Naslovnica > BESPLATNI SADRŽAJ > Mišljenje stručnjakinje: Ministarstvo kulture je povrijedilo Opću uredbu o zaštiti podataka

Mišljenje stručnjakinje: Ministarstvo kulture je povrijedilo Opću uredbu o zaštiti podataka

Nakon što je Ministarstvo kulture jučer objavilo zaštićene osobne podatke samostalnih umjetnika, zatražili smo mišljenje jedne od vodećih domaćih pravnih stručnjakinja za to područje.
Share on facebook
Share on twitter

Kako smo već pisali ovdje Ministarstvo kulture jučer je objavilo popis samostalnih umjetnika, članova HZSU kojima su odobrene financijske potpore za ožujak, a uslijed okolnosti nastalih pandemijom.

No, istom je prigodom Ministarstvo objavilo i dokument iz kojeg je bilo moguće iščitati zaštićene osobne podatke umjetnika, uključujući i njihov prihd/dohodak iz prošle godine.

Za ocjenu takvog postupka, zamolili smo među inima i Dijanu Kladar, pravnicu koja se pretežno bavi komunikacijskim i digitalnim tehnologijama te pružanjem pravne potpore i savjetovanjem domaćih i inozemnih kompanija u svim aspektima njihova poslovanja, a bila je i članica Stručne radne skupine za izradu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka tzv. GDPR, osnovane pri Ministarstvu uprave.

Njezino mišljenje prenosimo u cijelosti.

***

Sukladno članku 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, voditelj obrade (u ovom slučaju ministarstvo) dužno je u trenutku prikupljanja podataka od strane ispitanika (u ovom slučaju samostalnih umjetnika) pružiti podatke o obradi, a posebno identitet i kontaktne podatke voditelja, kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, svrhe obrade radi kojih se upotrebljavaju osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu; primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, rok čuvanja podataka, itd. Ukoliko obavijest s navedenim podacima nije dana ispitanicima, radi se o povredi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Nadalje, jedno od temeljnih načela Opće uredbe o zaštiti podataka jest da osobni podaci trebaju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Prema definiciji osobnog podatka, ime, prezime, OIB, adresa, IBAN, itd. svakako predstavljaju osobne podatke. Ukoliko je dokument koji je sadržavao podatke o mjestu stanovanja, OIB-u, broju IBAN-a i ostvarenoj zaradi bio javno objavljen na Internet stranici ministarstva, doista nije jasno u koju svrhu je bio objavljen taj dokument. Naime, iznimno je teško opravdati potrebu objave svih tih podataka te je izgledno da se radi o prekomjernoj obradi koja nije zakonita.

Ukoliko je svrha objave bila upoznavanje sudionika natječaja s rezultatima natječaja, isto se moglo ostvariti obradom koja je manje invazivna na prava na zaštitu podataka sudionika. Naime, sudionici natječaja nisu sudjelovanjem na natječaju pristali da se svi njihove osobni podaci javno objave. Stoga nije jasno koji je pravni temelj takve objave te je izgledno da je ista nezakonita.

Voditelj obrade dužan je upoznati ispitanika s njegovim pravima koja ima sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka kao i pravo na podnošenje prigovora nadzornom tijelu, u ovom slučaju Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Ukoliko kod podnošenja prijave na natječaj niste dobili takve podatke, radi se o povredi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Zaključno, pregledom internet stranice Ministarstva kulture nije moguće pronaći pravila privatnosti u kojima bi se objasnilo koji podaci posjetitelja internet stranice se obrađuju i na koji način. Navedeno također ukazuje kako se Ministarstvo kulture još uvijek nije uskladilo s Općom uredbom o zaštiti podataka.

S osobitim poštovanjem,

Odvjetnica Dijana Kladar

 

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI