Naslovnica > VIJESTI > POLITIKA > Profesionalni baletni umjetnici odlučno protiv: ‘Novi nacrt Zakona o kazalištima je kraj baleta u Hrvatskoj!’

Profesionalni baletni umjetnici odlučno protiv: ‘Novi nacrt Zakona o kazalištima je kraj baleta u Hrvatskoj!’

U Foyeru HNK u Zagrebu održana je u četvrtak redovna godišnja skupština HDPBU povodom hrvatskog Dana baleta i 145. obljetnice profesionalnog baleta u Hrvatskoj, a skupu je u pokušaju da obrani neobranjivo, nazočila i sama resorna ministrica.
Share on facebook
Share on twitter

Nakon uvodnog izvještaja predsjednika Hrvatskog drušDPBU dr. sc. Svebora Sečaka o radu udruge, te izlaganja Davora Schopfa o 145. obljetnici profesionalnog baleta u Hrvatskoj i 100. obljetnici dolaska Margarite Froman u Zagreb, uslijedila je rasprava o novom nacrtu prijedloga Zakonu o kazalištima (ZOK), a tad se Skupštini priključila i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek kako bi pokušala obraniti novi prijedlog nacrta ZOK-a.

No, njezinim nastojanjima usprkos, Skupština je ovakav nacrt prijedloga zakona odlučno i jednoglasno odbila.

Novi ZOK najveća je prijetnja baletu u Hrvatskoj

Podsjetimo, radni vijek baletnih plesača drastično je kraći od prosječnog ne samo zbog specifičnih zahtjeva i težine profesije, već i zato što profesionalnu karijeru počinju iznimno mladi. Izmjenama ZOK-a iz 2006. godine ukinuta je mogućnost da nakon što više ne mogu plesati na najvišoj profesionalnoj razini otiđu u mirovinu, pa kazališta nerijetko zbog toga u radni odnos ne mogu primati mlađe plesače.

Aktualni nacrt prijedloga ZOK-a taj je problem odlučio riješiti posve originalno: ukidanjem mogućnosti da plesači i baletni umjetnici uopće otiđu u mirovinu!

Nacrt, naime, ukida mogućnost javnim ustanovama da s njima sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme, što znači da će biti osuđeni na kreditnu nesposobnost i nemogućnost rješavanja stambenih i brojnih drugih egzistencijalnih pitanja. Ako, pak, u takvim uvjetima izdrže 20 godina, kazalište im je dužno predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ako za njima postoji potreba. Ili jednostavnije, ponuditi im npr. posao biljetera, domara, rekvizitera...

Ako te potrebe nema (što je najčešće slučaj) ili ako baletni i plesni kazališni umjetnik takvu ponudu odbije, stječe pravo i obvezan je pristupiti prekvalifikaciji u drugu profesiju koja može trajati najduže četiri godine (visokoškolsko obrazovanje traje zapravo pet), a koju mu je intendant, odnosno ravnatelj dužan omogućiti dodatkom ugovora o radu.

Za vrijeme trajanja prekvalifikacije u drugu profesiju, poslodavac osigurava kazališnom umjetniku naknadu prosječne mjesečne bruto plaće u zadnja tri mjeseca, iz koje kazališni umjetnik podmiruje troškove prekvalifikacije.

Ako, pak, umjetnici odbiju i prekvalifikaciju, intendant odnosno ravnatelj otkazat će im ugovor o radu i isplatiti otpremninu sukladno zakonu odnosno kolektivnom ugovoru.

Struka i sindikat prijedlog odbili u lipnju, u studenome dobili još gori

Takvo rješenje, složna je struka, nužno rezultira pitanjem tko će se od mladih ljudi, ali i od stranaca na kojima velikim dijelom trenutno počiva ovdašnji balet, uopće odlučivati za tu iznimno tešku i zahtjevnu struku u Hrvatskoj, ako unaprijed znaju da tijekom bavljenja njom ovdje nikad neće ostvariti ni kreditnu sposobnost, ni mirovinu, već će nakon 20 godina ekstremno teškog rada biti prisiljeni krenuti o nule?

Sporna zakonska rješenja iz ove verzije ZOK-a gotovo su identična onima iz prethodnog nacrta koji su struka i sindikat odlučno odbili još u lipnju i to uz vrlo preciznu argumentaciju koju smo prenijeli ovdje.

Dapače, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi tad je protestirao zbog predviđenog rješenja da baletni umjetnici 16 godina produžuju ugovore na određeno vrijeme, da bi novim nacrtom to razdoblje bilo produženo na - 20 godina.

More pitanja bez odgovora, uključujući i tko je pisao nacrt?

Ni na jedno od tih, ali i brojnih drugih pitanja ministrica na Skupštini, kažu nam svjedoci, nije dala konkretan odgovor. Dapače.

Na izravan upit nije znala, mogla ili htjela reći tko su sve članovi radne skupine koja je pisala nacrt ZOK-a, već je tvrdila kako su konzultirane sve strukovne udruge, što - kako smo već pisali - ne odgovara istini. Odluku o imenovanju radne skupine koja je radila na zakonu nitko nikad nije vidio pa javnost tek iz kuloara ili osobnih istupa pojedinaca saznaje da su među njima Iva Hraste Sočo, Marin Blažević, Dora Ruždjak Podolski i ravnatelj zagrebačkog baleta Leonard Jakovina koji - znakovito - nije imao potrebu nazočiti Skupštini u 'vlastitoj' kući.

Tvrdila je ministrica višekratno i da se zakon neće donijeti bez konsenzusa sa strukom, te kako je ona otvorena za sve prijedloge, ali na pitanje zašto je onda vrlo konkretne prijedloge i primjedbe iz lipnja ignorirala - nije imala odgovor. Jednako kao što nije znala odgovoriti na pitanje zašto neke daleko brojnije profesije i dalje imaju pravo na beneficirani radni staž i mirovinu u iznosu od 85% pune plaće, a dvjestotinjak baletnih umjetnika koliko ih zapravo radi u Hrvatskoj - nema.

Uvjeravala je Obuljen Koržinek prisutne kako zakon pravi veliku razliku između onih koji tek počinju profesionalno plesati, od onih koji su na sredini ili na kraju karijere i tvrdila da nitko iz špica neće uskočiti u uniformu čistačice, na što su joj nazočni replicirali  ukazavši na konkretne članke nacrta koji upravo to omogućuju.

Odlučno NE

Na samom koncu dvosatnog zasjedanja, ministrica je apelirala na najmlađe članove Skupštine da stanu u obranu zakona koji bi im navodno trebao osigurati svjetlu budućnost i brže napredovanje, ali ju je dočekao hladan tuš.

Nitko, ali baš nitko je nije podržao.

Kako stoji u službeno objavljenom priopćenju HDPBU: "Skupština je jednoglasno odbacila ovaj prijedlog nacrta Zakona o kazalištima kao temelj za daljnje pregovore. Jedinstveni stav članstva je da se stečeni staž s povećanim trajanjem, odnosno beneficirani staž mora poštivati na način da se baletnim plesačima omogući umirovljenje iz struke, a prekvalifikacija, ponuda radnog mjesta pod izmijenjenim uvjetima, odnosno otpremnine su dobrodošle alternative koje ne mogu isključiti pravo baletnih umjetnika na umirovljene iz struke."

Krivi resor

No, ključni zaključak ipak je nešto drugo.

Ministrica je, naime, nekoliko puta ponovila kako je ona ukinuto pravo punog beneficiranog staža zatekla, ali i kako ta i slične zakonske izmjene nisu bile po volji ni tada aktualnom ministru Biškupiću, već su donešene kao 'dio veće mirovinske reforme'.

To su i ove iz najnovijeg nacrta ZOK-a, iz čega nažalost proizlazi logičan zaključak:

O budućnosti baleta u Hrvatskoj uopće ne treba razgovarati s ministricom kulture, već - s ministrom financija.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI