Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Preminuo Georgij Paro

Preminuo Georgij Paro

Veliki hrvatski redatelj preminuo je u 84. godini.
Share on facebook
Share on twitter

Georgij Paro osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Karlovcu, a potom studij filozofije i anglistike na Filozofskome fakultetu (1961.) i kazališne režije na Akademiji dramske umjetnosti (1965.) u Zagrebu.

Radio je kao redatelj na Radio Zagrebu (1956.-57.), dramaturg u Zora filmu (1957.-59.), redatelj u zagrebačkome HNK-u (1959.-72.; 1984.-86.), dramaturg u zagrebačkoj Komediji (1976.-84.), od 1966. režirao i predavao na američkim sveučilištima. Od 1986. redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, od 1987. umjetnički savjetnik Jadran filma u Zagrebu, potom umjetnički ravnatelj kazališnih festivala (Dubrovačke ljetne igre, Sterijino pozorje) te intendant HNK u Zagrebu (1992.-2002.).

Režirao je više od 150 predstava u Hrvatskoj (Karlovac, Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka) i inozemstvu (osobito u SAD-u i Sloveniji).

Zapažen je po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici). Za scenu adaptirao predstave Idiot (s B. Violićem) i Ujakov san F. M. Dostojevskoga te Zajedničku kupku R. Marinkovića.

Revitalizirao više drama iz hrvatske dramske baštine (Dundo Maroje M. Držića; pučko djelo Ljubovnici; komediju Čini baruna Tamburlana; Graničare J. Freudenreicha; Ljubicu A. Šenoa); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu mnogobrojna djela suvremenih hrv. pisaca: M. Matkovića (Heraklo, Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar).

U 1990-ima režirao je raskošne predstave prema romanima Nedjeljka Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman.

Uprizorivao djela engleskih pisaca elizabetinskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge pol. XX. st. (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (A. Camus, J-P. Sartre, J. Genet i dr.).

Režirao je i opere Mozarta, Čajkovskoga i Musorgskoga kao i dokumentarne filmove, televizijske i radiodrame.

Objavio je knjige kazališnih zapisa Iz prakse (1981.), Made in USA (1990.), Theatralia disjecta (1995.) i Razgovor s Miletićem (1999.) i Pospremanje (2010.)

Dobio je nagradu Dubravko Dujšin  i Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika (2009.), a režirao je gotovo do posljednjeg dana života.

Njegova posljednja premijera bila je Dobri čovjek Bažulek na sceni KNAP koncem prošle godine.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI