Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Glumci i kazališni redatelji ostaju bez prava na naknadu za (re)emitiranje audiovizualnih djela?

Glumci i kazališni redatelji ostaju bez prava na naknadu za (re)emitiranje audiovizualnih djela?

Novi Zakon o autorskom i srodnim pravima koji je u javno savjetovanje otišao usred pandemije, uz ina problematična rješenja ukida i mogućnost da izvođači, (uključujući i kazališne redatelje i dirigente) ubuduće potražuju naknadu za (re)emitiranje audiovizualnih djela.
Share on facebook
Share on twitter

Kako smo već pisali ovdje, Državni zavod za intelektualno vlasništvo uputio je prošlog petka u 18:33 u javno savjetovanje novu verziju Zakona o autorskom i srodnim pravima.

Iznimno opsežan zakon izazvao je odmah burne reakcije Hrvatskog udruge filmskih snimatelja, budući se člankom 15., stavak 2. eliminira snimatelje iz pozicije koautora filmskog djela.

No, to je tek jedno od brojnih problematičnih rješenja novog zakona, po kojem - primjerice - umjetnici izvođači de facto gube pravo na kolektivno ostvarivanje prava za (re)emitiranje audiovizualnih djela.

Naime, zakon predviđa da se pojedina prava mogu ostvariti isključivo kolektivno, putem ovlaštenih organizacija, a među takvim pravima u članku 208.  navedena su i slijedeća prava:

za audiovizualna djela:

1. pravo reemitiranja (uključujući kabelsko reemitiranje) i pravo prijenosa programa izravnim protokom
2. ostvarivanje naknade za javnu posudbu
3. ostvarivanje prava koautora audiovizualnih djela na primjerenu i razmjernu naknadu iz članka 85. ovoga Zakona

Dakle, pravo na naknadu za reemitiranje i izravan prijenos, moguće je ostvariti isključivo putem za to ovlaštene organizacije, poput primjerice ZAMP-a.

No, zakon potom definira i tko i u kojim situacijama može može kolektivno ostvarivati rečena prava.

U još uvijek važećoj verziji Zakona o autorskim i srodnim pravima, kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvođača regulirano je člankom 156., a definirano je kao:

a) pravo javnog priopćavanja fiksirane izvedbe i radiodifuzijskih emitiranja,
b) pravo javnog prikazivanja fiksirane izvedbe,
c) pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja fiksirane izvedbe,
d) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti fiksirane izvedbe,
e) pravo iznajmljivanja fiksirane izvedbe i pravo na naknadu iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona,
f) pravo na naknadu za javnu posudbu fiksirane izvedbe,
g) pravo na naknadu za reproduciranje fiksirane izvedbe za privatno ili drugo vlastito korištenje,
h) pravo na dodatnu godišnju naknadu iz članka 137.b ovoga Zakona

U novoj verziji zakona u članku 209., pak stoji slijedeće:

a) pravo priopćavanja javnosti izvedbi fiksiranih na fonogramima, koje uključuje ali se ne ograničuje na:

◊ pravo emitiranja (uključujući satelitsko emitiranje)
◊ pravo reemitiranja (uključujući kabelsko reemitiranje)
◊ pravo prijenosa izravnim protokom
◊ pravo umnožavanja i priopćavanja javnosti (uključujući činjenje dostupnim javnosti) u okrivu prateće internetske usluge

b) pravo iznajmljivanja uključujući i pravo na naknadu iz članka 127. stavka 2. ovoga Zakona
c) pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti, uključujući činjenje dostupnim javnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, izvedaba koje su nedostupne na tržištu a koje su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
d) ostvarivanje naknade za javnu posudbu
e) ostvarivanje naknade za umnožavanje za privatno korištenje
f) ostvarivanje dodatne godišnje naknade iz članka 139. ovoga Zakona.

Dakle, dosad su umjetnici izvođači izrijekom u zakonu mogli ostvarivati kolektivno pravo po (re)emitiranju bilo koje fiksirane izvedbe, dok ga po novom izrijekom ostvaruju isključivo kad su u pitanju fonogrami (audio-snimke), ne i videogrami (audio-vizualne snimke).

Doduše, u tom istom članku 209. stoji kako se "kolektivno ostvarivanje prava... ne ograničuje" samo na taksativno navedene stavke, no budući videogrami nisu izrijekom navedeni i budući je napravljena jasna distinkcija između različitih vrsta fiksiranih izvedbi, izvođačima će biti iznimno teško dokazati da imaju pravo na naknadu, a kamo li istu i naplatiti.

Pri tome je važno napomenuti kako se i po važećem i po prijedlogu novog zakona, umjetnicima izvođačima smatraju i redatelji kazališnih predstava:

Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi način izvode djela iz književnog i umjetničkog područja ili izražaja folklora. Umjetnikom izvođačem smatra se i redatelj kazališne predstave i dirigent umjetničkog ansambla.

Iz toga proizlazi da bi primjerice pri reemitiranju snimke neke predstave, redatelj snimke imao pravo na kolektivno ostvarivanje prava, pa i naknadu koja iz toga proizlazi, dok redatelj predstave koja je snimljena, kao i izvođači iste - ne bi.

Cijeli tekst prijedloga novog zakona u javnom savjetovanju je do 17. svibnja, a svoje primjedbe na njega možete dostaviti ovdje.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE