Naslovnica > VIJESTI > INFO > [ANALIZA] Lude gljive za samostalne umjetnike

[ANALIZA] Lude gljive za samostalne umjetnike

Nacrt prijedloga kojim se mijenjaju prava samostalnih umjetnika natjerat će na uhljebljivanje i one kojima to dosad nije padalo na pamet, a u nizu čudesa koje donosi, dizajnerima svjetla propisuje autorstvo – kostimografije.
Share on facebook
Share on twitter

Pomoćnik ministrice kulture RH Vladimir Stojstavljević i Marko Stanić, tajnik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, predstavili su, reklo bi se, ‘iz neba pa u rebra’ - 11. ožujka 2014. godine, Nacrt prijedloga Pravilnika o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna RH.

Istog dana započelo je i internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o tom dokumentu kojim se ubuduće planira regulirati pravila igre za ostvarivanje i zadržavanje statusa samostalnog umjetnika u Hrvatskoj.

Činjenicu da planiraju izmjene Pravilnika od javnosti su kao zmija noge krili i HZSU i Ministarstvo. Dapače, Pravilnik se niti jednom jedinom riječju ne spominje u Planu normativnih aktivnosti Ministarstva kulture za 2014., dok je HZSU tek koncem jučerašnjeg dana na svojim web stranicama izvjestila da se na izmjenama radi od lipnja prošle godine!

A izmjene su – prilične.

Za početak, dodatno je smanjen imovinski cenzus za one koji žele ostvariti ili zadržati status umjetnika. Cenzus se dosada izračunavao umnoškom prosječne godišnje plaće u Hrvatskoj i koeficijenta složenosti 1,9, a ubuduće koeficijentom 1,6. Prevedeno u kune (a prema prosječnoj godišnjoj plaći za 2012.) to znači da status neće moći dobiti niti zadržati oni koji čiji ukupni mjesečni bruto dohodak od temeljene umjetničke djelatnosti pređu cca 12.600 kn.

Ostala primanja, dakle ona ostvarena drugim djelatnostima također neće smjeti prijeći godišnji limit od 94.500 kn.

Da bi potom na koncu, nakon punog radnog staža provedenog s tim limitima, samostalni umjetnici imali pravo na spektakularnu mirovinu od – 1400 kn!

Naime, osnovica za izračun iste smanjena je još 2009.  za 33%, navodno zbog mjera štednje i nikad nije revidirana, premda su ostale tom prigodom donešene mjere, uključujući i famozni harač – ukinute.

Već i iz ovoga je vidljivo da država zapravo želi obeshrabriti umjetnike od posezanja za samostalnim odnosno poduzetničkim statusom, te im zapravo poručuje da se ‘uvale’ na stalnu i sigurnu plaću, po mogućnosti financiranu iz državnog ili proračuna lokalnih zajednica.

No, ako usprkos tome umjetnici požele postati ‘samostalnima’, bit će na milost i nemilost – birokracije. Naime u povjerenstvu koje odlučuje o stausima, umjetnike će predstavljati tek jedan njihov kolega ili kolegica, dok će svi drugi biti – činovnici.

Nadalje, umjesto dosadašnjih 30, samostalni umjetnici ubuduće imaju samo 15 dana da se odazovu pozivu na reviziju statusa, koja će i dalje svake tri godine biti financijska, a svakih 6 – umjetnička.

Promjenjene su i godine staža nakon kojih umjetnici više ne podliježu umjetničkoj reviziji, te usklađene sa Zakonom o kazalištima, pa će ubuduće za plesne umjetnike ta granica iznositi 16 (umjesto dosadašnjih 18) godina, a za sve ostale 20. No, bez obzira na to svi će oni, dokle god imaju status samostalnog umjetnika, podlijegati financijskoj reviziji.

Nacrt predlaže i da samostalni umjetnik ubuduće može obnoviti pravo na uplatu doprinosa po prestanku radnog odnosa, ako je isti trajao najdulje 2 (dvije) godine, a ne kao dosad – godinu dana.

Velika je novost i da će, prihvati li se ovaj Nacrt, ubuduće status samostalnog umjetnika moći dobiti i oni koji nemaju pet godina radnog iskustva, ali su završili akademsko školovanje u profesiji. Unatoč tome morat će zadovoljiti brojčane kriterije, ali im se neće priznavati radovi nastali u okviru nastave.

A brojčani kriteriji prilično su se promijejenili, možda ponajviše za glazbenike, uvodeći neke prilično skandalozne uvjete.

Tako bi primjerice koncertni pjevači i instrumentalisti klasične glazbe ubuduće morali izvoditi programe koji uključuju i promiču djela hrvatskih skladatelja, dok se članovima komornih ansambala uvodi obveza 2 praizvedbe djela suvremenih hrvatskih skladatelja!!!

Na stranu to koliko se ukupno djela domaćih suvremenih skladatelja godišnje uopće praizvede, ali nije li Ministarstvu kulture i HZSU jasno da članovi komornih ansambala nisu producenti, te da oni ne odlučuju o programu koje će njihovi ansambli izvoditi?

Nadalje, posve je nejasno zašto se izvođenje (i to prvo!) autora koji konkuriraju za status u jednoj kategoriji, nameće kao uvjet onim u drugoj? Oh da, uvjeti za skladatelje klasične glazbe nisu se promijenili, ali im je ovako posredno olakšano ostvarivanje brojčanih kriterija! Dovoljno je da skladaju, već će ih praizvesti neki drugi glazbenici koji žele status!

Skladatelji popularne, jazz ili narodne glazbe ovim su Narctom – izjednačeni, a uvedena je i mogućnost kombiniranog bodovanja za autore koji su istovremeno i izvođači. No, zato su drastično povećani brojčani uvjeti za jazz izvođače, kao i za one popularne i/ili narodne glazbe, pa će potonji umjesto dosadašnjih 200 morati predočiti čak 300 novosnimljenih minuta.

Ukida se, također, mogućnost priznanvanja statusa onima koji kontinuirano djeluju više od 20 godina čak i ako nemaju brojčane kriterije u posljednjih 5, ali i obveza da od spomenutih 300 minuta barem 70 mora biti snimljeno u posljednjih 5 godina.

Najbolje su, reklo bi se, prošli kazalištarci koji ubuduće mogu kombinirati različite kriterije, kao što su to godina tražili pa i sami izradili pravilniek za bodovanje. No, ni to nije bez svojih mana. Kazališni redatelji tako potpunu kvotu bodova u brojčanim kriterijima mogu 'zaraditi' ukoliko režiraju dramsku TV seriju (!), a četvrtinu istih ukoliko režiraju – TV dramu. Apsurd je tim već što za iste forme daleko manje bodova dobijaju kandidati koji konkuriraju za status filmskog i TV redatelja!

Kad smo već kod filmaša (bilo da konkuriraju za statuse redatelja, scenarista, glumaca ili neke druge profesije) i oni će ubuduće moći kombinirati razne forme  pri zadovoljavanju brojčanih kriterija, pri čemu će se u domaćim prigodama najobilnije producirana TV forma, ona sapunice ili novele, bodovati sa manje od 1 boda po epizodi, osim scenaristima kojima ih donosi 5!

Posve su pak bizarni uvjeti koji se stavljaju pred dramaturge odnosno pisce u kazališnom području (jer je oba statusa moguće dobiti i u filmskom). Dakle – dramaturzi moraju ispuni brojčane kriterije – dramskog pisma, a dramski pisci one dramaturške!

Moguća su samo dva objašnjenja za takvo što: ili je riječ nespretnom kopipejstanju (što je zastrašujući šlamperaj na ovoj razini državne administracije) ili su se u skupini koja je pisala Nacrt najeli ludih gljiva!

Postroženi su i kriteriji za književnike pa će tako umjesto dosad objavljene 2 knjige (ili drugih uvjeta), ubuduće morati imati 3.

Baletnim umjetnicima će se ubuduće priznavati i glavne uloge koje nisu ostvarene u nacionalnim kazališnim kućama ili njihovim ekvivalentima, a umjesto njih mogu konkurirati s 15 manjih uloga, a ne kako je to dosad bilo s njih do 40.

Za plesače suvremenog plesa brojčane su kvote ostale iste, ali se u njih ubuduće računaju i uloge ostvarene u plesnim videima i filmovima bez obzira na kanale distribucije ili reputaciju istih?!?

Uvodi se kategorija balet-majstora i pedagoga, a za koju je potrebno sudjelovanje u ' 5 različitih programa ‘, ma što to značilo!

Koreografima u klasičnom baletu trajanje jedne obavezne cjelovečernje predstave smanjeno je sa 60 na 50 minuta, no zato je uvedena obaveza od 10 izvedbi,  jednako kao i za eventualne kraće koreografije u ukupnom trajanju od 60 minuta.

Drastično su pak postroženi kriteriji za koreografe u suvremenom plesu pa će umjesto dosadašnjih 5 kratkih koreografija, ili 2 cjelovečernja programa u ukupnom trajanju od najmanje 50 minuta, morati dokazati autorstvo dvije cjelovečernje predstave u ukupnom trajanju od 90 minuta, s najmanje 10 izvedbi ili pak 1 cjelovečernje predstave u trajanju od najmanje 45 minuta i najmanje 3 kratke koreografije u ukupnom trajanju od 60 minuta, uključujući televiziju, plesne filmove i plesni video, s najmanje 10 izvedbi.

Smanjeno je i obavezno ukupno trajanje cjelovečernjih koreografija za autore u folkloru, no zato je uvedena obveza 10 izvedbi te postroženi kriteriji kraćih formi.

Za razliku od važećeg pravilnika ovaj Nacrt jasno razdvaja uvjete za slikare, multimedijalne umjetnike i kipare, no ujedno i svima njima propisuje veći broj grupnih izložbi ukoliko nemaju dovoljan broj samostalnih

U kategoriji autora primjenjenih umjetnosti značajno su mjenjani brojčani kriteriji po kategorijama, ali je zato uveden i niz  novih kombinacija u kojima kriterije mogu zadovoljiti.

No, najveći biser Nacrta jest onaj koji dizajnerima svjetla, među inim, propisuje da moraju imati:

- kostimografiju u 2 dugometražna igrana filma ili
- kostimografiju u igranim televizijskim serijama u trajanju od najmanje 450 minuta ili
- kostimografiju u najmanje 6 televizijskih drama od kojih je svaka u trajanju od najmanje 45 minuta

Da. Dobro ste pročitali. Dizajneri svjetla moraju imati ostvarene – kostimografije.

Nakon toga brojčane kriterije, ali i Nacrt u cjelini, jednostavno smo prestali shvaćati ozbiljno.

Nažalost, praksa je pokazala da Ministarstvo kulture malo drži do mišljena struke i silom provodi i najopsurnije odluke, pa makar one završile i na Ustavnom sudu.

Tome usprkos podsjećamo vas da im svoje primjedbe na Nacrt možete poslati do 11. travnja, i to u obrascu koji se nalazi ovdje.

 

 

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

One Response

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE