Uklete opere

U dramskom svijetu Macbeth slovi za ukletu dramu, dok u opernom niz prokletstva predvode Verdi i Wagner.
Share on facebook
Share on twitter

Opera uz koju se najčešće vežu prokletstva, pa čak i praznovjerja, je Verdijeva „Moć sudbine“ praizvedena u Sankt Petersburgu 1862. godine. Iako je ruska praizvedba prošla uspješno, kao i izvedbe u Rimu, Madridu i Beču koje su uslijedile unutar deset godina, pravo „prokletstvo“ vezano je uz New York. 4. listopada 1960. u Metropolitan Operi (tada još u staroj zgradi) „Moć sudbine“ izvodili su Renata Tebaldi, Richard Tucker i Leonard Warren.

U trećem činu, prije početka arije Don Carla „Morir, tremenda cosa“ Leonard Warren, bariton koji je te večeri igrao Don Carla, odjednom se srušio. Dok Rudolf Bing u svojoj knjizi „5000 večeri u operi“ izvještava kako je Leonard Warren, tada star samo 48 godina, tiho pao, publika tvrdi da je kašljao i nekoliko puta viknuo upomoć. Nakon nekoliko minuta, proglašena je smrt i izvedba je prekinuta.

Priča se da je Franco Corelli strahovao od ove opere, te se tijekom izvedbi praznovjerno pokušavao zaštiti od nezgoda, a talijanski operni redatelj Anthony Stivanello nije želio sam dodirivati kostime i scenografiju koja se izrađivala pod njegovom palicom za niz izvedbi. Sam Luciano Pavarotti navodno upravo zbog ovog prokletstva nikada nije pjevao ulogu Alvara. Unatoč tome, naša Zinka Milanov uspješno je otpjevala Leonoru upravo u starom Metropolitanu, a i riječka produkcija je prošla bez većih katastrofa.

Uz Verdijevog „Macbetha“ veže se tek jedna nesreća. Tijekom tradicionalne subotnje matineje u Metropolitan Operi 23. siječnja 1988. , Bančo Bančevski , bugarski pjevač i prevoditelj odlučio se za mjesta na balkonu. Tijekom pauze između trećeg i četvrtog čina Bančevski se popeo na ogradu i bacio te pao u prostor za orkestar. Pauza je produžena, a liječnik je utvrdio smrt. S obzirom na navedene okolnosti, smatra se da se radi o suicidu, a lovorike je uslijed tog nesretnog događaja pokupio Peter Allen, koji je vodio radijski prijenos i brojnim komentarima uspio održati slušatelje uz prijamnike u toj neočekivanoj pauzi. Izvedba je , naravno, prekinuta.

Naposljetku, prokletstva su vezana i uz jednu Wagnerovu operu, što potpuno pristaje uz čitav misticizam pripisan njegovom liku. „Tristan i Izolda“ izazvali su niz nesreća , čak i u Wagnerovom privatnom životu. Tijekom pisanja opere, Wagnerova prva supruga Minna Planer presrela je pismo njegove ljubavnice te se razvela nakon 22 godine braka. Na praizbedbi opere glavne uloge trebali su pjevati Ludwig i Malvina Schnorr von Carolsfeld. Praizvedba je prvo bila odgođena zbog Malvinine bolesti, a nakon samo 4 izvedbe Ludwig Schorr je preminuo od iznenadne i nepoznate bolesti. Malvina Schnorr se nikad nije oporavila od tog gubitka, te se nije vratila na pozornicu.

„Tristan i Izolda“ bili su kobni i za dva dirigenta Munchenske državne opere. 21. lipnja 1911. Felix Mottl pao je u nesvijest tijekom izvedbe drugog čina opere, a umro je 11 dana kasnije u bolnici. U istom kazalištu, tijekom izvedbe iste opere , također u drugom činu, srušio se Joseph Keilberth 1968. Prokletstvo se, već tradicionalno, nastavilo u Metropolitan Operi. U ožujku 2008. Ben Heppner i Deborah Voigt trebali su pjevati Tristana i Izoldu, ali sudbina nije tako htjela. Heppner je otpjevao tek jednu izvedbu prije nego što se razbolio, te je Voigt promijenila čak tri Tristana sve dok se nije razboljela usred izvedbe , te je bila prisiljena napustiti pozornicu. Tijekom pete izvedbe iste produkcije, dio scenografije pao jena tenora Garyja Lehmanna, tako da je šesta izvedba bila ujedno i posljednja te sezone.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI