'Romea i Juliju' inspiriran Shakespeareom, Sergej Prokofjev napisao je na narudžbu Kirov baleta između 1935. i 1936., no ono je zbog političkih okolnosti u tom kazalištu izvedeno tek 1940., a svjetsku je praizvedbu imalo dvije godine ranije u češkom Brnu.
Prokofjev je prvobitno svojoj interpretaciji priče o veronskim ljubavnicima namjenio sretan završetak, ali je nakon niza primjedbi što plesača što koreografa, na kraju ipak pristao na tragičnu, Shakespeareu vjernu završnicu.
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ovo je šesto uprizorenje najpoznatije baletne ljubavne priče tragičnoga završetka. Prvo je bilo već 1948. godine, samo nekoliko godina poslije nastanka konačne redakcije partiture, u koreografiji Margarete Froman, a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. godine, tek upoznajući Prokofjevljev balet Romea i Juliju. Godine 1964. koreograf Dimitrije Parlić donio je svoju verziju baleta, 1972. godine novo uprizorenje potpisao je Ivica Sertić, 1983. Waczlaw Orlykowski je postavio balet premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama, a 2002. Dinko Bogdanić. Svaka od tih verzija temeljila se na klasičnome baletnom izričaju, dramaturški slijedivši Shakespeareov predložak. Najnoviji koreografski prikaz ovoga baleta ostvarit će Patrice Bart, slavni francuski koreograf iznimne reputacije
