Eurokaz 2013.

“Eurokaz je mrtav, živio Eurokaz”, mogla bi slobodno biti parola pod kojom će se zbiti posljednja sezona festivala koji je nesumnjivo upisao Hrvatsku na kazališnu kartu svijeta, a koji se od trenutka pristupanja Hrvatske u EU pretvara u produkcijsku kuću. [VIDEO]

  

Eurokaz se, kako mu i samo ime govori, od svojega osnutka prije više od četvrt stoljeća, programatski bavio Europom, stoga je trenutak kada Hrvatska postaje članicom Europske Unije, (a koji će se zbiti tijekom trajanja samog ovogodišnjeg Eurokaza), simboličan i za sam festival.

Eurokaz 2013. će se, kažu njegovi producenti "s dozom elegancije i introvertnoga ponosa, ali nimalo prigodničarski", oprostiti od Europe koja je nudila svoje informativne rituale i smjernice – produkcijske, kulturološke, koncentracijske, egzistencijalne, u jednu riječ: obilježit će 2013. svoje posljednje festivalsko izdanje.

Promovirajući prijeko potrebnu defestivalizaciju kulturnog života, sljedećih godina Eurokaz će promisliti svoje domete i svoje strateške izvode i potpuno se transformirati u produkcijsku kuću i dalje otvorenu svim mijenama kazališnog i kulturnog prostora, organizacijskim širinama, stilskim, žanrovskim i medijskim protocima.

Ravnateljica festivala, Gordana Vnuk, rezimirajući Eurokazovu prošlost kaže ovako:

"U rasponu od Univerzijade do pristupanja Hrvatske Uniji Eurokaz je proživio svojih četvrt stoljeća kako je najbolje znao i najsretnije mogao. Ciljevi Eurokaza kao festivala bili su postavljeni sažeto: djelovati u odgovornoj povijesti suvremenog teatra, poduprijeti je, možda i stvarati, ponekad i predvoditi. Razlozi Eurokazovih odluka danas se više nikomu ne čine tako autistični i tako samozadovoljni kao u epohi njegovih prvih javnih nesporazuma. Gotovo sve što je danas kvalitativna sigurnost suvremenoga svjetskog teatra u Zagrebu je Eurokaz podupro u fazi inicijacije nesigurnih, ali umjetnički vrtoglavih, probojnih nagnuća (od Rosas, La Fura dels Baus, Needcompany, Castelluccija, do Boryja ili Quesnea, da nasumce pobrojimo). Kad je neko nagnuće postalo stilom, kad se zasitilo svoje blistave neupotrebljivosti, Eurokaz je kretao u novi krug.                     

 ... Eurokaz se ponajprije zalagao za kontekste (recimo: ikonoklazam, post-mainstream, vertikalni multikulturalizam...) koji će lomovima i probojima biti dovoljni, a mediokritetskim sinekurama nerazumljivi; politika ga je dovoljno dugo uvažavala šutnjom, ali ne i ignoriranjem. Tako je Eurokaz uspio odrasti, pa kad se Eurokazom govorilo, slušalo ga se, ali se nije odveć marilo. No Eurokazu je dopušteno da sam raspolaže svojom veličinom, dimenzijom svoje slobode, pa i anarhijom, dimenzije su mu bile onolike koliko mu je bilo potrebno da bude samosvojan, to će reći – svoju slobodu nije zlorabio, ni za visoke ni za niske ciljeve, ali je se nije ni plašio. Pravila su igre posljednjih godina ponešto promijenjena, vlast mu je počela određivati kroj (u posljednje tri godine dotacije su mu prepolovljene), ako ne i kvalitetu materijala, pa se i Eurokaz imao pravo žaliti."

Naglasak je festivalskoga programa 2013. na europskim grupama i umjetnicima, posveta onima koji su na svaki način pomogli Eurokazovu odmaku i odskoku, ali ovogodišnji program pristupa i onima koje tek trebamo razumjeti, ugledati izvan afirmativne kulture brzih pregleda, generaciji s kojom bi Eurokaz želio otvorenije surađivati.

U rasponu od redateljskoga barda Romea Castelluccija, koji je davnih osamdesetih imao prvi nastup izvan Italije upravo na Eurokazu, i Dragana Živadinova, kojega je festival pratio u cjelokupnosti njegovih tridesetogodišnjih vizija, do miljenika zagrebačke publike i koreografske zvijezde Akrama Khana.

Castellucci stiže s predstavom O konceptu lica Sina Božjego kojoj smo vam već na dugo i na široko pisali i koja će u svjetlu aktualne neokonzervativne klime u Hrvata sasvim sigurno izazvati mini skandal i optužbe za blasfemiju.

Khan će pak osim svoje recentne premijere iTMOi, a kojom slavi život i djelo Igora Stravinskog, u Zagrebu održati i plesnu radionicu.

Tu su i Bojan Jablanovec i Via Negativa, Eurokazovi suputnici posljednjega desetljeća, s ironijom muzejskog upokojenja performansa, ali i na Eurokazu omni prezentni Branko Brezovec sa Travničkom kronikom Ive Andrića.

Novo je Eurokazovo ime Angélica Liddell, autorica, redateljica i glumica, a tu je i jedan od svjetskih potencijala dijalektike u teatru, kongoanski umjetnik Faustin Linyekula, koji je svojim stoičkim neurozama gostovao na Eurokazu i prije dvije godine, i koji ove godine stiže s predstavom Ping Pang Qiu koja je selktirana i u Avignonu.

Poseban trenutak ovogodišnjeg festivala bit će dan samog ulasku Hrvatske u EU, o čemu organizatori festivala kažu:

"Usuprot prigodničarskim i bučnim navadama proslava mi ćemo 1. srpnja provesti sudjelujući u posve intimnom, toplo ironijskom, metonimijskom zbivanju – večeri na koju nas je pozvao Dalibor Martinis. Menu će bit objavljen na vrijeme, ali vidjet ćemo koliko ćemo se mi njime okoristiti."

Detaljan prikaz svih festivalskih izvedbi i pregled zbivanja po danima:

26. lipnja 2013.

21:00

SOCIETAS RAFFAELLO SANZIO / ROMEO CASTELLUCCI (Italija): O konceptu lica Sina Božjeg

Muzej suvremene umjetnosti

27. lipnja 2013.

20:00

SOCIETAS RAFFAELLO SANZIO / ROMEO CASTELLUCCI (Italija): O konceptu lica Sina Božjeg

Muzej suvremene umjetnosti

22:00

FAUSTIN LINYEKULA / STUDIOS KABAKO (DR Kongo) : Drums and Digging

Zagrebački plesni centar

28. lipnja 2013.

20:00

EUROKAZ SALOON

Eurokaz kao produkcijska kuća: proizvodnja i investicije kao izlaz iz krize

Zagrebački plesni centar

22:00

FAUSTIN LINYEKULA / STUDIOS KABAKO (DR Kongo) : Drums and Digging

 Zagrebački plesni centar

29. lipnja 2013.

10:00

DRAGAN ŽIVADINOV (Slovenija)

Izlet u Vitanje: KSEVT

KSEVT, Vitanje

20:00

NARODEN TEATAR BITOLA / BRANKO BREZOVEC (Makedonija / Hrvatska) : Travnička kronika

Zagrebačko kazalište mladih

30. lipnja 2013.

19:00

NARODEN TEATAR BITOLA / BRANKO BREZOVEC (Makedonija / Hrvatska) : Travnička kronika

Zagrebačko kazalište mladih

21:00

ANGÉLICA LIDDELL (Španjolska) : Ping Pang Qiu

Kazalište Gavella

01. srpnja 2013.

21:00

DALIBOR MARTINIS (Hrvatska): Svečana večera

(u povodu pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji)

Muzej suvremene umjetnosti

02. srpnja 2013.

10:00

Plesna radionica s AKRAM KHAN COMPANY

Zagrebački plesni centar

18:00

VIA NEGATIVA (Slovenija) : Via Nova via MSU Zagreb / Nitko to ne bi smio vidjeti

otvorenje izložbe

Muzej suvremene umjetnosti

19:00

VIA NEGATIVA (Slovenija) : Drop Dead

performans Katarine Stegnar

Muzej suvremene umjetnosti

03. srpnja 2013.

20:00

AKRAM KHAN COMPANY (Velika Britanija): iTMOi (in the mind of igor)

Hrvatsko narodno kazalište

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.