Naslovnica > ARHIVA FELJTONA > [ANALIZA] Hrvatska kazališta s nacionalnim statusom & pandemija: financijski rezultati nikad bolji!

[ANALIZA] Hrvatska kazališta s nacionalnim statusom & pandemija: financijski rezultati nikad bolji!

Ministrica kulture, ispostavilo se, nije govorila istinu kad je saborskom Odboru za kulturu govorila o 6 milijuna kuna viška na računu HNK u Zagrebu. Naime, naši nacionalni teatri najbolje posluju kad - ne rade. [INFOGRAFIKE]
Share on facebook
Share on twitter

Tradicionalno, u ovo doba godine istražujemo poslovanje hrvatskih javnih kazališta s naglaskom na one s nacionalnim statusom: HNK u Osijeku, Splitu, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu. Razlog je prozaičan - do konca siječnja ta su kazališta, kao i svi ostali poslovni subjekti bili dužni FINA-i dostaviti financijska izvješća za prethodnu godinu.

Iznenađenja ima uvijek, no nikad kao ove godine:  haenkaovima, odnosno njihovim financijama, COVID-19 kriza došla je kao - naručena.

Prema službenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja, pet hrvatskih narodnih kazališta s nacionalnim statusom 2019. godinu završilo je s ukupnim kumulativnim gubitkom od čak -10,580,383 kn, dok su isti ti teatri pandemijsku 2020. zaključili s ukupnim kumulativnim viškom od čak 1,203,683 kn!

 

Najbolje rade kad - ne rade

Ponovimo još jednom: HNK Osijek, Split, Rijeka, Varaždin i Zagreb bolje su poslovala u godini pandemije u kojoj su najveći dio vremena bila zatvorena ili pak radila s tek četvrtinom kapaciteta!

Taj čudesni poslovni skok na bolje bio bi još impresivniji da zagrebački HNK na samom koncu 2019. godine 'pod bor' nije od resorne ministrice dobio dodatnih 4.295.271 kn, a za potrebe programa povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Zbog pandemije, najveći dio tog programa nikad nije realiziran, no novac nije vraćen u državnu blagajnu. Zahvaljujući toj financijskoj intervenciji, HNK u Zagrebu je pretprošlu godinu završilo u 'debelom' plusu, a situacija je na koncu godine u svim teatrima s nacionalnim statusom izgledala ovako:

Na koncu 2020. godine stvari su bile dramatično drugačije. Minusi su svugdje smanjeni, a tamo gdje je poslovanje prethodno bilo pozitivno, još je dodatno prihodovno unaprijeđeno.

Pandemijsku godinu u kojoj su ostali bez ogromnog broja gledatelja, pa shodno tome i značajnog dijela vlastitih prihoda, teatri s nacionalnim statusom završili su ovako:

Ministrica govori neistine ili pojma nema

Osim što nužno zaziva pitanje 'Kako je to moguće?', gornja grafika zorno ispravlja teze koje je ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek iznijela pred nadležnim saborskim Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu braneći aktualnu upravu HNK u Zagrebu tvrdnjama o "više od 6 milijuna kuna prihoda, preko 400 izvedbi". Ukupan prihod HNK u Zagrebu lani je bio 102,245,427 kn, od čega je 95.19% bilo iz javnih izvora. Zarada im je pak u prošloj godini iznosila 5,382,620 kn, a vlastiti prihod 4,922,100 kn. Dakle čak i u slučaju da ministrica ne razlikuje pojmove 'zarada' i 'prihod', sigurno je da pred Saborom nije baratala stvarnim činjenicama.

 

No, vratimo se temi: kako je moguće da nacionalni teatri bolje posluju kad - ne rade?

Apsolutno najveći gubitaš među teatrima s nacionalnim statusom, HNK Rijeka uspio je u pandemijskoj godini minus smanjiti za čak 2,723,025 kn. Kako?

Pandemijskoj krizi usprkos, proračunski prihodi hrvatskih narodnih kazališta nisu se značajno smanjili, no materijalni rashodi kod neki su se gotovo prepolovili. Kazališta, ponovimo, veliki dio godine nisu radila.

Jedino kazalište koje zabilježilo ozbiljan pad prihoda iz javnih tj. proračunskih izvora, bili oni državni ili gradski, odnosno županijski, je HNK u Zagrebu. Naime, ta je kuća lani uprihodila 3,621,071 kn javnih sredstava manje nego li godinu prije.

No, podsjetimo, te 'godine prije'  dobili su dodatnih 4.295.271 kn za potrebe programa povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, pa je realno stanje stvari da su u 2020. godini iz javnih izvora uprihodili 674,200 više nego što bi to u redovitim okolnostima bio slučaj, a još im je ostao i višak nepotrošenih sredstava od programa koji nisu izveli.

Realno, razlika u proračunskim prihodima haenkaova u 2020. u odnosu na 2019. izgleda ovako:

Manjak prihoda HNK u Zagrebu smo već objasnili. Manjak prihoda HNK u Splitu odnosi se, kako i stoji u financijskim bilješkama uz njihovo izvješće, na smanjene prihode od osnivača, odnosno Grada Splita za 2.5%. Istovremeno, HNK u Rijeci zabilježilo je značajan porast prihoda iz javnih izvora, točnije od Grada Rijeke za čak 11.7% u odnosu na prethodnu godinu, što i sami potvrđuju u bilješkama uz izvješće.

Materijalni troškovi u golemom padu

I dok su prihodi iz javnih izvora rasli ili stagnirali (do ulaznica još nismo stigli), rashodi su drastično padali. Ovako izgleda usporedba materijalnih rashoda 2019. i 2020. godine:

Dakle, samo je HNK u Zagrebu na materijalnim rashodima u 2020. u odnosu na 2019. uštedjelo 14,339,183 kn.

'Gdje su pare?' bilo bi logično pitanje. O kojem ćemo detaljnije u idućem nastavku ovog feljtona na kraju čijeg prvog nastavka vas ostavljamo s grafikom razlike u materijalnim troškovima naših pet haenkaova:

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI