Sezona 2013/2014: HNK Rijeka

I riječki teatar ove sezone računa na koprodukcije, ali ne i domaće redatelje u drami.

  

Prenosimo najavu sezone kako je istu oglasilo HNK u Rijeci.

***

Nakon veličanstvenog otvaranja 10. Riječkih ljetnih noći i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, HNK Ivana pl. Zajca definitivno je zauzeo položaj ključnog čimbenika u kandidaturi Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Kazalište kao stjecište multikulturalnosti i višejezičnosti spremno prihvaća vodeću ulogu u tome, za sve nas važnom projektu.
U potpunosti svjesni važnosti i utjecaja kulture, pa tako i Kazališta na društvenu i ekonomsku okolinu, postajemo zamašnjak novih kulturnih kretanja u našem gradu.Vremena, okolnosti i potrebe publike se mijenjaju, ali zadaća kazališta je ista; da u isto vrijeme bude i zabavno i odgojno, ali i da provocira, propituje, te daje utočište gledatelju koji se svjesno izmiče nametnutim društvenim normama. S druge strane, Kazalište je dinamično, mora i želi djelovati, biti u službi svoje publike, umijeti ju osluškivati i na taj način održavati vezu s njom.
Iako vrijeme u kojem živimo nije uvijek sklono umjetnosti i lijepom, ima mjesta optimizmu. U duhu trenutka u kojem je Hrvatska postala punopravnom članicom EU, vaša i naša kazališna kuća nastavlja koračati u pravcu udruživanja, suradnje, kulturne razmjene unutar pa i van okvira ove višenacionalne zajednice kojoj smo uvijek pripadali, a kojoj se sad i službeno vraćamo, te upravo zahvaljujući tome postaje bogatija idejama, iskustvom i repertoarom. U tom smislu sezona koja je pred nama biti će obilježena koprodukcijama i gostovanjima kako međunarodnog ili europskog tako i nacionalnog karaktera.
Umjetničke grane HNK Ivana pl. Zajca pokušat će se uhvatiti u koštac s onim najskrovitijim u ljudskom umu i duši kao i uzvišenim i besmrtnim. Da bismo u tome uspjeli, trebamo Vas.

Nada Matošević Orešković,
intendantica HNK Ivana pl. Zajca

 

DRAMA

 

VELIKA POZORNICA
HNK IVANA PL. ZAJCA

Alexandre Dumas
TRI MUŠKETIRAglazbeni triler
Redatelj: Kokan Mladenović
Adaptacija romana: Kokan Mladenović i Magdalena Lupi Alvir
Premijera: 26.10.2013.

Pisac francuskog romantizma Alexandre Dumas otac, proslavio se pustolovnim romanom Trimušketira (Les trios mousquetaires, 1844.) poznatog po zanimljivom zapletu, brojnim avanturama te hrabrim i simpatičnim junacima.  Ovaj talentirani pisac bogate fantazije i živoga duha, svojim je povijesno-pustolovnim romanima utjecao na europsku popularnu literaturu kao i na filmsku umjetnost koja donosi brojne poznate ekranizacije njegovih djela.
Radnja Tri mušketira, smještena na početak 17. stoljeća, uzbudljiva je priča o pustolovinama i prijateljstvu tri mušketira: Athosa, Porthosa i Aramisa te hrabrog mladog Gaskonjca D'Artagnana. Djelujući po poznatom načelu “svi za jednoga, jedan za sve!” ova družba zajedničkim snagama nastoji spriječiti pokvarenog kardinala Richelieua da zauzme francusko prijestolje. No njihova je najopakija protivnica kardinalova špijunka, Milady, jedna od najpamtljivijih ženskih “negativki” u literaturi. Dumas je ovdje upotrijebio svo svoje naracijsko umijeće puno brzih preokreta u radnji, da bi ovu priču o spletkama političkih i crkvenih moćnika u borbi za vlast i naklonost kralja i kraljice, okršajima, dvobojima, fatalnim špijunkama i skandaloznim tajnama, doveo do krajnjih napetosti i dramatične završnice.
Koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca i GDK „Gavella“
Franz Kafka
AMERIKAtraktat o samoći
Redatelj: Januzs Kica
Adaptacija romana: Goran Ferčec
Premijera: 12.04.2014.

Junak Kafkinog nedovšenog, prvog i najduhovitijeg romana Amerika je mladi imigrant Karl Rosmann kojega, nakon seksualne avanture u domovini gdje je dobio dijete sa sluškinjom, roditelji “spakiraju” za Ameriku. Umjesto očekivanog iskupljenja u ovoj čarobnoj zemlji punoj prilika, Karla će pomesti vihor vrtoglavih obrata, čudnih ispada i bizarnih događaja, odnosno, bolje rečeno nesretnih pustolovina. Iako Kafka nikada nije posjetio Ameriku, slike njezinih golemih krajolika, opasnosti i mogućnosti, inspirirale su sagu o "zlatnoj zemlji." Ovo je zapanjujuće moderna, fantastična i vizionarska priča o Americi kao mjestu kakvom je još nitko nije vidio, u povijesnom razdoblju koje se ne može identificirati.U svome će pogovoru ovoga romana, Kafkin najbolji prijatelj i biograf, pisac Max Brod naglasiti kako je Amerika upravo dio “trilogije o osamljenosti” kojoj još pripadaju Dvorac i Proces, čije su teme otuđenost, izoliranost među ljudima i neuklapanje u ljudsku sredinu.  No, “Kafka je zagonetnim riječima nagovješćivao da će njegov mladi junak u posljednjem poglavlju o gotovo beskrajnom, Prirodnom kazalištu iz Oklahome, kao nekom rajskom čarolijom, ponovo pronaći zvanje, slobodu, oslonac, pa čak i svoj zavičaj i roditelje.”

SCENA ZAJC OFF:

Prema filmskome scenariju Lukasa Moodysoona
ZAJEDNOkomedija
Redatelj: Matjaž Latin
Adaptacija: Matjaž Latin i Magdalena Lupi Alvir
Premijera: 14.01.2014.

Šveđanin Lukas Moodyson, svojedobno proglašavan novom zvijezdom europske kinematografije, svjetske je kulturne miljee uzburkao svojim provokativnim, društveno angažiranim filmovima o suvremenim temama poput razotkrivanja seksualne eksploatacije i trgovanja ljudima, potrage za spolnim, manjinskim identitetom, nedostatka socijalne senzibilnosti zapadnog društva do društvene kritike u poznatoj komediji o posthipijevskoj komuni - Together.  Tekst Zajedno  na vrlo duhovit način problematizira jednu od najaktualnijih tema koja se upravo događa u životu svakog prosječnog Europejca, a to je pokušaj zajedničkog življenja. Koliko smo unutar jedne imaginarne zajednice spremni živjeti „zajedno“? Možemo li uopće prihvatiti bilo koju vrstu različitosti pojedinca, od svjetonazorskih do seksualnih? Što to znači organizirati neki novi, drugačiji, bolji život? Iako nam mediji već odavno nude  isključivo katastrofičarsku sliku budućnosti svijeta, Zajedno na vrlo topao i ljudski način ipak nudi vjeru u mogućnost zajedništva.

Vedrana Rudan
KURVAmonodrama
Redatelj: Zijah Sokolović
Premijera: 13.02.2014.

U knjizi, nastaloj kao zbirka kolumni pisanih za tjednik „Nacional“, Kad je žena kurva/Kad je muškarac peder, Vedrana Rudan nastavlja se baviti svojim stalnim temama  kao što su nasilje nad ženama, mačizam i primitivizam, odgoj djece, nametnuti obrasci ponašanja u konzervativno-tradicionalnom, katoličkom društvu, siromaštvo i politička korupcija, kult mladosti i ljepote nametnuti kroz medije... Monolozi „žena na rubu živčanog sloma“ karakteristični za njezine romane ovdje su, kako navodi Jagna Pogačnik u svojoj recenziji knjige „monolozi autorice suočene s privatnim temama, uklopljenim u dublji društveni kontekst. Velika psovačica bez dlake na jeziku, kakvom se Rudan percipira u javnosti, ovdje će vrlo transparento iskazati i vlastite slabe točke i progovoriti o strahu od starenja, bolesti i smrti ili se razotkriti kao brižna majka koja diže kredit za svoju kćerku, dakle otkriti kako su grubost i vulgarnost (i) rezultat ranjivosti na koju ni ona nije imuna.”
Iskreno i šokantno,  tužno i smiješno, realno i bizarno, sve se to miješa u Vedraninom rukopisu u kojemu njeno pero namjerno i dalje zabada u neuralgične točke društva.

VEČERI S KRLEŽOM U FOYERU
Program povodom 120. obljetnice rođenja Miroslava Krleže

 

TALIJANSKA DRAMA

 

PRIME/PREMIJERE

Palcoscenico
Velika pozornica

Franco D'Alessandro
NOTTI ROMANE/RIMSKE NOĆI
dramma/drama
Regia Redatelj: Edvin Liverić
Prima: 17 ottobre 2013

Predstava Rimske noći, višestruko nagrađivanog, suvremenog italoameričkog autora Franca D'Alessandra, (1998. Edward Albee Award and Residency, 1999. Dorset Theatre Colony Recipient, 2006. Special Selection: International Theatre – Prague) problematizira univerzalne teme, kao što su ljubav i umjetnost, kroz prizmu kazališnog i filmskog svijeta.
U dramskome komadu pojavljuju se Anna Magnani i Tennessee Williams, dvoje umjetnika koji su zasigurno obilježili teatar i film 20. stoljeća. Većina je teksta sastavljena iz stvarne korespondencije dvoje protagonista, kao i iz dijelova autentičnih filmskih i dramskih dijaloga.
Inscenacijom ovog dramskog teksta želimo obilježiti 30 godina od smrti dramskog pisca i scenarista Tennesseeja Williamsa, te 40 godina od smrti velike Nannarelle.

Karina Holla
KAFKA PROJECT/KAFKA PROJEKT:
frontiere/granice/meje/grens/borders... 
rapsodia mimata/mimska rapsodija 
Regia/Redateljica: Karina Holla
Prima: 22 novembre 2013

Kafka je običavao reći kako je ponekad imao dojam da njegovim tijelom prolaze granice. Veliki praški genij nije jedini koji se tako osjećao jer smo svi mi uhvaćeni u klopku političkih, ekonomskih, vjerskih ustroja koji nas dijele i zbog kojih patimo, koji nam oduzimaju slobodu kretanja i izražavanja, oduzimaju nam dostojanstvo. Kafka nam dolazi u susret pomoći spoznati probleme našeg vremena. Radi se o predstavi, koja želi biti poklon za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, u čijim su temeljima razmišljanja o značenju granice, o prijelazu stvarnih i imaginarnih granica, o osobi i državnosti, o osobi i zakonima, o odnosu između vlasti i običnog čovjeka. Granice o kojima se govori  u predstavi su isto tako i one najintimnije i tajne što prelaze misli i ograničavaju naše postupke. U tome je upravo scensko kretanje povlašteno u odnosu na govor.

Italo Calvino
IL BARONE RAMPANTE/BARUN PENJAČ
commedia per ragazzi e adulti
komedija za djecu i odrasle

Regia/Adaptacija i režija: Paola Galassi
Prima: 21 febbraio 2014

Nadovezujući se na kazališnu sezonu 2013./2014., koja je počela predstavom posvećenoj Kafki (Kafka projekt: frontiere/granice/meje/borders…) htjeli smo odabrati repertoarne naslove Talijanske drame za 2014. godinu, nadahnuvši se književnim radovima što su ostavili tragove u talijanskoj, ali i hrvatskoj te, usudili bi se reći, i svjetskoj kulturi. Beskrajna je ostavština koju nam je ostavio Italo Calvino, pripovjedač, esejist, pisac bajki, jedan od najznačajnijih u književnoj panorami dvadesetog stoljeća. Njegovo iskustvo pripovjedača predstavlja se kao konkretan izraz književnog puta koji je stalno u pokretu, putopis onoga koji je cijeloga života pokušavao shvatiti svijet kao da se radi o živućem organizmu, o jednoj složenoj strukturi u vječitoj pretvorbi.
Alegorični roman Barun penjač, napisan između 1956. i 1957., predstavljen u preradbi za kazalište, teži pobuditi zanimanje raznovrsne publike, od najmlađe do odrasle. Adaptaciju će napraviti poznata talijanska redateljica Paola Galassi.
Protagonist je dječak koji se penje na stablo, sa stabla na stablo, putuje danima, odbijajući se spustiti na tlo, provodeći cijeli život na stablima. Lik koji odbija hodati po zemlji poput ostalih, neprestano je posvećen dobrobiti za bližnjega i želi sudjelovati  u svakom obliku aktivnog življenja.

Claudio Magris - Igor Pison
DANUBIO/DUNAV
viaggio musicale/glazbeni putopis
Regia/Redatelj: Igor Pison
Prima: 24 aprile 2014

Dunav je vjerojatno knjiga koja najbolje predstavlja pisca poput Claudia Magrisa, istančanog intelektualca, esejista sjajne, ali ipak emotivne inteligencije, jednog od najvećih osobnosti talijanske kulture, ali nadasve srednjoeuropske, u nekoliko posljednjih desetljeća.
Ako bismo željeli pojednostaviti, Magrisovu knjigu bismo mogli definirati kao izvješće o jednom putovanju u koje se upustio pripovjedač, zajedno sa skupinom prijatelja, od izvora do ušća Dunava, preko svijeta Srednje Europe, čijem se istraživanju tršćanski pisac posvetio još  od najranije mladosti.  Naša je namjera ponuditi gledatelju, služeći se jezikom prikladnim kazališnome svijetu, idealno zemljopisno putovanje, ali  i povijesno i vremenski, kroz složene stvarnosti, savršeno sjedinjene i po mnogo čemu kontaminirane, kojima prolazi Dunav i koje sudjeluju u stvaranju onog dijela Europe s podosta neodređenih granica, zvanog Mitteleuropa. U knjizi, sam Dunav postaje simbol Mitteleurope i njezina mitskog preobražaja, ali i njena neizbježnog propadanja. Za nas će to biti još jedna prilika za razmišljanje, na još produbljeniji način, o onome što smo do sada učinili, o našim korijenima i sadašnjem trenutku, o svijetu u kojemu osjećamo pripadnost, iako nam se čini da nas ponekad nastoji potopiti svojom žestinom, silinom poplave, snagom jedne rijeke što silovito teče ostavljajući za sobom blato i pustoš.  U ovoj će predstavi bitan segment biti glazba i pjevanje.

 

OPERA

 

Koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca i HNK Šibenik
Benjamin Britten
(povodom 100. obljetnice rođenja B. Brittena)
THE TURN OF THE SCREW / OKRETAJ ZAVRTNJA
opera
Dirigenti: Nada Matošević Orešković / Aleksandar Kojić
Redatelj: Ozren Prohić
Hrvatska praizvedba: HNK u Šibeniku: 26. rujna 2013.
Premijera u HNK Ivana pl. Zajca: 15.10.2013.

Benjamin Britten  (1913. - 1976.) prvi je skladatelj nakon Purcellova vremena koji je ponovo pobudio interes svjetske glazbene javnosti za englesku glazbu. Njegovo stvaranje odlikuje se, kako invencijom i originalnošću, tako i uravnoteženošću i blještavom skladateljskom tehnikom. Njegove su opere ostvarenja snažnog glazbeno-psihološkog izraza, zanimljivog stila i zaokružene forme.
Komorna opera The turn of the screw (Okretaj zavrtnja) nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskome bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorena. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti,  Britten i James su uspjeli napraviti prvokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja "hommage" pričama o duhovima.

Koprodukcija HNK Ivana pl.Zajca i Hrvatskog društva skladatelja
Ivo Lhotka-Kalinski
SVIJETLEĆI GRAD
muzička farsa zatočenika apsurda Dirigentica: Nada Matošević Orešković
Redateljica: Saša Broz
Premijera: 09.11.2013.

Svoju pedesetu obljetnicu Glazbena tribina u Opatiji obilježiti će velikom "rođendanskom proslavom", uprizorenjem jednočinke ili glazbene farse apsurda velikana hrvatskog glazbenog maga Ive Lhotke- Kalinskog, u koprodukciji s riječkom Operom. Svijetleći grad imao je svoju praizvedbu davne 1967. u HNK u Zagrebu. Kada su Lhotku-Kalniskog pitali kako je došlo do njegove opere Svijetleći grad, on je spremno odgovorio: "Opera nastala u današnje vrijeme, mora potražiti govor drugačiji od onog koji se susreće u konvencionalnom opernom repertoaru. Poticaje sam nalazio kod Becketta, Kafke i Ionesca. Zbog toga sam posegnuo za tekstom koji je najbliži takvom načinu razmišljanja, a to je bio Svijetleći grad Petra Šegedina." Riječka Opera rado pred sebe postavlja izazove, a ova jednočinka to svakako jest. Ne samo radi svog apartnog muzičkog izraza veći i radi libreta koji na apstraktan i apsurdan način progovara o strahovima koji opterećuju svakog od nas bez obzira na prostor i vrijeme. Što daje smisao životu, gdje nastaju i nestaju nesporazumi, kako se nositi sa sudbinom i što nas goni da uvijek iznova tražimo objašnjenja... Veliki hrvatski skladatelj napominje kako je djelo namijenjeno publici koja prati zbivanja u suvremenoj umjetnosti, a napose u suvremenoj drami.
Charles Gounod
FAUST
opera
Dirigenti: Nikša Bareza / Nada Matošević Orešković
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Premijera: 28.03.2014.

Charles Gounod (1818. - 1895.) jedan je od najistaknutijih predstavnika francuske romantičke opere te uz Saint Saënsa glavni predstavnik neoklasicističke struje u francuskoj glazbi 19. stoljeća.
Njegov Faust, temeljen na Goetheovom dramskome spjevu, koji je najpotpunija verzija priče o radoznalome doktoru i njegovome ugovoru s vragom uz pomoću kojega zavede nedužnu djevojku Margaretu, jedno je od najomiljenijih opernih djela svih vremena. Staru priču o prodaji duše vragu u zamjenu za mladost i dosezanje životnih ispunjenja, koja se uzdigla u jedan od osnovnih mitova stare civilizacije, Gounod je slio u veličanstvenu i potresnu glazbenu dramu.
Na praizvedbi 1857. godine u Parizu djelo je, doduše, bilo primljeno prilično mlako, no u obnovljenoj izvedbi tri godine kasnije doživjelo je trijumfalan prijem. U opernoj priči o borbi dobra i zla s nadnaravnim krajem, u prvi plan dolazi izvornost melodijskog nadahnuća, finoća tematske invencije, suptilnost orkestracije te majstorstvo skladteljske tehnike prepune elegantnih moduliranja i svijetlih harmonija što ovo djelo svrstava u sam vrh operne umjetnosti.

 

BALET

 

Petar Iljič Čajkovski
ORAŠAR
balet
Koreograf i redatelj: Ronald Savković
Dirigent: Igor Vlajnić
Premijera: 14.12.2013.

Orašar Petra Iljiča Čajkovskog jedno je od najljepših djela klasične baletne literature i svakako jedan od najpopularnijih baleta već više od jednog stoljeća. Veličanstvena glazba Čajkovskog donosi priču o božićnoj zemlji bajki. Svake godine tijekom zimskih mjeseci brojne baletne kuće diljem svijeta izvode upravo ovaj poznati balet. Za vrijeme blagdana i djeca i odrasli se jednako raduju prisustvovanju ovoj baletnoj čaroliji. Za njezin je predložakČajkovski uzeo Hoffmannovu dječju pripovijest u obradi Dumasa sina, od koje je sastavio baletni libreto zajedno sa svojim prokušanim suradnikom, koreografom Mariusom Petipaom. Ona govori o snovima, vizijama i bjegovima u dječji svijet. NašOrašar bavi se svijetom lutaka i njihovim čarima. Lutkama kao simbolima vječnosti, ljepote, strasti i neprocjenjivih vrijednosti. Lutkama koje nose stoljeća za sobom, ratove, sjećanja, ljubavi.

Autorski projekt Maše Kolar i Lea Mujića
POUR HOMME ET FEMME /
ZA MUŠKARCA I ŽENU
plesna predstava
Koreografi: Maša Kolar i Leo Mujić
Premijera: 7.03.2014.

Dva mlada i uspješna hrvatska koreografa koja su svoje plesne i koreografske karijere stvarali na inozemnim scenama Europe i šire, tijekom jedne večeri dijelit će scenu i svoje snove. Njihova raznovrsnost u koreografskom jeziku biti će jedan novi izazov i potpuno novo iskustvo plesnoga izraza.
Autorski plesni projekt Maše Kolar nastaje u kombinaciji suradnje s poznatim riječkim indie bandom „Quasarr”. Neki od najpoznatijih songova ovog banda, kao Ti,PropagandaSjene, biti će izvedene uživo stvarajući neponovljiv sinergijski faktor sa suvremenim plesom. Projekt je osmišljen kao potreba  za vizualnom komponentom u glazbi, kao ljubav prema estetici vizualnog i kao potreba ekspozicije Baleta HNK  Ivan pl. Zajca široj, novoj i  najnovijoj riječkoj publici.
Autorski plesni projekt Lea Mujića pokušat će dotaknuti cikličnost i repeticiju, koristeći glazbu J.S. Bacha te Philipa Glassa. Iako nam barokne Bachove skladbe te neoklasične Glassove nude vrhunsku matematiku zvuka sazdanu na cikličnosti, njihova dubina i slojevitost nas uvlače u tisuću boja, bude naša osjetila te nas vode kroz scenarij koji smo sami izabrali.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.