Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Prihod od ulaznica u HNK Rijeka u 2016. pao je za 37.3%!

Prihod od ulaznica u HNK Rijeka u 2016. pao je za 37.3%!

Četiri od pet nacionalnih kazališta u 2016. zabilježilo je rast prihoda od ulaznica, no zato je u Rijeci isti pao za više od trećine! [INFOGRAFIKE]
Share on facebook
Share on twitter

Kad su 2015. godine objavljeni nalazi nadzora Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem domaćih javnih teatara, javnost - ali i struka - saznali su da je u javnim kazalištima prihode od ulaznica nužno knjigovodstveno voditi kao 'prihod od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada', o čemu smo vam detaljno pisali ovdje.

Taj je naputak Državnog ureda za reviziju omogućio da odonda nadalje iz tzv. PR RAS obrazaca koja kazališta moraju predati na koncu svake fiskalne godine, otkrijemo koliko zapravo uprihođuju od prodaje ulaznica. Naravno, pod pretpostavkom da knjige vode u skladu s propisima.

Kako smo već pisali u sličnoj ovakvoj analizi lani - postoji sasvim opravdana bojazan da neka od njih to i dalje ne rade. Primjerice, HNK Osijek lani je na toj stavci knjižio 34.662 kn, premda je u narativnom izvješću Gradskom vijeću Osijeka ustvrdio da mu je prihod od ulaznica premašio milijun kuna.

Gotovo identična situacija ponavlja se i ove godine, no iz dostupnih podataka nemoguće je zaključiti vode li u Osijeku krivo knjigovodstvo ili pak uljepšavaju broj prodanih ulaznica.

Međutim, dokumenti su dokumenti, pa evo analize PR RAS obrazaca kazališta s nacionalnim statusom u 2016. u usporedbi s onima iz 2015.

Od pet kazališta s nacionalnim statusom njih 4 zabilježila su u 2016. godini rast prihoda od prodaje ulaznica - sva osim HNK Rijeka. U potonjem je situacija zapravo dramatična jer je prihod od ulaznica smanjen u 2016. u odnosu na 2015. za čak 37.3% ili 1.399.513 kn!

Najveći porast prihoda od prodanih ulaznica u odnosu na 2015. lani je zabilježen u HNK Varaždin i iznosio je čak 49.92%. Dakle, varaždinski teatar uprihodio je upola više sredstava od karata nego li godinu prije. To, nažalost, ne znači nužno da su se karte na blagajni planule, već možda i da je drastično smanjen broj gratis ulaznica.

Najmanji rast u postotku zabilježilo je pak Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, i to 8.16%, a ne kako je intendantica te kuće izjavila Hrvatskoj televiziji jučer povodom Svjetskog dana kazališta - od 20%.

Udio prihoda od ulaznica u ukupnim prihodima nacionalnih teatara posebno je problematičan i čak i u najboljem slučaju (onom HNK Split) iznosi tek 9.12%!

Usporedbe radi, u zagrebačkim gradskim kazalištima taj udio je u 2016. iznosio i do 21.66% (u Kerempuhu) ili u prosjeku 14.23%!

Pri tome još dodatno valja imati na umu kako su ulaznice za nacionalna kazališta gotovo u pravilu dvostruko skuplje od onih u zagrebačkim javnim kazalištima, kao i da je nominalni kapacitet gledališta dvostruko, a ponekad i trostruko veći.

Ukratko - publika se donekle vraća u nacionalne teatre - ili barem pri dolasku plaća ulaznice, no to je sve još uvijek premalo u odnosu na ukupne troškove poslovanja tih istih kuća.

 

 

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI