Naslovnica > BESPLATNI SADRŽAJ > Eurokaz se konča ili Kako Zaklada “Kultura nova“ razumije (novu) kulturu

Eurokaz se konča ili Kako Zaklada “Kultura nova“ razumije (novu) kulturu

Eurokaz organizira tribinu iz naslova na kojoj će se razgovarati o situaciji u kojoj se našla ta produkcijska kuća nakon odbijenice financiranja programa za 2022. godinu od strane Zaklade “Kultura nova“, a koja najozbiljnije prijeti da se Eurokaz, nakon 34 godine pozitivna djelovanja, samoukine.
Share on facebook
Share on twitter

Eurokazov poziv prenosimo u cijelosti.

***

Zaklada “Kultura nova”, nakon osam godina kontinuirane financijske potpore, izostavila je Eurokaz iz Programa podrške za 2022. godinu.

Ta, za Eurokaz, malo je reći, zapanjujuća odluka najozbiljnije ugrožava Eurokazov daljnji opstanak, a i dignitet do točke kada se mora končati.

Dosadašnja Zakladina Razvojna podrška za organizacije bila je ključna za održivost Eurokaza kao umjetničke organizacije, te bez nje on u budućnosti neće više moći ostvariti svoje društveno i umjetnički odgovorne projekte.

Naime, Zaklada je, unutar rigidnog sistema financiranja Republike Hrvatske i Grada, jedina imala legitimnu mogućnost osigurati i distribuirati prekarnu naknadu za rad jedinom Eurokazovu zaposleniku, svi ostali u Eurokazu rade pro bono.

Podrška Eurokazu uskraćena je usprkos 34 godine prepoznatljivog društvenog angažmana u svim aspektima kulturne scene, i unatoč svakogodišnjem pristalom dokazivanju da projekti Eurokaza zadovoljavaju, na najvišem europskom stupnju, kriterije refleksivnosti, kritičnosti, angažiranosti, inovativnosti i istraživalačkog pristupa, a koje Zaklada drži presudnima za svoje pozitivne odluke.

Ali kako se ta privrženost prijavitelja tim presudnim kriterijima dokazuje?

Retoričkom umješnosti prijavitelja da (u ograničenom formatu od 3600 znakova za objašnjavanje koncepta godišnjeg programa) što više nakiti demagoškim pabirčenjem svoje prijave (tek u formalnoj mjeri ovisnim od prijašnjih postignuća).

A onda tu umješnost Zaklada boduje sustavom za koji tvrdi da je svima transparentno izložen, ali je, kad ga se pokuša dočitati, zapravo zakučast, umotan u hibridnost kazuistike i socioloških kvazimodernističkih teza, to jest taj je sustav samo njima jasan i njima pojašnjen.
(Npr. Zaklada, vidljivo je to iz potpune sintaktičke nemuštosti jedne od stavki bodovne tablice, vrednuje s 13,20 od 15 bodova, Eurokazove, da bude nejasnije: ne svoje, nego Eurokazove Kriterije za vrednovanje sadržajne kvalitete, što će reći: Eurokazovi kriteriji mogu biti u sukobu s vlastitim sadržajima, što je lijep, ali dosada nedosegnut primjer umjetničke shizofrenije.)

Zaklada, eo ipso formalno osigurana uglancanošću svoje birokratizirane shizoanalize, presuđuje i zaključuje sofisticirano zakučasto, sintaktički rogobatno, subjektivno, tj. nadasve arbitrarno.

Zakladu “Kultura nova” osnovala je 2011. Republika Hrvatska s ciljem, kako je definirana misija Zaklade, da pruža stručnu i financijsku podršku organizacijama civilnog društva koje djeluju u području suvremene kulture i umjetnosti u Republici Hrvatskoj. Jedan od bitnih
ciljeva Zaklade, je unaprijeđenje produkcijskih i organizacijskih kapaciteta nositelja programa; time ona doprinosi njihovoj stabilizaciji i razvoju (iz dokumenata objavljenima na web stranici Zaklade: https://kulturanova.hr).

Iako je u dokumentima Zaklade navedeno da se sve odluke donose na temelju objektivnih pokazatelja i prikupljenih podataka, argumentiranih obrazloženja i rasprava, te stručnog i dubinskog uvida u probleme i pitanja o kojima se odlučuje, iz nemušto obrazložene odbijenice Eurokazu može se zaključiti da planom navedeni stručni i dubinski uvid u rad i programe pošiljatelja ne postoji (problem je što u Povjerenstvu za procjenu kvalitete prijava ove godine nema dubinskih stručnjaka, pa ni, stručnjaka za to Eurokazovo područje dramske
inovacije: u Povjerenstvu od 15 članova tek su tri osobe sa scenskim iskustvom; jedna, dramaturginja po profesiji, je za vrijeme odlučivanja o programima, zbog mogućeg sukoba interesa, morala izaći, a preostale dvije bave se plesom, ne dramskim kazalištem!).

U Vodiču za prijavu (na 86 strana!) Zaklade ne definira se ni sintagma objektivni pokazatelji (ne bi li ti objektivni pokazatelji ponajprije trebale biti provjere, empirijske, činjenične, dotadašnje i recentne kvalitete rada, ali, za ne vjerovati, u “Kulturi novoj” nitko, provjereno je na
Eurokazovu slučaju, ne gleda programe za koje dodjeljuju sredstva). S tim je u najbližoj vezi i proklamirana obaveza Zaklade da prikuplja podatke, ali to oni razumiju kao pasivnu aktivnost, podaci im se serviraju, donose im se na promućurnim, retorički napuhanim prijaviteljskim pladnjevima, a za to prikupljanje zakladnici bi trebali biti kreativno užurbani, svestrano bioenergetski, istraživalački zaposjednuti, barem poput berača gljiva.

Tako ključne bodove (u rasponu od 0 do 20) Zaklada donosi potpuno impresionističkom kategorizacijom prioriteta (ne postoji objektivna mjera vrijednosti jednog boda; u školi postoji uz ocjenu i kvalifikativ: dobar, vrlo dobar..., ali kako to opisno kvalificiranje primijeniti
u rasponu od 20 bodova – recimo: vrlo, vrlo, vrlo dobar?).

Spomenusmo, nagrađuju se retoričke bravure, a ne sadržajnost (ovjerovljena i prikupljanjem podataka i stručnim, dubinskim uvidom o ozbiljnosti i kontekstu minulog rada prijavitelja - istraživalački, aksiološki uvidi u kritike, gledanje predstava, konzultacije stručnjaka koji nisu dijelom Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava, uvid u scenske predloške, međunarodne reference...); na djelu je subjektivna mjera ocjenjivača (kako objektivno odlučiti između, recimo, 17 i 18 bodova) nad više-manje lukavim, neprovjerenim, stilističkim sklopovima (a te
prijavnice ponekad pišu hladno, izvan esencije prijave, tek, za vlastiti novčani probitak zainteresirani, unajmljeni “profesionalci“ ugođeni za hermeneutičku osrednjost takvih Zaklada).

Dakle, zaključno, ne potiče se vrednovanje u širokom, pa i najširem kulturnom i kulturološkom spektru (zapisano kao jedan od posebnih ciljeva Zaklade).

I otuda pitanje: što je, “Kulturo nova”, Eurokazu, nakon osam godina kontinuiteta, ove godine krenulo ukrivo; osmjelite se i recite, gdje je slaba točka ili površnost njegova prijedloga programa za iduću godinu (naime, zaslužio je Eurokaz opširnije, a s obzirom na
njegov dosadašnji visoki rejting, suštini i umjetničkoj toplini bliže, obrazloženje njegovih ovogodišnjih programskih “promašaja“. Pristigao je, samo, više-manje kurtoazijom zaštićeni pravorijek izražen u bodovima i postocima i ponešto vanprogramskih, uopćenih, sintaktički
zbrkanih zamjerki (prilično beskorisnih jer nisu bile presudne za konačan zbroj bodova).

Eurokaz, nakon dvije godine pripreme, finalizira velebni koprodukcijski projekt s Estonijom (zemljom koja svojom kulturnom i kulturološkom politikom može Hrvatskoj biti i te kako smjerodatna, a do danas nam je potpuna terra incognita) i priprema gostovanje tri njihove vrhunske predstave koje zapanjuju angažiranošću svojih temata i inovativnošću, istraživalačkim pristupom provedbe. Uz to, Eurokaz otvara prostor mladoj, iznimno kvalitetnoj i perspektivnoj kazališnoj skupini Nahero, i produkcijski pomaže njihovu prvu
predstavu.

Nije zadovoljavajuće: ni umjetničkom refleksivnošću i istraživalačkim pristupom, ni produkcijskom inovativnošću, niti kulturološkom angažiranošću?

Došlo je vrijeme da se javno i nadasve odgovorno progovori o Zakladi “Kultura nova” (da se razmisli o ukidanju postojećeg modela Zaklade ili ukidanju Eurokaza, tertium non datur), o načinu i kriterijima po kojima ona donosi odluke. A prije svega, o njenoj, na prvi pogled, vidljivoj, analfabetskoj prijepisnosti, poltronskoj mlitavosti u pogledu kulturnih smjernica EU- a, a zapravo dubokoj prirepljenosti uz razvodnjenu domorodačku, ne samo kulturnu, politiku.

Eurokaz stoga organizira razgovor u okviru svog ciklusa tribina “Eurokaz Saloon” na kojoj će se manje prigovarati svjesnoj namjeri ili, možda, nesretnoj spretnosti ovogodišnjeg uskraćivanja potpore Eurokazu, već će naglasak biti na kafkijanskim temeljima i načinima
opstojanja te Zaklade, a koja, zakopana u svoje procedure, odbija prihvatiti pridošlu empirijsku otežanost nezavisnih kulturnih poticaja. Recimo, Zaklada, zbog pandemije, nevoljno priznaje pogoršanje produkcijskih uvjeta prijavitelja, ali i dalje inzistira na razvoju
publike (Eurokaz je u tom segmentu izgubio 5 od 15 mogućih bodova) i uključenosti volontera (Eurokaz izgubio 1,67 od mogućih 5 bodova), i to u situaciji kad se zbog zdravstvenih mjera broj publike mora smanjivati, a volontere se tjera da ostanu kod kuće.

Razgovarat će se i o zastrašujućim posljedicama, po slobodan duh umjetnosti uopće, koje se kriju iza Zakladinih preferencija segmentiranja (bilo pošiljatelja bilo primatelja umjetničkih poruka), u ciljane skupine, a što donosi u odluci važan broj bodova.

Ni te ciljane skupine Zaklada pojmovno ne definira, niti im određuje opseg, ali procjenjuje relevantnost i dostupnost aktivnosti za ciljane skupine, pa Eurokazu predbacuje, u strahobalnoj stilističkoj konstrukciji, da: Ciljane skupine nisu detaljnije strukturirane po
skupinama... Tko razumije pričat će, ali je na toj negaciji detaljnijeg strukturiranja (tek se može slutiti, naslutom, što je trebalo po skupinama strukturirati- recimo: trudnice, izviđače, lovce...) Eurokaz izgubio 3,34 boda.

Usput: nije li Trocki rekao da ne postoji socijalistička kultura, a nije li Staljin inzistirao na ciljanim skupinama? Istina, za njega su proleteri bili jedina moguća ciljana skupina (Pjesniče, ti znaš svoj dug..., poznata pjesma Otona Zupančića).

Zaključno: “Kultura nova” nije, prema definiciji svog nastanka, socijalni fond, nego zaklada koja djeluje u području suvremene kulture i umjetnosti, a u tom području ne mogu socijalni pokazatelji biti ispred umjetničke kreativne nesputanosti i ne može se tu nesputanost tjerati
u areale tzv. ciljanih skupina.

Tribina će se održati u četvrtak, 13. siječnja 2022. u Knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović“, Preradovićeva ul. 5, u 19:30 sati. Na tribini će, kao referenti, sudjelovati Nadežda Čačinović, Božo Kovačević, Leo Rafolt, i Branko Brezovec (predstavnici “Kulture nove”, usprkos Eurokazovom zalaganju, odbili su nadmoćno, bez ikakva razloga odbijanja, svoju prisutnost tribini).

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE