Login za korisnike

Lucia di Lammermoor

S jednom od pjevački najzahtjevnijih opernih partitura, u režiji Damira Zlatara Freya, nose se dvije mlade solistice i ansambl HNK Ivana pl. Zajca…

***

26. rujna 1835., u trenutku kad je njen autor Gaetano Donizetti uživao vrhunac slave jer su druga dvojica velikih belakantističkih autora, Bellini i Rossini, napustila talijanske pozornice (Bellini je umro, a Rossini se povukao u mirovinu) u napuljskom Teatru San Carlo premijerno je izvedena 'Lucia di Lammermoor'. Donizetti se prije toga proslavio s čak dvadesetak opera, a 'Lucia' se danas smatra njegovom najpopularnijom operom, te pripada najizvođenijim opernim naslovima uopće. Međutim, u vrijeme praizvedbe smatrana je vrhunskom 'stilskom vježbom' za pjevače, jer sadrži pjevački iznimno zahtjevnu ulogu, namijenjenu koloraturnom sopranu, no do dvadesetog stoljeća, kad ju je svojom izvedbom popularizirala Maria Callas nije bila pretjerano izvođena, niti je postojao preveliki interes za sadržaj opere.

A za sadržaj ove ljubavne priče s elementima fantastike je zaslužan poznati britanski pisac iz razdoblja romantizma Sir Walter Scott, čija je priča 'The Bride of Lammermoor' inspirirala nekolicinu glazbenih djela, pa tako i Donizettija te libretista Salvatorea Camarrana. U središtu radnje je svađa između dviju utjecajnih obitelji, Ashtona i Ravenswooda. Ashtoni su zauzeli dom Ravenswooda, a usred političkih previranja i borbi za vlast naći će se mladi ljubavni par – Lucia, čiji brat Enrico se nada pridobiti zaštitu moćnog Artura tako što će je udati za njega, i Edgar, koji je, naravno, pripadnik suparničke obitelji, a Ashtoni su ga protjerali s njegova posjeda te živi u samotnom tornju pokraj mora.

Edgardo mora pobjeći iz zemlje te on i Lucia izmjenjuju prstenje i zaklinju se jedno drugom na vječnu vjernost, premda je Lucia neposredno prije njihova susreta ugledala duh djevojke koju je jedan od Ravenswooda ubio točno na mjestu gdje su zakazali sastanak, no Lucia odbija vjerovati zlokobnom znaku te ne shvaća pojavu duha kao prijetnju i upozorenje.

Lucijin je brat u međuvremenu priprema za svadbu s Arturom, te joj pokazuje lažno pismo kojim joj želi dokazati da ju je Edgardo u međuvremenu zaboravio i ostavio zbog druge. Nakon nagovaranja, ona popušta, te potpisuje svoj pristanak za vjenčanje. Edgardo se u tom trenutku vraća, bjesni na Luciju jer smatra da ga je izdala te traži svoj prsten natrag i uništava ga.

Enrico izaziva Edgarda na dvoboj, a pobješnjela Lucia ubija svog novopečenog supruga, te u jednoj od najpoznatijih arija 'Il dolce suono', fantazira o životu s Edgardom. Brat joj oprašta, vidjevši da je njeno stanje već prešlo u ludilo,  nakon kojeg će Lucia klonuti u smrt, a Edgardo će se ubiti kako bi joj se pridružio na drugom svijetu...

http://www.youtube.com/watch?v=ZJB5Rqc1m0Y
Il dolce suono u viđenju Luca Bessona u 'Petom elementu', pjeva: Inva Mula

U zahtjevnoj naslvnoj ulozi izmjenjuju se sopranistice Ivana Lazar i Lana Kos, kojima je ovo prvi susret s Lucijom na pozornici. Ivana Lazar debitirala je 2001. u zagrebačkom HNK ulogom u 'Sestri Angelici', te je nastavila s nizom poznatih uloga poput Gilde i Kraljice noći, a također je i vrsna interpretatorica barokne glazbe. Lana Kos ima tek dvadeset i šest godina, a već niz godina uspješno gostuje na domaćim i europskim pozornicama, te je poznata i kao najmlađa solistica u povijesti Bavarske državne opere u Münchenu. Režija je povjerena Damiru Zlataru Freyu, kojem je to druga operna režija u HNK Ivana pl. Zajca, nakon što je već odmjerio snage s još jednom poznatom tragičnom junakinjom, Toscom.

[nggallery id=396]

autorski tim
Salvatore Camarranoautor libreta
Raffaelo Cavarraoblikovatelj svjetla
Damir Zlatar Freykoreograf
Gaetano Donizettiskladatelj
Nikša Barezadirigent
Toni Plešićasistent scenografa
Igor Vlajnićasistent dirigenta
Ana Anconellikorepetitor

izvođači
Davor LešićSir Edgardo di Ravenswood
Ivana LazarMiss Lucia
Kristina KolarAlisa
Lana KosMiss Lucia
Marko FortunatoNormanno
Robert KolarLord Enrico Asthon
Sergej KiselevLord Arturo Buklaw
Siniša ŠtorkRaimondo Bidebent
Vitomir Marof Lord Enrico Asthon

Odgovori