Naslovnica > VIJESTI > DRAMA > Sezona 2012/2013: GKM Split

Sezona 2012/2013: GKM Split

Splitski teatar ove sezone slavi 70. rođendan, pa publici planira ponuditi veći broj premijera nego obično. Njih čak - osam.
Share on facebook
Share on twitter

Prenosimo vam najave premijernih naslova u sezoni 2012/2013. onako kako ih je oglasilo Gradsko kazalište mladih Split.

***

Evo nas na početku nove kazališne sezone koja sobom donosi i 2013. godinu, a ista nije ista kao ostale. Nikako. Barem ne za Gradsko kazalište mladih koje 2013. s ponosom pali okruglo 70 svjećica na svojoj rođendanskoj torti! Od dalekog pustinjskog El Shatta, gdje je 1943. spletom okolnosti rođeno ovo naše ''splitsko dite'', prohujala su mnoga ljeta i zime, oseke i plime, mijenjali se ljudi i režimi, maske i kostimi, a GKM i dalje čvrsto stoji i ničega se ne boji! Izgrađeno na dobrim temeljima uzajamne ljubavi s djecom i mladima koje sve do danas uporno okuplja u svome krilu, naše je malo kazalište zadržalo vitalnosti razvilo sposobnost prilagodbe ritmu i ukusu vremena u kojemu djeluje.

Uglavnom, imamo ponešto za svakoga od Vas i to je to! A kako nitko ne voli predugačke uvode, sada je vrijeme za točku. Uz naputak da svakako pregledate priloženi kazališni jelovnik i pronađete poslasticu za sebe, unaprijed Vam želimo dobar tek. Vidimo se! Vaši GKM-ovci!

Anica Tomić i Jelena Kovačević: DID I REPA
Redateljica: ANICA TOMIĆ
Prema motivima poznate ruske narodne priče o repi koja ne može biti iščupana dok se ne udruže svi, pa i oni najmanji, Anica Tomić i Jelena Kovačić ispisale su novi dramski tekst i smjestile ga u tradicionalni ambijent Dalmatinske zagore. Tako uz Dida, Babu i Unučicu, autorice u predstavu uvode i posve nove likove Tovara, Koke, čak i mitskog bića Vukopasa. Nova adaptacija priče o snazi zajedništva opčinit će najmlađe, a odraslima u sjećanje prizvati neka prošla vremena.
Predstava je koprodukcija Gradskog kazališta mladih Split i Gradskog kazališta lutaka Split.

Premijera: rujan 2012. u GKL Split

 

Maja Pelević: NARANČINA KORA
Redateljica: Jelena Posavec Tušek
Mladoj dramskoj spisateljici Maji Pelević početna točka za pisanje ovog komada bila je jedna obična reklama za ''anticelulit''. U devetnaest slika s duhovitim naslovima (Oslobodite se narančine kore, Spremna na sve, Deset pravila za savršen celulit, Muškarci vole vjerne žene,...) duhovito progovara o sustavu društvene kontrole putem medija i reklama, pojedincima kao žrtvama istih te o ispitivanju identiteta. Nalazimo se u svijetu kojim dominira ekran.
Glavna junakinja, Ona, jedna je neprilagođena žena koja se podvrgava raznim estetskim zahvatima kako bi se uklopila i bila ''obična'' u svijetu koji i nije tako običan. Kroz tu transformaciju prate je dva lika, Problematičan i Zrela koji utjelovljuju stereotipe, ideje ponašanja i izgleda iz raznih časopisa za ljepotu i zdravlje. Neizostavna je i muška figura nogometaša, On, koji doprinosi stvaranju dojma da živimo u jednom vremenu izokrenutih vrijednosti i nemogućnosti uspostave normalnih međuljudskih odnosa i komunikacije.

Premijera: rujan 2012.

 

Siniša NovkovićGRUMBLIJEVE KRONIKE
Redatelj: Siniša Novković

Grumbli je po službenoj definiciji najgluplje stvorenje u svemiru. Kada se njegova raketa sruši na nepoznat planet, upušta se u pustolovinu pronalaska dijelova koji se mu potrebni za popravak. Pri tome mu pomaže njegov najbolji prijatelj Kompjuter.
Putem upoznaje strvinare Nomove koji su uvijek raspoloženi za pjesmu i radioaktivnu rakiju, dva crva blizanca Ulf i Šulc od kojih jedan govori istinu, a drugi samo laže. Nailaze i na prvog psa astronauta, Lajku iz Sovjetskog saveza, koji se nakon 70000 godina hibernacije u svemiru također srušio na taj planet. Grumbli i Kompjuter moraju naći način kako otići s nepoznatog planeta.
Da bi Grumbli popravio svoju raketu, treba mu kondenzator crne materije koji se nalazi na kruni zločestog vladara, okrutnog cara Knorra. Grumbli dolazi do spoznaje da je Knorr zatočio predivnu princezu Ćićolinu te je odluči spasiti. Tu se još našao i nestašni E.T. koji svim silama pokušava napustiti planetu i otići kući, ali mu nikako ne ide.

Premijera: rujan 2012.

 

David IvesVENERA U KRZNU
Redateljica: Nina Kleflin

„Venera u krznu“, djelo suvremenog američkog dramatičara Davida Ivesa, najčešće se spominje kao crna komedija, iako taj opis čini nepravdu značenjskim finesama ovoga teksta u kojemu se autor poigrava oprekama i poveznicama putenosti i intelektualne sterilnosti, rodnih stereotipa, burlesknog i zastrašujućeg.
Negdje u nekom gradu, u podrumskom prostoru, improviziranom uredu redatelja, organizira se audicija za glavnu žensku ulogu u adaptaciji Sacher-Masochovog slavnog romana „Venera u krznu“. Prikladnih kandidatkinja, čini se, nema, i nezadovoljni redatelj namjerava otići kući. U tom trenutku pojavljuje se ona... Susret frustriranog redatelja i priproste glumice koja prosi ulogu, nosi sav potencijal pigmalionske komike. Taj je potencijal Ives obilato iskoristio i komad gotovo do samog kraja plijeni životnošću likova i neobičnih situacija. Već nakon uvodnih scena otkrivaju se novi slojevi priče. Jednostavna djevojka čini se, zna mnogo više o komadu, o redatelju i o životu nego što se moglo slutiti i odnosi dominacije se polako počinju mijenjati. Čitajući scene komada i ponirući u likove Vande von Dunajev i doktora Kušemskog i u razvoj njihovog sadomazohističkog odnosa – redatelj i glumica prenose te tenzije u stvarni svijet. Granica između likova pisca, redatelja, glumca i stvarne osobe počinje blijediti, a procijepi skakanja iz dimenzije u dimenziju postaju sve uži. Seksualni naboj između likova zadobit će tako jasne, ali zastrašujuće oblike.
Dominantni redatelj i podčinjena glumica pred našim očima postaju suptilni pisac i njegov energični lik, ali ujedno i svaki muškarac i žena koji su spremni istražiti međusobne zavisnosti. Tko koga pokorava? U ljubavi, u umjetnosti ili u životu? Je li jak onaj koji dominira ili onaj koji se svjesno podloži za sreću onog dugog? Je li bol koju nam donosi ljubav zapravo njen najljepši dio? Kad se našem redatelju - piscu na kraju pojavi sama boginja Venera svi će odgovori biti jasni.
Iako je je kroz svoj komad David Ives otvorio pitanja ne samo o odnosu muškarca i žene, nego o problematici moći u svim dimenzijama, ne radi se nipošto o suhoparnoj intelektualnoj drami. Njegova „Venera u krznu“ je silno zaigran komad pun prštave komike, iznimno zahvalna za umjetnost glumačke transformacije. Nije nikakvo čudo da je prije nekoliko godina postao velikom brodvejskom uspješnicom.

Premijera: listopad 2012.

 

Ljudmila RazumovskaDRAGA ELENA SERGEJEVNA
Redatelj: Dražen Ferenčina

Kada je nova nada ruske dramatike Ljudmila Razumovska (1946.) zgotovila naručeni dramski tekst za mlade, komunistički SSSR ostao je u šoku. O slučaju Razumovske žučno se raspravljalo na sjednici Centralnog komiteta na kojoj se zaključilo da se "dogodila pogreška u mehanizmima provjere". Ta "pogreška" bio je dramski komad „Draga Elena Sergejevna“ (1980.), kojemu je, naravno, smjesta slijedila zabrana. Za kazališta je on tako ostao potpuna nepoznanica, sve do pada željeznog zastora, kada se s njime napokon mogla upoznati i ruska i europska kazališna javnost. Štoviše, upravo ovaj komad priskrbio je prezrenoj autorici međunarodni uspjeh. Što je u njemu bilo toliko zastrašujuće da je spisateljica koja danas pripada ruskoj školskoj lektiri bila izbrisana "korektorom" partijskih čistača? Četvero gimnazijskih maturanata, s buketom cvijeća, kristalnim čašama i pjenušcem u rukama, dolaze nenajavljeno čestitati rođendan svojoj osamljenoj profesorici. Naizgled dirljiv potez učenika, od idiličnog se druženja pretvara u "eksperiment" sa šokantnim ishodom. „Draga Elena Sergejevna“ iznenada je pokazala sve zablude odgoja uzorne omladine koja je odlučila sama oblikovati svoju sudbinu i budućnost. I to načinom naučenim kroz sustav čije je desetljetne metode prisvojila kao vlastite. Ova drama prvi je put pokazala da ruska omladina (više) nije zlatna. O tome je progovorila žestoko i beskompromisno. Štoviše, Draga Elena Sergejevna se, poput nekoga zlokobnog proročanstva, bavi problemima što danas još rapidnije nagrizaju suvremeno društvo bez obzira na njegovu prošlost, uređenje ili status. Društvo je to u kojemu je "bog novac". I time je odavno počela njegova propast. Kakva onda budućnost stoji pred nama, kada nas ionako odavno već nije briga za običnog čovjeka opterećenog svakodnevnim preživljavanjem, jer vani je već "atomsko doba"? Na profesoričino pitanje: "Zašto čovjek ponekad ipak bira zlo?", učenici će odgovoriti: "Zato što je zlo zadovoljstvo. A na ovom je svijetu premalo zadovoljstva." Drama djeluje gotovo kao proglas nove generacije, iznoseći nove vrijednosti današnjice koje poput "fast food" proizvoda, - postaju modelima uspješnosti.

Premijera: studeni 2012.

 

George Orwell: ŽIVOTINJSKA FARMA
Redatelj: Ivan Leo Lemo

Alegorijska satira "Životinjska farma" najpoznatije je djelo britanskog pisca Georga Orwella. Iako je od prvotnog objavljivanja tog romana (1945.) prošlo više od pola stoljeća, on i danas plijeni pozornost svojim domišljatim i britkim uvidom i istovremeno lepršavom obradom ozbiljne i često dramatične teme. Životinjska farma govori o sustavu zatvorenih totalitarističkih zajednica i o njihovu načinu života, izraženom kroz parabolu farme na kojoj vlast preuzimaju životinje.
Književni kritičari časopisa "Time" su 2005. proglasili Životinjsku farmu jednim od 100 najboljih romana napisanih na engleskom jeziku u 20. stoljeću. Orwell opisuje alegoriju negativne transformacije početno pozitivne ideologije određenog društva i manipulacije pozicijom moći pojedinca. Kroz radnju smještenu u životinjski svijet, Orwell govori o karakteristično ljudskoj sklonosti zlouporabe moći koja je inherentna svim ljudskim skupinama. Iz perspektive današnje kulture opsjednute medijima, imidžom i odnosima s javnošću, posebno je zanimljiv lik prasca Squealera, svojevrsnog glasnogovornika politike svinja koji simbolizira proces manipulacije masama. U njegovu liku Životinjska farma nadilazi basnoliku parafrazu totalitarnog sustava i postavlja općenito pitanje odnosa prema istini. U ovoj je priči istina nešto što se iz dana u dan mijenja kako to odgovara svinjama na vlasti.
Mogućnost povezivanja ove priče i današnje društveno političke situacije, inspirirala je redatelja Ivana Lea Lemu da dramatizira ovaj roman baš za vitalni ansambl Gradskog kazališta mladih i da u ponovnoj suradnji s tim kazalištem inscenira " cabaret" po motivima Životinjske farme. To nije čest naslov na hrvatskim pozornicama i upravo je zato idealan repertoarni odabir jer otvara aktualne i atraktivne scenske i semantičke mogućnosti. Ovaj će naslov dati Gradskog kazalištu mladih mogućnost kazališnog istraživanja koje mladim ljudima može pomoći da lakše definiraju svoje pozicije i stavove u svijetu u kojem je sve teže razabrati tko i kako vlada nad nama.
Predstava će kroz pjesmu, ples i skečeve, u kabaretskoj, kolažnoj formi ponuditi zabavan i provokativan scenski materijal pogodan za sagledavanje suvremenih, globalnih društveno političkih procesa i fenomena.

Premijera: veljača 2013.

 

Asja Kahle - Ingrid Flesch: ŽIVOTINJSKI BAL

Okosnicu ovog mini-spektakla za djecu od 7 do 77 čini veliki hit naših ''Perlica'' – skladba ''Životinjski bal'' koja je na festivalu ''Mali Split'' osvojila I. nagradu publike. Sve započinje dolaskom rode Kleopatre koja iz Afrike donosi senzacionalnu vijest: Lav, vladar svih životinja, odlučio je prirediti veliki ples u Zelenom gaju, pa je u tu svrhu proglasio trodnevno primirje među pripadnicima životinjskog svijeta. Uzbuđene i radosne, životinje se počinju pripremati za događaj sezone, a kako pripreme teku i čega sve tu ima tek će se vidjeti! Ono što već sada možemo garantirati jest obilje dobrog raspoloženja i smijeha, jer je naša životinjska fantazija skladana u neodoljivom ha-ha duru!
Čitava stvar se, kako i sami pretpostavljate, okonča veselim životinjskim balom gdje zebra zapleše s krokodilom, lav sa srnom, a pas s mačkom. Autorice, ponešto zatečene uspostavljenim međuživotinjskim odnosima koji su nadmašili čak i njihova najluđa očekivanja, zaključuju da ljudi što hitnije moraju slijediti životinjski primjer. Time dotične ne otkrivaju, dakako, toplu vodu, ali nam svojim ''Životinjskim balom'' donose poruku mira i nade, potrebniju danas nego ikada u dugoj ljudskoj povijesti izmučenoj sukobima svih vrsta. A od gledatelja, kažu, očekuju samo jedno: da i oni drže fige konačnoj pobjedi razuma, mira i ljubavi na našem lijepom, plavom planetu koji nam je svima, bar za sada, jedini dom i utočište u beskonačnom svemiru.

 

Asja Kahle - Ingrid Flesch: ZLATNE MINUTE

Kada naše «zlatne cure i curice», junakinje ciklusa popularnih TV emisija ''Biti Perlica'' i zvjezdice internetskih programa za djecu, izvode svoje ''zlatne točke'', onda su u pitanju, dakako, ZLATNE MINUTE!
Riječ je o zabavnom programu koji se, već prema potrebama i okolnostima, može prilagođavati najrazličitijim prigodama i ukusima. Ono što je nepromjenjivo jest neupitna kvaliteta programa koji je uvijek satkan od velikih hitova ''Perli'' i ''Perlica'', bilo da se radi o festivalskim skladbama, prepjevima međunarodnih uspješnica, najljepšim songovima iz različitih mjuzikl-predstava ili drugim točkama iz bezbroj do sada realiziranih glazbeno-scenskih događanja na pozornici Gradskog kazališta mladih ili izvan nje.

Premijera: prosinac 2012.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI