U Hrvatskoj, za razliku od većine zemalja svijeta, glumci i plesači mogu biti stalno zaposleni u javnom sektoru i to na neodređeno vrijeme, no broj takvih radnih mjesta ograničen je i dosta restriktivno zakonski reguliran. Stoga najveći broj glumaca i plesača u nas dobar dio svojih karijera provodi u prekarnom statusu, preživljavajući od jednog do drugog povremenog angažmana ili pak istovremeno žonglirajući s više njih.
S obzirom na tu realnost prilično je iznenađujući podatak da se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutno nalazi čak 16 nezaposlenih glumaca i/ili glumica, dakle onih koji nemaju ama baš nikakvog posla u struci, pa su eto posegnuli za - burzom.
I dok brojka od 16 nezaposlenih u jednoj struci u Hrvatskoj može zvučati minorno, činjenica je da se na pet studija glume (ADU, Libertas, UMAS, UAOS, UNIRI) godišnje u prosjeku upiše 68 brucoša. Dakle - gotovo četvrtina ih po završetku studija ne može pronaći posao.
Zanimljivo je kako je među nezaposlenima samo 4 prvostupnika, dakle onih koji su završili BA studijske programe, dok su svi ostali završili MA studij ili pak studij po starom sustavu pa se potpisuju kao - akademski glumci.
Od toga ih je troje ili odustalo od toga da će posao u struci uopće pronaći ili su procijenili da su neki drugi lukrativniji, pa tako njih 3 s diplomom glume traže druge poslove: terapeuta za govor / gluhoću, profesora kulturoloških predmeta i turističkog animatora.
S plesačima je situacija još kompleksnija. Visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj postoji tek odnedavno, pa nezaposleni plesači u pravilu imaju završene tek srednjoškolske programe.
Na burzi se trenutno nalazi 19 plesača / plesačica od čega ih 3 ima zvanje plesač / plesačica klasičnog baleta, 6 plesač / plesačica suvremenog baleta, a 3 plesač / plesačica naarodnih plesova. Ostali ili nemaju navedeno zvanje ili su se pak dodatno školovali.
I plesačice i plesači, kao i glumci, ne traže samo poslove u struci nego i izvan nje pa neki oglašavaju traženje poslova prodavača, a drugi turističkih animatora ili pak - knjigovodstva.
Nezaposlenih redatelja je tek 6, no njih se najmanje i upisuje na studij i to samo na ADU. Doduše, s iznimkom HTV-a, redatelje u javnom sektoru više nitko ne zapošljava ni na određeno niti na neodređeno.
Zanimljivost je i kako se među 6 nezaposlenih nalazi i jedna osoba koja nije završila studij režije već filozofije, ali svejedno traži - redateljski posao, dok je od preostalih 4 završilo studij kazališne režije i radiofonije, a jedna osoba studirala je još po integriranom programu kazališne, filmske i tv režije.
