Naslovnica > VIJESTI > INFO > 100. obljetnica Muzičke akademije u Zagrebu

100. obljetnica Muzičke akademije u Zagrebu

Najstarija visokoškolska glazbena institucija u Hrvatskoj slavi jubilarni rođendan.
Share on facebook
Share on twitter

Službeno i svečano, proslava obljetnice započet će 16. listopada 2021. koncertom Alumni 100 Simfonijskog orkestra Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u ciklusu Lisinski subotom pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, sa solisticama Jadrankom Gašparović (violončelo) i Martinom Filjak (glasovir). Pokroviteljstvo i potporu ovomu jubileju, važnomu ne samo za glazbenu i kulturnu scenu Hrvatske, dali su, između ostalih, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević te rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras.

Najveća i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj slavi 100 godina postojanja. Zlatnim je slovima ispisana povijest Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, koja je 1921. počela djelovati kao naša prva visokoškolska glazbena institucija. I te je godine nepogrešivo točno na postaju zagrebačkog kolodvora pristizao europejski Orient Express, zagrebački gradonačelnik Pavao Hatz na čelu je Hrvatskog bloka osvojio više od 75 posto mandata u gradskoj Skupštini, a Stjepan Radić uživao je sve veću podršku u hrvatskom dijelu Kraljevine SHS. Koliko se god vlast u tadašnjoj državi trudila centralizirati brojne ovlasti, život je išao nezaustavljivo svojim tijekom. U jednome takvom okruženju Zagreb je dobio instituciju visokog obrazovanja koja je bila i ostala središnje mjesto hrvatskoga glazbenog života.

Muzička akademija od prvog je dana nametala ritam izvrsnosti koji se dostizao učenjem, stvaranjem i istraživanjem. Brojni međunarodno priznati umjetnici, znanstvenici i pedagozi studirali su i radili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te su svojim djelovanjem u domovini i svijetu pronijeli glas o toj visokoškolskoj ustanovi, potvrđujući ugled te visoku razinu hrvatskoga glazbenog obrazovanja. Ogroman je popis umjetnika i svjetskog glasa koji su pohađali Akademiju, sve odreda naših najboljih ambasadora. Između brojnih valja izdvojiti Radovana Vlatkovića, danas jednoga od najuglednijih svjetskih hornista, profesora na Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu. Vlatković uvijek s ponosom ističe da je bio student Muzičke akademije u Zagrebu koja mu je probudila životnu strast prema glazbi. Ivan Repušić proslavljeni je hrvatski glazbenik, trenutačno s angažmanima šefa dirigenta Orkestra minhenskog radija i prvoga stalnoga gosta dirigenta Njemačke opere u Berlinu. Upravo njemu pripala je ove godine međunarodna nagrada za klasičnu glazbu International Classical Music Award, koju nerijetko nazivaju i Oscarom glazbe. Martina Filjak, pijanistica koja je završila Muzičku akademiju, naobrazbu je stjecala i na bečkome konzervatoriju, a studirala je i u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. O njoj je The New York Times napisao: „Pijanistica vrijedna pozornosti”. Rođena je u obitelji glazbenika kojima je Akademija bila drugi dom.

Brojni su slični primjeri uspješnih, priznatih i proslavljenih hrvatskih umjetnika, čiji je glazbeni put trasirala institucija koja je oduvijek imala pretenzije biti i mnogo više od samog obrazovanja i pedagogije. Do 2015. studenti su se obrazovali u Gundulićevoj ulici, u čuvenome Hrvatskome glazbenom zavodu i na nekoliko drugih lokacija, a potom Muzička akademija napokon dobiva reprezentativan prostor na najljepšem zagrebačkom Trgu Republike Hrvatske. Znanja su do tada, u secesijskoj zgradi HGZ-a, koju je osmislio i čuveni arhitekt Herman Bollé, upijali između mnogih znanih i Ljiljana Molnar Talajić, Nikša Bareza, Igor Gjadrov, Svetislav Stančić i drugi, no jednako tako Arsen Dedić, Tereza Kesovija… Akademija je dala i jednoga predsjednika države, Ivu Josipovića.

U medijskoj promociji 100. obljetnice objavljivat će se brojne priče, a dobar dio glazbenika nastupat će na zagrebačkim i hrvatskim pozornicama, i to baš u povodu ovog događaja.

Akademija je izravni nasljednik glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda, osnovane 1829., pod čijim je okriljem kao visokoškolska glazbena institucija počela djelovati 1921., a sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu postala je 1979. godine. Duga je tradicija glazbe u Zagrebu i Hrvatskoj i dakako da sve ne počinje 1921., kada je vlast odlučila Glazbenu školu pretvoriti u visokoškolsku instituciju. Svemu je prethodio Budim, u kojem je 8. svibnja 1827. registrirano društvo pod nazivom Societas filharmonica zagrabiensis (Zagrebačko filharmoničko društvo). Mnogo češće upotrebljavao se naziv Musikverein (Glazbeno društvo), a i neki drugi, sve do 1920., od kada se upotrebljava naziv HGZ. U zagrebačkome Musikvereinu radili su i Ivan pl. Zajc, Vatroslav Lisinski, Fran Lhotka, Václav Huml… Najpoznatiji počasni član bio je čuveni pijanist Franz Liszt.

Zagreb je tih godina iznimno brzo rastao. Gradilo se i nastanjivalo. Zagreb je 1880. brojio 30 830 stanovnika, a 1921., na dan kad je osnovana Muzička akademija, imao je i tri i pol puta više žitelja. Upravo kroz izniman rast te odnos spram kulturnih i obrazovnih institucija zrcalilo se i nacionalno osvještavanje.

Od tada pa sve do danas temeljne su vrijednosti vizije Muzičke akademije umjetnička, znanstvena, stručna i pedagoška kvaliteta nastavničkoga kadra, inovativnost i kontinuirani razvoj studijskih programa te širenje stručnih kompetencija diplomanada. Osiguranjem kontinuiteta razvoja glazbene umjetnosti Muzička akademija stvara umjetničku i intelektualnu elitu mladih glazbenika i stručnjaka koja svojim javnim djelovanjem utječe na razvoj cjelokupne umjetnosti i kulture.

Obilježavanje 100. obljetnice osnutka Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu prigoda je i za ponovnu potvrdu važnosti društvene uloge cijele vertikale umjetničkog obrazovanja, a visoka kvaliteta javnih izvedbi programa Muzičke akademije svjedoči o vrhunskim kriterijima sveučilišnoga glazbenog obrazovanja. Takva je izvrsnost najbolji poticaj novim generacijama na učenje, stvaranje te istraživanje glazbe u službi osiguranja prepoznatljivosti hrvatskoga kulturnog prostora.

Koncertne i druge javne aktivnosti tijekom sezone 2021./2022. povodom proslave obljetnice započet će 16. listopada 2021. koncertom Alumni 100 u ciklusu Lisinski subotom, a završit će međunarodnim natjecanjem Rhythmophonia od 11. do 16. srpnja 2022. uz sudjelovanje Zagrebačke filharmonije u finalu. Osim brojnih koncerata i događanja valja izdvojiti i nekoliko najvećih projekata, poput Pedagogije kreacije 29. listopada 2021. u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu, koji također slavi sto godina postojanja, te opernu premijeru Animal Farm skladatelja Igora Kuljerića u režiji Krešimira Dolenčića pod ravnanjem Mladena Tarbuka, koja je na rasporedu u ciklusu Lisinski subotom 27. i 28. studenoga 2021. kao zajednički projekt svih umjetničkih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Naposljetku, muzikolozi Muzičke akademije pripremaju opsežnu monografiju u povodu stotog rođendana, koja će biti predstavljena u siječnju 2022.

Obilježavanje ove važne obljetnice odlična je prigoda za predstavljanje hrvatskih glazbenih stremljenja i postignuća širem krugu hrvatske javnosti te kao svojevrsni podsjetnik na ljude i djela koja su dali ogroman doprinos pedagoškom procesu, a jednako tako promicanju hrvatske kulture i izvrsnosti.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI