Jedna od tri najveće uspješnice Giuseppea Verdija, opera iz tzv. "Latinske trilogije", skladana je na libreto Verdijevog stalnog suradnika Francesca Marija Piave, a prema motivima drame Kralj se zabavlja Victora Hugoa, što je bio drugi put da je dvojac Piave-Verdi posegnuo za Hugoovom dramom - prethodno su adaptirali Hugoove Ernani. Kao i preostale dvije opere iz Latinske trilogije, i Rigoletto se suočio s oštrim cenzorskim kriterijima, opera je opisana kao odvratni primjer nemorala i opscenih trivijalnosti te je zapravo projekt spašen jednim spinom - umjesto na francuski dvor, opera je smještena u talijansko vojvodstvo Mantova. Praizvedba 1851. godine stvorila je instant hit, a anegdota kaže kako se cinična arija La donna e mobile već sljedećeg jutra mogla čuti na venecijanskim ulicama.
Rigoletto je priča o grbavcu, dvorskoj ludi Vojvode, beskrupuloznog zavodnika u kojeg se između ostalih zaljubljuje i Gilda, jedina Rigolettova kćer. Unatoč tome što je Rigoletto svim silama pokušavao zaštititi kćer od Vojvodinog zavođenja (ide toliko daleko da je drži skrivenu u kući i pušta je jedino u crkvu), Vojvoda na kraju ipak nađe put do Gildina srca zbog čega Gilda na kraju tragično skonča.
Službena najava riječkog HNK-a pita se je li Verdi i danas uvredljiv kao što je bio prije stoljeća i pol, a ističu kako je Verdi stvorio operu o nasilju, operu o teroru i ljudskoj nemoći pred zlom. Tom tematikom bavio se Ozren Prohić u svojoj splitskoj režiji ove opere koju je postavio u fašističku Italiju, dok je jedan od najpoznatijih suvremenijih režija Rigoletta ona iz Metropolitan Opere, gdje je Vojvoda od Mantove vladar - Las Vegasa. Jonathan Miller (English National Opera, 1982.) Rigoletta je pak smjestio u 50-e godine u talijansku četvrt New Yorka.
Ovom premijerom riječkom se kazalištu vraća Lary Zappia, koji posljednjih godina u Kanadi živi i radi kao pilot za avionsku kompaniju Porter Airlines. Zappia je bio jedan od vodećih redatelja u Rijeci 90-ih godina, kad je u HKD-u postavio nekoliko predstava, uključujući i Ionescovu Ćelavu pjevačicu koja se zadržala na repertoaru već 20 godina, što je svojevrsni rekord od hrvatske nezavisnosti. Ovom predstavom dvadeset godina karijere slavi Robert Kolar, a posebni gost sezone, slovenski tenor Aljaž Farasin, pjevat će ulogu Vojvode od Mantove.