticaja da preispitujem mogućnosti zvučenja, treperenja svoje duše jer mislim da mi to mora biti melodija duše u dramskom govoru, da mora biti ono što proživljavaš u sebi", kazao je i potvrdio brojnim snimkama na kojima kazuje hrvatske pjesnike.

Na sceni "tražio sam unutarnju transformaciju u kojoj ne trebaš ništa na sebi učiniti, ali ne smiješ sebe istoga ponavljati. Volio sam uloge u kojima se ne prepoznajem", govorio je i ostvarivao u praksi. Bio je vjeran kazalištu koje ga je zaposlilo 1958. godine, Hrvatskom narodnom kazalištu, igrao je u istoj sezoni i naslovne i glavne uloge, ali i posve male, neštedimice trošeći sebe i svoje vrijeme. "Nikad ne tražiti, nikad odbiti!" Bio je vjeran i svojim studentima na Akademiji dramske umjetnosti kojima je scenski govor predavao od 1959. godine. Dramaturg Darko Gašparović naglašava njegov "plemeniti baritonalni glasovni organ", a akademik Nikola Batušić kaže ovo: "I tako se već četrdeset godina zastupajući govorom brojne pjesnike Zlatko Crnković neprestance objavljuje kao pjesnik govora".

Koliko je različitih lica otkrio u sebi, koliko oprečnih maski navukao na sceni, svjedočeći u životu istinu samo svojim licem. Bio je Krležin "Križovec" već 1969. u "dobro skrojenom kaputu", njegov Aurel u "Ledi" dvije godine potom, Marinkovićev dijabolični Don Fernando u "Kiklopu" 1976. u režiji Koste Spaića, pa Klaudije u "Hamletu", pa naslovna uloga u "Dundu Maroju" HNK iz 1981. u čuvenoj Kunčevićevoj prijelomnoj predstavi našega glumišta...

Nije mu bilo teško iz velikoga kazališta poći u manja. Bio je nesretni Učitelj Škunca u Brešanovoj i Violićevoj "Mrduši" iz 1971. u ITD-u, bio je Zrinski na praizvedbi Gavranovih "Urotnika" u ITD-u 1985, oslonac čvrsti Akademskoga kazališta kao Argon u Molièreovu "Umišljenu bolesniku", Sudac Brack u Ibsenovoj "Heddi Gabler" u režiji Tomislava Radića. I na televiziji je ostalo zapisa: "Ifigenija u Aulidi" u ulozi Menelaja, 1984. Oronte u "Mizantropu"...

Pretrčavao je ulicu između Akademije i HNK, selio se s Dubrovačkih ljetnih igara na Splitsko ljeto, predavao scenski govor i u Splitu glumcima i sad se pita: "Je li dovoljno mene ostalo za suprugu Lukreciju, kćeri Srebrenku i Koraljku?!"
Samo jedan dijelak navedenog bio bi dovoljan da se dramski umjetnik Zlatko Crnković ovjenča Nagradom za Svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskoga društva dramskih umjetnika. Kao da je nekoliko velikih života sabrao u jedan, a opet ostao skroman.

Završimo njegovim riječima u pohvalu životu i kazalištu: "Vječna je tajna (i u životu samom) prava mjera izbora detalja od kojih se slaže mozaik profesionalnog puta!" Dio te tajne Zlatko Crnković otkrio je i posvjedočio svojim životom i odnosom prema svom pozivu i prema svojim bližnjima kojima je uvijek darovao mir i ljubav.

NASTAVNIČKA KARIJERA
1955. upisuje glumu na Akademiji dramske umjetnosti
1959. asistent, honorarni nastavnik scenskoga govora na ADU
1968. predavač scenskoga govora Odsjek za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ANGAŽMANI
1958. angažiran u Drami HNK Zagreb
1959. stalni član dramskog ansambla
glumi u ITD-u, na Dubrovačkim ljetnin igrama (1961 - 1972), Splitsko ljeto, Malo kazalište Trešnjevka, Akademski teatar Zagreb
Dramski program Televizije Zagreb:
Smrt Tome Bakrana, Mokra Koža, Mirotvorci, Dekreti, Hedda Gabler
Film:
Timon Atenjanin, Tu
Radio-drama Radio Zagreba:
1970. recitator "Moje najdraže pjesme"
1968. "Balade Petrice Kerempuha"

NAGRADE
1978. Sterijina nagrada za glumu Jugoslavenske kazališne igre u Novom Sadu za ulogu Kristijana u Krležinoj "Golgoti"
1984. Prvomajska UDUH-a za ulogu Sokrata u "Stanovnicima" Amira Bukvića

NADA PUTTAR - GOLD - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici, mezzosopranistici gospođi Nadi Puttar - Gold

Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji opere godine 2011. dobiva naša proslavljena primadona, dugogodišnja članica opernog ansambla HNK u Zagrebu u vrijeme tzv. Zlatnog doba Zagrebačke opere, te redovita gošća velikih opernih kuća, mezzosopranistica Nada Puttar-Gold. Njezinu je tridesetogodišnju umjetničku karijeru obilježio vrlo rani uspon i kontinuirano zadržavanje na visokoj razini umjetničkih kvaliteta. Otpjevala je pedesetak uloga i nastupila oko tisuću puta na koncertima i u operama.

Rođena je 5. studenoga 1923. u Varaždinu gdje je s jedanaest godina počela učiti klavir. Završivši srednju školu nastavila je privatno pohađati satove kod legendarnog pijanističkog pedagoga Svetislava Stančića kojemu je jednom prigodom otpjevala ariju Dalile. Prepoznavši u njezinu glasu izniman talent, profesor ju je savjetovao da studij klavira zamjeni učenjem pjevanja. Diplomirala je kod Lava Vrbanića, no vijest o njezinu prelijepu glasu proširio se i prije diplome među profesionalnim krugovima.

Već joj je 1. siječnja 1949. stalni angažman u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ponudio tadašnji ravnatelj i dirigent Milan Sachs, zatraživši od ministarstva posebnu dozvolu da zaposli studenticu. Uslijedio je debi 11. veljače u nevelikoj ali vrlo zahtjevnoj ulozi Vanje u operi Ivan Susanjin Mihaila Ivanoviča Glinke. I nakon diplome nastavlja raditi s profesorom Vrbanićem i razvijati svoj dramski mezzosopran, tamne boje alta i razvijenog sopranskog registra s ujednačenim tonom u cijelom opsegu. Godinu dana nakon debija, 1950, pobijedila je na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Verviersu u Belgiji. Po povratku u zemlju intenzivno gradi repertoar i stvara uloge po kojima će postati poznata: Amneris u Verdijevoj Aidi, Saint-Saensova Dalila, Gluckov Orfej, Gotovčeva Mila Gojsalića, Azucena u Verdijevu Trubaduru, Eboli u Verdijevu Don Carlosu, Charlotta u Massenetovu Wertheru, Končakovna u Borodinovu Knezu Igoru, Bizetova Carmen i Santuzza u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani. Bila je nezamjenjiva umjetnica u opernoj sezoni u Zagrebu, kao i na opernim produkcijama na Splitskom ljetu na otvorenoj pozornici Peristila.

U Zagrebačkoj je operi djelovala do kolovoza 1956. kada ju je na jednoj predstavi čuo Karl Ebert, intendant berlinske, tada još Gradske, a kasnije Njemačke opere, te je angažirao kao stalnu članicu. Iz Berlina 1961. odlazi u Frankfurt gdje do 1964. pjeva u Državnoj operi nakon čega djeluje kao slobodna umjetnica. Surađuje s vodećim dirigentima i redateljima na opernim pozornicama šezdesetak europskih glazbenih središta, najčešće u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Rusiji. Svoj repertoar proširuje ulogama u operama Richarda Wagnera i Richarda Straussa, te Crkvenjarkom u Janačekovoj Jenufi i Mrs Quickly u Verdijevu Falstaffu. Sudjelovala je s mnogim velikim dirigentima 20. stoljeća kao što su Hans Knappertsbusch, Karl Boehm, Lorin Maazel i Georg Solti, a partner joj je na sceni vrlo često bio njemački tenor Dietrich Fischer-Dieskau. U travnju 1969. vraća se u Zagrebačku operu u kojoj ostaje u stalnom angažmanu sve do mirovine u prosincu 1979. Od tada predaje pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Ne treba zanemariti ni njezine nastupe na koncertnom podiju gdje se dokazala kao nezamjenjiva interpretkinja vokalne lirike te nositeljica altovskih dionica u opsežnim vokalno-orkestralnim djelima (Bachova Muka po Mateju, Muka po Ivanu, Misa u h-molu i Magnificat, Mozartov Rekvijem i Krunidbena misa, Pergolesijev i Vivaldijev Stabat Mater, Haendelovi i Mendelssohnovi oratoriji, Beethovenova Deveta simfonija i Missa solemnis, Verdijev Rekvijem …).

Žiri za DRAMU:

Špiro Guberina - predsjednik
Članovi - Nina Kleflin - Torre, Božidar Koščak, Tomislav Kurelec, Bojana Radović

Žiri za OPERU:

Višnja Mažuran - predsjednica
Članovi - Jana Haluza, Martina Tomčić Moskaljov

Žiri za BALET:

Sonja Kastl - predsjednica
Članovi - Norman Dixon, Bruna Reić Ščepanović

Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.