Naslovnica > VIJESTI > DRAMA > Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

"Omlet ili Amlet, šta nije isti belaj?", pitao je Šimurina prvo u drami, a potom i u istoimenom filmu koji vam donosimo cijelosti!
Share on facebook
Share on twitter

Na sastanku Narodnog fronta u selu Mrduša Donja, na kome se raspravlja o oživljavanju kulturne djelatnosti, seljak Šimurina priča kako je u Zagrebu gledao "Hamleta".

Najprije je bija jedan kralj. Dobar kralj, napredan, socijalistički orijentiran. Dušu bi da za radni narod i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i ništa, neprijatelj naroda, ljuta reakcija. Pa kad je un jedanput spava u polju, dođe ovi njegov brat i ne budi lin, ulije mu ništo u uvo, razridi mu moždane i na mistu ga usmrti. I unda, kad je to napravija, počeja se meračiti na njegovu ženu udovicu. A una, vraga izila, u prvo se vrime nikako šticavala i pravila se ki da joj se ne rači. Pa sve tako, oću li, neću li, drž' ovamo, drž' onamo, un ti nju priokrene, š njome u postelju, i sutradan ti se una lipo š njime vinča.

Mjesni moćnik Bukara, partijski sekretar i direktor zadruge, naređuje učitelju da baš "Hamleta" uvježba sa seljacima koje će angažirati kao glumce-amatere. Učitelj se u početku opire, ali biva politički ucijenjen, te počinje s probama. Međutim, umjesto Shakespeareovih stihova (koji su seljacima komplicirani), scenom se ori deseterac, ojkanje i politička frazeologija trenutka.

Scene iz pokusa korespondiraju s događajima i odnosima među licima iz stvarnog života. Bukara, koji igra Klaudija, i u stvarnosti je krivo optužio i poslao u zatvor oca mladog Škoke (u ulozi Hamleta). Dva Hamleta, danski i mrduški, isprepliću se do te mjere da siže prvog skoro prerasta u realnost drugog. Jedina je razlika što u Mrduši nema Hamletove osvete, nema kažnjenih krivaca i nema Fortinbrasa, nego se sve završava potpunim mrakom iz koga se čuje samo učiteljev vapaj: "Upalite svjetlo!"

Danas kultna drama Ive Brešana, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, praizvedena je 1971. godine na sceni Teatra &TD u režiji Božidara Violića, a već 1973. i ekranizirana, u istoimenom filmu Krste Papića, koji vam ovdje donismo u cijelosti.

Scenarij su zajedno napisali Brešan i Papić, a film je na festivalu u Puli nagrađen je Srebrnom arenom za režiju i Zlatnom arenom za glumca (Ljubiša Samardžić - ex aequo s filmovima Bombaši i Sutjeska), te uvršten u natjecateljski program Berlinskog festivala.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE