Naslovnica > VIJESTI > DRAMA > Sezona 2008/09: HNK Zagreb

Sezona 2008/09: HNK Zagreb

10 premijernih naslova raspoređenih u Drami, Operi i Baletu na scenu će postavljati većinom stranci. Domaće redatelje dopalo je 40% programa.
Share on facebook
Share on twitter

Prenosimo vam najave premijernih naslova u sezoni 2008/2009. onako kako ih je oglasilo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Drama

Milan Begović: Pustolov pred vratima, režija: Tomislav Pavković
premijera: 3. listopada 2008.

Pustolov pred vratima jedno je od najpoznatijih i najboljih dramskih ostvarenja Milana Begovića, klasika hrvatske moderne književnosti, koji u svome stvaralaštvu objedinjuje iskustva moderne između dva rata i iskonski spisateljski talent. Iako Begovićev dramski opus nije opsegom jako velik, njegova kazališna djela među najizvođenijima su ne samo u nas nego i u inozemstvu. Pustolov pred vratima praizveden je na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 1926. godine i od tada je neprestano na repertoaru brojnih domaćih i stranih kazališta. Zanimljive dramaturške strukture koja je na tragu onodobnih najsuvremenijih dramskih razmišljanja i koja anticipira pirandelizam, ovaj tekst poigrava se realnošću i svjetovima koji izmiču racionalnom poimanju. Pustolov pred vratima pravi je predstavnik moderne književnosti koja i danas plijeni istančanom psihologizacijom.

Horace McCoy: I konje ubijaju, zar ne?, režija: Ivica Boban
premijera: 21. studenoga 2008.

Kratki roman Horacea McCoya I konje ubijaju, zar ne? objavljen je 1935. godine u SAD-u i odmah je privukao pozornost i čitatelja i kritičara. Inspiriran je Velikom depresijom koja je vladala američkim i europskim kontinentom krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina 20. stoljeća, nakon kraha burze koji je financijski upropastio milijune s obje strane oceana. Sama priča je koncentrirana oko nekoliko plesnih parova koji se natječu na plesnom maratonu u nastojanju da izdrže što je duže moguće na plesnom podiju kako bi dobili prvu nagradu i tako započeli neki drugi život. Svi su oni bez posla, očajni, gladni, ali tvrdoglavi u neodustajanju od svojih snova. Na plesnom podiju i oko njega prikazani su svi slojevi društva, ogoljeni do kraja u bespoštednoj borbi za preživljavanjem.

Miroslav Krleža: Kraljevo, režija: Ozren Prohić
premijera: 20. veljače 2009.

Miroslav Krleža, veliki umjetnik riječi, pisac, pjesnik i dramatičar, stvara u jeku Prvog svjetskog rata djelo pod naslovom Kraljevo koje se s pravom smatra rodonačelnikom ekspresionizma, ne samo na našim prostorima nego i u Srednjoj Europi. Radnja te ekspresionističke freske s jednog kraljevskog zagrebačkog sajma prati brojne likove koji se mogu ondje zateći: od prostitutki, lupeža, policajaca do gospode i cirkusanata. U kolopletu ljudskih sudbina koje se isprepliću na sceni u kratkim prizorima pratimo i ljubavnu priču. No, na tom ludom sajmu prelamaju se i dva svijeta: svijet živih i onih koji su prešli na drugu stranu. U osebujnim scenama susreta dvaju svjetova Krleža briljantno ocrtava svijet malih ljudi koji se hrvaju sa životom i smrću, dajući sjajan presjek karaktera koji su nam bliski i razumljivi. Tim tekstom hrvatska je dramska književnost smjelo zakoračila u modernitet dvadesetog stoljeća, modernitet koji nas i sada, u dvadeset i prvom stoljeću tjera da mislimo i postavljamo pitanja o sebi i o svijetu oko nas.

Georg Büchner: Dantonova smrt, režija: Hansgünther Heyme
premijera: 24. travnja 2009.

Büchnerovo remek-djelo Dantonova smrt nije samo komad o Francuskoj revoluciji. To je djelo o svim revolucijama koje na kraju pojedu vlastitu djecu, ali i djelo o jednom prijateljstvu koje će rezultirati okrutnošću i konačnim obračunom dvojice revolucionara: Robespierrea i Dantona. U paralelnim događanjima pratimo revolucionarna zbivanja i intimnu Dantonovu dramu narodnog tribuna koji se suprotstavlja nepotkupljivom svećeniku revolucije, Robespierreu, znajući cijenu tog otpora. Uz komorne scene dvojice bivših suradnika i istomišljenika, prisustvujemo prizorima uzbibanog naroda ponesenog kaosom promjene društvenih odnosa. Vlast i cijena kojom se ona plaća, ideali i svakodnevnica zibaju se u toj potresnoj drami kao more kojemu se nitko ne može oduprijeti. Pitanja o životu, moralu, smrti i etici svakog čovjeka pitanja su koja postavlja ta drama, pitanja na koja i danas tražimo odgovore.

Opera

Srećko Bradić: Crux dissimulata, režija: Krešimir Dolenčić
praizvedba: 16. travnja 2009.

Tradicionalnu uspješnu suradnju s Muzičkim biennaleom Zagreb nastavljamo i ove sezone u kojoj ćemo praizvedbom opere Crux dissimulata hrvatskoga skladatelja Srećka Bradića otvoriti jubilarni 25. Muzički biennale Zagreb. Autor libreta je Ivan Vidić, dirigirat će Alun Francis.

Gioachino Rossini: Pepeljuga, režija: Peter Pawlik
premijera: 16. siječnja 2009.

Rossini je imao samo dvadeset pet godina kad je skladao Pepeljugu i već tada je bio slavljen širom Europe zbog svojih prethodnih opera, posebice Talijanke u Alžiru i Seviljskog brijača. Pepeljuga je napisana za gospodina Cartonija, impresarija Teatra Valle u Rimu i trebala se izvesti tijekom karnevala u Rimu 1816. godine. Libretist je bio Jacopo Ferretti. On je predložio da se nova opera temelji na francuskoj bajci Cendrillon koju je napisao Charles Perrault, međutim u libretu nije ostalo gotovo ništa od elemenata popularne bajke. Zamijenio je staklenu cipelicu narukvicom kako bi izbjegao strogu rimsku cenzuru koja na pozornici nije željela vidjeti neobuveno žensko stopalo. Libreto je napisan za dvadeset i dva dana, a Rossini ga je uglazbio u samo dvadeset i četiri dana. Proces je bio ubrzan jer je koristio glazbu iz svojih prethodnih opera. Uvertiru je preuzeo iz napuljske opere La gazetta. Pepeljuga je najkompleksnija Rossinijeva opera jer uz prepoznatljiv i nenadmašen osjećaj za komediju obiluje elementima opere serie, a glazbeno je mnogo zahtjevnija od bilo koje partiture koju je do tada napisao. Slijedeći tradiciju operne škole bel canto s virtuoznim vokalnim dionicama i briljantnim ansamblima, kao što je sekstet u prvom činu i finale drugog čina, Rossini stvara pravo remek-djelo puno ljudskosti i topline.

Giuseppe Verdi: Falstaff, režija:Arnaud Bernard
premijera: 5. lipnja 2009.

Verdi je sretno proživljavao umirovljeničke dane na svojem imanju Sant'Agata kada mu je Boito poslao sadržaj predloženog libreta nazvanog Falstaff. Libreto koji se uglavnom temeljio na Shakespearovim Veselim ženama windsorskim, pobudio je Verdijev entuzijazam. Konačno je pronašao komični libreto o kojem je sanjao cijeli svoj život. Boitove ideje zadivile su ga i očarale. Ideja o Falstaffu pomladila je gotovo osamdesetogodišnjeg skladatelja.

Falstaff je zapravo fuzija triju Shakespeareovih djela i sadrži više finoće nego njegovi predlošci. Vesele žene windsorske uključuju prijevaru i niz poniženja, dok lakrdijaške epizode sadrže tragove zlobe i okrutnosti. Verdijeva opera nudi neobuzdaniji i sretniji svijet u kojem se prijevare i varke vole zbog samog osjećaja varanja i spletkarenja. Nitko od opernih likova Falstaffove prijestupe ne doživljava odviše ozbiljno. Falstaff nije toliko žrtva prijevare i spletki nego povod zabavi, šali i smijehu. Premijera opere Falstaff održana je u teatru La Scala gotovo šest godina nakon premijere opere Otello. Ispraćena ovacijama, postala je nacionalnom i međunarodnom senzacijom. Richard Strauss proglasio je Falstaffa jednom od najvećih opera svih vremena. Verdijevo remek-djelo na zagrebačku se pozornicu vraća nakon punih četrdeset i pet godina.

Balet

Alexandre Dumas ml. | Carl Davis | Derek Deane: Dama s kamelijama, koreografija: Derek Deane
praizvedba: 24. listopada 2008.

Dirljiva sudbina Dumasove Marguerite, odnosno Verdijeve Violette, odnosno Cukorove Camille, dobit će i svoju novu baletnu inačicu na sceni zagrebačkog Baleta. Naime, poznati engleski koreograf Derek Deane prvi put će postaviti, upravo sa zagrebačkim baletnim ansamblom, svoju koreografsku verziju ove slavne priče o mladoj pariškoj milosnici koja je mnoge moćnike svojega doba bacila na koljena.
Iako je svima dobro poznata barem jedna inačica te priče - prozna, dramska, operna ili filmska - malo tko zna da na pariškom groblju Montmartre počiva stvarna dama s kamelijama, Alphonsine Plesis. Ova kurtizana čudesne ljepote, naglo postavši znamenita, u duši je ostala nježna poput kamelije, izgubljena u svijetu koji je Dumas nazvao demi-monde. Pričalo se da je uvijek sa sobom nosila kamelije, do dvadeset i petog dana u mjesecu - bijele, a nakon tog dana, do kraja mjeseca - crvene. Kao ženu koja je skrenula s puta tadašnje ju je društvo osuđivalo, osobito kad je u mladom plemiću pronašla svoju iskrenu ljubav koje se morala odreći. Raskinuvši s čovjekom kojega je neizmjerno voljela, povukla se u osamu, gdje je bolesna od tuberkuloze i skršena usamljenošću umrla s nepune dvadeset tri godine.
Baletnu verziju ove svjetski poznate priče Derek Deane postavit će na glazbu poznatog suvremenog američkog skladatelja Carla Davisa.

Edward Clug: Autorska večer Edwarda Cluga, koreografija: Edward Clug
praizvedba: 27. ožujka 2009.

U novoj sezoni 2008./2009. Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu premijerno će prikazati autorsku večer poznatog suvremenog koreografa Edwarda Cluga. Iako se radi o umjetniku dobro poznatom zagrebačkoj publici po ostvarenim baletnim ulogama na zagrebačkoj sceni i gostujućim predstavama mariborskog Slovenskog narodnog gledališča (Tango, Radio and Juliet) ovo će biti prvi Clugov autorski rad napravljen za zagrebački baletni ansambl. Kao autora nekoliko vrlo uspješnih i popularnih baletnih predstava (Amadeus, Solo za dva stola, First Letter & P.S, Crow, Lacrimas, Blind tango, Bachelorette, One) i suradnika Tomaža Pandura u projektu Babilon, Gorana Bregovića u projektu Palermo, Sebastijana Horvata u predstavi Amadeus, Cluga ubrajaju među najzanimljivije koreografe suvremenog plesnog izraza. Često nagrađivan na međunarodnim baletnim natjecanjima (Japan, Srbija, Bugarska, Rusija, Njemačka, Slovenija) često djeluje u Sloveniji i inozemstvu i kao plesač i kao autor baletnih predstava. Nekoliko je puta proglašavan najboljim koreografom na različitim baletnim festivalima ili smotrama u zemlji i inozemstvu.
Edward Clug je nakon završene Državne baletne škole u rumunjskom gradu Cluju dobio angažman u mariborskom Slovenskom narodnom gledališču u kojemu je ravnatelj Baleta od 2003. godine. U tom baletnom ansamblu ostvario je svoje najbolje baletne kreacije i za njega napravio najveći broj svojih autorskih projekata

Ferdinand Hérold | Ludwig Hertel - Vragolasta djevojka, koreografija: Vladimir Derevianko
premijera: 9. svibnja 2009.

Popularno komično baletno djelo u dva čina prema libretu plesača Jeana Berchera Dambervala praizvedeno je 1789. godine u Bordeauxu.
Jednostavna sentimentalna pripovijest o dvoje mladih zaljubljenih seljana, razdvojenih klasnim razlikama, nastala je u doba romantičarske literature i opere buffe te privukla nekoliko glazbenih autora. U protekla dva stoljeća balet je doživio mnoge izvedbe na glazbu različitih autora, da bi se danas najčešće izvodio u dvije verzije. Ona iz 1903. godine u koreografiji Aleksandra Gorskog na glazbu Petera Ludwiga Hertela u adaptaciji Ricarda Driga, temelji se na koreografiji Mariusa Petipaa i Leva Ivanova iz 19. stoljeća. Moderniju verziju baleta postavio je 1960. u londonskom Kraljevskom baletu Frederic Ashtona, na glazbu Louisa Josepha Ferdinanda Hérolda u adaptaciji Johna Lanchberyja iz 1828. godine.

Vragolastu djevojku na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta vidjet ćemo u koreografiji gosta iz Firenze, i bivšeg ravnatelja Baleta u Dresdenu Vladimira Derevianka, koji prvi put gostuje u zagrebačkom Baletu.

/naslovna: DeymosD/

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI