Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
- "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
- "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar;
- "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
- Krešimir Dolenčić za režiju predstave "Čudo u Poskokovoj Dragi" Ante Tomića u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
- Dražen Ferenčina za režiju predstave "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u izvedbi Kazališta lutaka Zadar;
- Oliver Frljić za režiju predstave "Mrzim istinu" Olivera Frljića u izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
- Jelena Miholjević za ulogu Kate u predstavi "Kate Kapuralica" Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara;
- Ivana Roščić za ulogu Slađane u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
- Marija Sekelez za ulogu Helene u predstavi "Diva" Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Glavna muška uloga
- Goran Grgić za ulogu Grge u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
- Milan Pleština za ulogu Leonea Glembaja u predstavi "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Rakan Rushaidat za ulogu Dragana u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.
Sporedna ženska uloga
- Petra Dugandžić za uloge Stele u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
- Natalija Đorđević za ulogu Lane u predstavi "Diva" Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
- Sunčana Zelenika Konjević za ulogu Alojzije Picek u predstavi "Idu svati, mlade ni" Nina Škrabea u režiji Georgija Para i izvedbi 26. Zagrebačkog Histrionskog ljeta.
Sporedna muška uloga
- Dražen Čuček za ulogu Svećenika u predstavi "Kralj Edip" Sofokla u režiji Eduarda Milera i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara;
- Vilim Matula za ulogu Kuke u predstavi "Amateri" Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
- Enes Vejzović za ulogu Orgona u predstavi "Tartuffe" J.B.P. Molièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga
- Tara Rosandić za ulogu Lene u predstavi "Tko je srušio Berlinski zid" Amira Bukvića u režiji Zorana Mužića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;
- Mirela Videk za ulogu Olge u predstavi "Murlin Murlo" Nikolaja Koljade u režiji Borisa Svrtana i izvedbi Scene Gorica, Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica;
- Iva Visković za ulogu Marine u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.
Muška uloga
- Marko Hergešić za ulogu Dječaka, 15 u predstavi "Kamenje" Toma Lycosa i Stefa Nantsoua u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
- Filip Križan za ulogu Olivera u predstavi "Mrzim istinu" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
- Ivan Magud za ulogu Luka u predstavi "Kate Kapuralica" Vlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA
- "Družba Pere Kvržice" Mate Lovraka u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
- "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
- "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež
Ženska uloga
- Nataša Dorčić za ulogu Majke dvaju sinova u predstavi u predstavi "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
- Jadranka Đokić za ulogu Djevojke koja želi otići u predstavi "Ovo bi mogla biti moja ulica" Jelene Kovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
- Helena Kovačić za ulogu Tonkice u predstavi "Kako je Tonkica kupovala kruh" Jasena Boke u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.
Muška uloga
- Pero Juričić za ulogu Platnomjera u predstavi "Priča o konju" L.N. Tolstoja i M. Rozovskog u režiji Zvonka Festinija i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;
- Jerko Marčić za ulogu Velog Jože u predstavi "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
- Radovan Ruždjak za ulogu Kamaglenga Civette u predstavi "Veli Jože" Vladimira Nazora u režiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
- Oliver Frljić za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Mrzim istinu" praizveden u Teatru &TD iz Zagreba;
- Jelena Kovačić i Anica Tomić za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Ovo bi mogla biti moja ulica" praizvedenog u Zagrebačkom kazalištu mladih;
- Marijana Nola za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst "Diva" praizveden u Gradskom kazalištu Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
- Sreten Mokrović za ulogu Thomasa Mastericka u emisiji Radio-napetica - Austin James Small-Seamark "Zavrzlama" u režiji Darka Tralića;
- Srđana Šimunović za ulogu Matilde u emisiji Radio-igra - Lada Martinac-Kralj "Anđeli na granici" u režiji Stephanie Jamnicky;
- Vanda Winter za ulogu Nastenjke u emisiji Radio-drama - F. M. Dostojevski "Bijele noći" u režiji Stephanie Jamnicky.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
- Ištvan Filaković za režiju serije "Stipe u gostima" (treća sezona) - 4. epizoda "Novi susjed";
- Dario Pleić za režiju kriminalističke serije "Mamutica" (druga sezona) - 3. epizoda "Redar" (1. dio) i 4. epizoda "Redar" (2. dio);
- Snježana Tribuson za režiju serije "Odmori se, zaslužio si" (četvrta sezona)- 3. epizoda "Salon za uljepšavanje".
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se DRAMSKOM PROGRAMU HRVATSKOG RADIJA za dugogodišnje djelovanje u promociji hrvatske drame i kazališta i kreativnom oblikovanju radio drame kao posebnog, svom mediju primjerenog umjetničkog izraza. Dramski program Hrvatskog radija pružio je mnogim našim kazališnim umjetnicima (glumcima, piscima, dramaturzima i redateljima) mogućnost da svoje stvaralačke potencijale realiziraju u ovoj dramskoj vrsti koja ima brojnu publiku, što naročito cijene oni koji žive daleko od kazališnih dvorana i teško ili nikako stižu do njih. O kvaliteti i dometima te produkcije koju već desetljećima u Hrvatskoj producira jedino Hrvatski radio govore i brojne međunarodne nagrade kojima se radio drama iskazuje kao jedan od u svijetu najcjenjenijih dijelova naše kulture, a posebice dramske umjetnosti.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET
SCENOGRAFIJA
- Dinka Jeričević u baletu "Varijacije u F.ado molu" u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu i u baletu "Grk Zorba" u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalista Split;
- Ivo Knezović u drami "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Mojmir Mihatov i Darko Petković u drami "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.
KOSTIMOGRAFIJA
- Marita Ćopo u drami "Tartuffe" J.B.P. Molièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
- Maja Šarić Ban u drami "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar;
- Juraj Žigman za operu "Šuma Striborova" Ivana Josipa Skendera u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji 26. Muzičkog biennala Zagreb i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
- "Adriana Lecouvreur" Francesca Cilèe pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
- "La Gioconda" Amilcarea Ponchiellija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Ozrena Prohića i izvedbi 57. Splitskog ljeta;
- "Parsifal" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
- Nikša Bareza za dirigenta opere "Parsifal" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Ivo Lipanović za dirigenta opere "Macbeth" Giuseppea Verdija u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
- Ozren Prohić za redatelja opere "Mazepa" Petra Iljiča Čajkovskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Ženska uloga
- Kristina Kolar za ulogu Laure u operi "La Gioconda" Amilcarea Ponchiellija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi 57. Splitskog ljeta;
- Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Kundry u operi "Parsifal" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Vedrana Šimić za ulogu Adriane Lecouvreur u operi "Adriana Lecouvreur" Francisca Cilèe u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Muška uloga
- Ozren Bilušić za ulogu Doktora Bartola u operi "Seviljski brijač" Gioacchina Rossinija u režiji Plamena Kartaloffa, pod dirigentskim vodstvom Ivana Repušića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
- Siniša Hapač za ulogu Mazepe u operi "Mazepa" Petra Iljiča Čajkovskog u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Mihaila Sinkeviča i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Robert Kolar za ulogu Michonneta u operi "Adriana Lecouvreur" Francesca Cilèe u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
Ženska ili muška uloga
- Martina Klarić za ulogu Monike u operi "Medij" Giancarla Menottija u režiji Dore Ruždjak Podolski, pod dirigentskim vodstvom Josipa Šege i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
- Lana Kos za ulogu Lucie di Lammermoor u operi "Lucia di Lammermoor" Gaetana Donizettija u režiji Damira Zlatara Freya, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
- Ljubomir Puškarić za ulogu Mlinara Sime u operi "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Roberta Homena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
- "Air" Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb;
- "Dodir" na glazbu raznih autora u koreografiji Rami Be'era i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
- "Večer tri baleta" - Concerto Barocco, Pet Tanga i Paquita na glazbu J.S. Bacha, A. Piazzole, L. Minkusa i dr. u koreografijama Georgea Balanchinea, Hans van Manena i Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
- Dinko Bogdanić za koreografiju predstave "Breza" Veseljka Barešića u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
- Leo Mujić za koreografiju predstave "Tišina mog šuma" raznih kompozitora u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Berislav Šipuš za dirigentsko ostvarenje u baletu "Air" Krešimira Seletkovića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
- Cristina Lukanec za ulogu Nimfe Syrinx u baletu "Daphnis i Chloe" Maurice Ravela u koreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
- Pavla Mikolavčič za uloge u baletima "Paquita" Ludwiga Minkusa i dr., u koreografiji Dereka Deanea i "Air" Krešimira Seletkovića u koreografiji Martino Müllera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Mirna Sporiš za ulogu Kitri u baletu "Don Quijote" Ludwiga Minkusa u koreografiji Patricka Armanda i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
- Andrei Köteles za ulogu Pana u baletu "Daphnis i Chloe" Maurice Ravela u koreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
- Azamat Nabiullin za naslovnu ulogu u baletu "Grk Zorba" Mikisa Theodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, za ulogu Marka u baletu "Breza" Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i za ulogu u baletu "Paquita" Ludwiga Minkusa i dr. u koreografiji Dereka Deanea i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Artjom Žusov za ulogu Johna u baletu "Grk Zorba" Mikisa Theodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
Ženska ili muška uloga:
- Daria Brdovnik-Bukvić za ulogu Janice u baletu "Breza" Veseljka Barešića u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
- Ksenija Krutova za nastup u baletima "Tišina mog šuma" raznih kompozitora u koreografiji Lea Mujića i "Varijacije u F.ado molu" raznih kompozitora u koreografiji Huga Viere i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
- Matea Milas za nastup u baletu "Dodir" raznih kompozitora u koreografiji Rami Be'era i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
ZLATKO CRNKOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Zlatku Crnkoviću.
Upisao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti 1955. i otada ne silazi s pozornice i ne uklanja se svjetlu reflektora. Kazao je ovo: "U negativnom liku tražim ono što je ljudsko, u lošem ološu ono što je dobro". Čakavac je odrastao među kajkavcima, čitav život štuje pjesnike i govori ih, a oni štuju njega, čak mu pjesme pišu (Enes Kišević). Hrvatski je standardni jezik svladao besprijekorno, reći će ljubavnički da je hrvatski jezik među najpjevnijima u Europi zbog mnoštva samoglasnika (odmah iza talijanskog). Režirao je i odigrao Krležine kajkavske "Balade" (1968.) svjedočeći kako se sva tri narječja njegova hrvatskog jezika slijevaju u njega i tvore njegov prirodni ljudski i glumački identitet. Cijelo je njegovo tijelo veliki govorni organ, kad šapće na sceni, kad govori podrhtavaju i dijafragme gledatelja i suigrača. Uz Svena Lastu i Tonka Lonzu najbliže je dotakao Gavellinog idealnoga glumca čija sva izražajnost izvire iz govora i jezika. Svojim studentima glume i jezičnih vježbi na fonetici uvijek naglašava ovo: "Puno mi je važnije kakvi ćete vi postati ljudi, nego kakvi ćete biti glumci!" Pitanje umjetnosti i ljudskosti za njega je presudno etičko pitanje.
Prijatelji ga zovu Crni, akademik Nikola Batušić, vrli povjesničar hrvatskoga kazališta, zvao ga je od milja i "Zlatane". Upravo u tom širokom rasponu kreće se ovaj glumac čije su se nekoć crne kose osule srebrom zrele dobi. "Ti nisi za kazalište, ne znaš za sebe poraditi", govorili su mu, a on namjerice nije želio tkati paukovu mrežu po kojoj će se penjati do vrhunca glumišta da bi se potom i s tog vrhunca strovalio ili zakoprcao uhvaćen u vlastitoj mreži. Uvijek mu je to bilo mrsko.
"U poeziji koju čitam ima poticaja da preispitujem mogućnosti zvučenja, treperenja svoje duše jer mislim da mi to mora biti melodija duše u dramskom govoru, da mora biti ono što proživljavaš u sebi", kazao je i potvrdio brojnim snimkama na kojima kazuje hrvatske pjesnike.
Na sceni "tražio sam unutarnju transformaciju u kojoj ne trebaš ništa na sebi učiniti, ali ne smiješ sebe istoga ponavljati. Volio sam uloge u kojima se ne prepoznajem", govorio je i ostvarivao u praksi. Bio je vjeran kazalištu koje ga je zaposlilo 1958. godine, Hrvatskom narodnom kazalištu, igrao je u istoj sezoni i naslovne i glavne uloge, ali i posve male, neštedimice trošeći sebe i svoje vrijeme. "Nikad ne tražiti, nikad odbiti!" Bio je vjeran i svojim studentima na Akademiji dramske umjetnosti kojima je scenski govor predavao od 1959. godine. Dramaturg Darko Gašparović naglašava njegov "plemeniti baritonalni glasovni organ", a akademik Nikola Batušić kaže ovo: "I tako se već četrdeset godina zastupajući govorom brojne pjesnike Zlatko Crnković neprestance objavljuje kao pjesnik govora".
Koliko je različitih lica otkrio u sebi, koliko oprečnih maski navukao na sceni, svjedočeći u životu istinu samo svojim licem. Bio je Krležin "Križovec" već 1969. u "dobro skrojenom kaputu", njegov Aurel u "Ledi" dvije godine potom, Marinkovićev dijabolični Don Fernando u "Kiklopu" 1976. u režiji Koste Spaića, pa Klaudije u "Hamletu", pa naslovna uloga u "Dundu Maroju" HNK iz 1981. u čuvenoj Kunčevićevoj prijelomnoj predstavi našega glumišta...
Nije mu bilo teško iz velikoga kazališta poći u manja. Bio je nesretni Učitelj Škunca u Brešanovoj i Violićevoj "Mrduši" iz 1971. u ITD-u, bio je Zrinski na praizvedbi Gavranovih "Urotnika" u ITD-u 1985, oslonac čvrsti Akademskoga kazališta kao Argon u Molièreovu "Umišljenu bolesniku", Sudac Brack u Ibsenovoj "Heddi Gabler" u režiji Tomislava Radića. I na televiziji je ostalo zapisa: "Ifigenija u Aulidi" u ulozi Menelaja, 1984. Oronte u "Mizantropu"...
Pretrčavao je ulicu između Akademije i HNK, selio se s Dubrovačkih ljetnih igara na Splitsko ljeto, predavao scenski govor i u Splitu glumcima i sad se pita: "Je li dovoljno mene ostalo za suprugu Lukreciju, kćeri Srebrenku i Koraljku?!"
Samo jedan dijelak navedenog bio bi dovoljan da se dramski umjetnik Zlatko Crnković ovjenča Nagradom za Svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskoga društva dramskih umjetnika. Kao da je nekoliko velikih života sabrao u jedan, a opet ostao skroman.
Završimo njegovim riječima u pohvalu životu i kazalištu: "Vječna je tajna (i u životu samom) prava mjera izbora detalja od kojih se slaže mozaik profesionalnog puta!" Dio te tajne Zlatko Crnković otkrio je i posvjedočio svojim životom i odnosom prema svom pozivu i prema svojim bližnjima kojima je uvijek darovao mir i ljubav.
NASTAVNIČKA KARIJERA
1955. upisuje glumu na Akademiji dramske umjetnosti
1959. asistent, honorarni nastavnik scenskoga govora na ADU
1968. predavač scenskoga govora Odsjek za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
ANGAŽMANI
1958. angažiran u Drami HNK Zagreb
1959. stalni član dramskog ansambla
glumi u ITD-u, na Dubrovačkim ljetnin igrama (1961 - 1972), Splitsko ljeto, Malo kazalište Trešnjevka, Akademski teatar Zagreb
Dramski program Televizije Zagreb:
Smrt Tome Bakrana, Mokra Koža, Mirotvorci, Dekreti, Hedda Gabler
Film:
Timon Atenjanin, Tu
Radio-drama Radio Zagreba:
1970. recitator "Moje najdraže pjesme"
1968. "Balade Petrice Kerempuha"
NAGRADE
1978. Sterijina nagrada za glumu Jugoslavenske kazališne igre u Novom Sadu za ulogu Kristijana u Krležinoj "Golgoti"
1984. Prvomajska UDUH-a za ulogu Sokrata u "Stanovnicima" Amira Bukvića
NADA PUTTAR - GOLD - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici, mezzosopranistici gospođi Nadi Puttar - Gold
Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji opere godine 2011. dobiva naša proslavljena primadona, dugogodišnja članica opernog ansambla HNK u Zagrebu u vrijeme tzv. Zlatnog doba Zagrebačke opere, te redovita gošća velikih opernih kuća, mezzosopranistica Nada Puttar-Gold. Njezinu je tridesetogodišnju umjetničku karijeru obilježio vrlo rani uspon i kontinuirano zadržavanje na visokoj razini umjetničkih kvaliteta. Otpjevala je pedesetak uloga i nastupila oko tisuću puta na koncertima i u operama.
Rođena je 5. studenoga 1923. u Varaždinu gdje je s jedanaest godina počela učiti klavir. Završivši srednju školu nastavila je privatno pohađati satove kod legendarnog pijanističkog pedagoga Svetislava Stančića kojemu je jednom prigodom otpjevala ariju Dalile. Prepoznavši u njezinu glasu izniman talent, profesor ju je savjetovao da studij klavira zamjeni učenjem pjevanja. Diplomirala je kod Lava Vrbanića, no vijest o njezinu prelijepu glasu proširio se i prije diplome među profesionalnim krugovima.
Već joj je 1. siječnja 1949. stalni angažman u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ponudio tadašnji ravnatelj i dirigent Milan Sachs, zatraživši od ministarstva posebnu dozvolu da zaposli studenticu. Uslijedio je debi 11. veljače u nevelikoj ali vrlo zahtjevnoj ulozi Vanje u operi Ivan Susanjin Mihaila Ivanoviča Glinke. I nakon diplome nastavlja raditi s profesorom Vrbanićem i razvijati svoj dramski mezzosopran, tamne boje alta i razvijenog sopranskog registra s ujednačenim tonom u cijelom opsegu. Godinu dana nakon debija, 1950, pobijedila je na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Verviersu u Belgiji. Po povratku u zemlju intenzivno gradi repertoar i stvara uloge po kojima će postati poznata: Amneris u Verdijevoj Aidi, Saint-Saensova Dalila, Gluckov Orfej, Gotovčeva Mila Gojsalića, Azucena u Verdijevu Trubaduru, Eboli u Verdijevu Don Carlosu, Charlotta u Massenetovu Wertheru, Končakovna u Borodinovu Knezu Igoru, Bizetova Carmen i Santuzza u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani. Bila je nezamjenjiva umjetnica u opernoj sezoni u Zagrebu, kao i na opernim produkcijama na Splitskom ljetu na otvorenoj pozornici Peristila.
U Zagrebačkoj je operi djelovala do kolovoza 1956. kada ju je na jednoj predstavi čuo Karl Ebert, intendant berlinske, tada još Gradske, a kasnije Njemačke opere, te je angažirao kao stalnu članicu. Iz Berlina 1961. odlazi u Frankfurt gdje do 1964. pjeva u Državnoj operi nakon čega djeluje kao slobodna umjetnica. Surađuje s vodećim dirigentima i redateljima na opernim pozornicama šezdesetak europskih glazbenih središta, najčešće u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Rusiji. Svoj repertoar proširuje ulogama u operama Richarda Wagnera i Richarda Straussa, te Crkvenjarkom u Janačekovoj Jenufi i Mrs Quickly u Verdijevu Falstaffu. Sudjelovala je s mnogim velikim dirigentima 20. stoljeća kao što su Hans Knappertsbusch, Karl Boehm, Lorin Maazel i Georg Solti, a partner joj je na sceni vrlo često bio njemački tenor Dietrich Fischer-Dieskau. U travnju 1969. vraća se u Zagrebačku operu u kojoj ostaje u stalnom angažmanu sve do mirovine u prosincu 1979. Od tada predaje pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Ne treba zanemariti ni njezine nastupe na koncertnom podiju gdje se dokazala kao nezamjenjiva interpretkinja vokalne lirike te nositeljica altovskih dionica u opsežnim vokalno-orkestralnim djelima (Bachova Muka po Mateju, Muka po Ivanu, Misa u h-molu i Magnificat, Mozartov Rekvijem i Krunidbena misa, Pergolesijev i Vivaldijev Stabat Mater, Haendelovi i Mendelssohnovi oratoriji, Beethovenova Deveta simfonija i Missa solemnis, Verdijev Rekvijem …).
Žiri za DRAMU:
Špiro Guberina - predsjednik
Članovi - Nina Kleflin - Torre, Božidar Koščak, Tomislav Kurelec, Bojana Radović
Žiri za OPERU:
Višnja Mažuran - predsjednica
Članovi - Jana Haluza, Martina Tomčić Moskaljov
Žiri za BALET:
Sonja Kastl - predsjednica
Članovi - Norman Dixon, Bruna Reić Ščepanović
Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.