Login za korisnike

Dantonova smrt (HNK)

Što kad revolucija više nema neprijatelja i počinje proždirati vlastitu djecu? Je li tada dovoljno posjeći nekoliko glava za spas Domovine ili se tako samo povećava njena glad?

***

Svoju prvu dramu 'Dantonova smrt' Georg Büchner (1813.-1837.) napisao je u 22. godini, samo dvije godine prije smrti. Tijekom studija, Büchnera je posebno zanimala povijest Francuske revolucije i smatrao je da neke ideje iz Francuske trebaju pokrenuti promjene u Njemačkoj. Pozvao je seljake na ustanak i tiskao letak s riječima "Sloboda kolibama. Smrt palačama." što je bilo dovoljno da ga se protjera iz zemlje.

Unatoč revolucionarnim idejama, u njegovoj drami se osjeća skepsa prema promjenama koje donosi revolucija i on si postavlja pitanje; kad revolucija prestaje? Pišući o Francuskoj revoluciji, Büchner usredotočuje radnju drame na razdoblje vladavine i razdora samih revolucionara.

U središtu je sukob Robespierra i Dantona ili dva različita nazora o tome kakva bi Francuska trebala biti nakon revolucije. Danton je već u prvoj sceni prikazan kao dekadentan čovjek; on vrijeme provodi kartajući u bordelu s prostitutkama koje na taj način prehranjuju svoje obitelji. Ipak, njegovi politički nazori su liberalni i tolerantni. Robespierra pak nazivaju kreposnim, on mirno odgovara Dantonu da je njegova savjest čista, no ubija sve one koji misle drugačije od njega jer «Krepost mora vladati uz pomoć terora.»

Robespierre smatra da Danton koči revoluciju, ne želi je provesti do kraja, i iako je Danton narodni heroj i njegov prijatelj, odlučuje ga pogubiti na giljotini. Tako se Danton nađe pred upravo onim sudom koji je sam osnovao i to bez mogućnosti da iznese obranu.

Učeni razgovori Dantona i njegovih prijatelja o bogu, moralu, postanku svijeta i smrti, smjenjuju se s grotesknim prikazima upravo te smrti na ulicama grada. Narod je gladan i žedan, a smiruje se krvlju i odsječenim glavama. Likovi kočijaša, krvnika, prostitutki i građana stapaju se u bezglavu masu koja viče sad za ovog, sad za onog, tek toliko da se nešto događa. Smrt tako postaje jedina zabava, jedino što im Robespierre može ponuditi da bi ih ušutkao.

Büchnerov tekst, isprva smatran dramom za čitanje, dugo je čekao na svoju prvu izvedbu - sve do 1902. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, mladi austrijski kompozitor Gottfried von Einem, po tekstu sklada operu, a 1963. nastaje i prvo filmsko uprizorenje.


Danton, r: Andrzej Wajda

Büchner je vezao svoju dramu uz Francusku revoluciju, no s obzirom da su sve revolucije slične, njegova drama je često služila kao nadahnuće ili komentar novih revolucija i na taj se način živo referirala na sadašnjost. U Gavelli je tako postavljena 1969. i 1989. godine.

Posljednja produkcija  Dantonove smrti u Hrvatskoj zbila se 2005. u režiji Olivera Frljića koji je izvođače istovremeno zarobio u tekst na francuskom jeziku kojeg ne poznaju, ali i na taj način ih oslobodio sporazumijevanja u kodu verbalnog.


Dantonova smrt, r: Oliver Frljić

Najnoviju domaću postavu Dantonove smrti režirat će Hansgünther Heyme, gost iz Njemačke, kojemu je ovo prva suradnja s ansamblom zagrebačkog HNK. Publika je već mogla vidjeti njegovu režiju Elektre prilikom gostovanja 2005. godine, no predstavio nam se i kroz izložbu svog rada na antičkim tekstovima.

Heym u antičkim tekstovima pronalazi odgovore na pitanja sadašnjosti, a ovoga puta je te odgovore odlučio potražiti u Büchnerovom tekstu.

Znači li to da nam se sprema neka nova revolucija?

/foto: Damil Kalogjera/

autorski tim
Hansgünther Heyme redatelj
Hans-Dietrich Schmidtdramaturg
Biljana Keserić - Košćalsimultani prevoditelj
Hrvoje Ptičarsimultani prevoditelj
Helga Vlahović - Brnobićsimultani prevoditelj
Jürgen Esserasistent redatelja
Ante Knešaurekglazbeni suradnik
Georg Büchnerautor teksta
Marta Crnobrnjaasistent scenografa
Andrea Kustovićasistent kostimografa
Emina Tataragićasistent kostimografa
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Sanja Ivićdramaturg
Maja Oršić Magdićsimultani prevoditelj
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

izvođači
Alen ŠalinovićTreći građanin
Alma PricaAlma PricaSt. Just
Ana BegićRosalie
Barbara VickovićTreća žena
Damir MarkovinaDrugi građanin
Danko LjuštinaBarère
Davor BorčićPrvi krvnik
Dora LipovčanDama s kartama / Gospođa
Dragan DespotRobespierre
Dušan GojićPrvi građanin
Franjo KuharMercier
Goran GrgićBillaud - Varennes
Iva MihalićEugenie
Ivan BrkićFabre d'Eglantine
Ivan GlowatzkyMladić / Mladi gospodin / Laflotte
Ivan JončićChaumette, Prokurator Općinskog odbora
Ivana BobanAdelaide
Ivo GregurevićIvo GregurevićTamničar
Ivo KadićCollot D'herbois
Katja ZubčićSimonova žena
Kristijan PotočkiPrvi vojnik
Krunoslav ŠarićFouquier-Tinville, javni tužitelj / Prosjak
Livio BadurinaCamille Desmoulins
Ljubomir KerekešLegendre
Luka DragićPhilippeau
Melanija DugandžićSluškinja / Šesta žena
Mia KrajcarAdelaide
Milan PleštinaLacroix
Miro ŠegrtDillon, general / Prvi gospodin
Mirta ZečevićLucile, supruga Camillea Desmoulinsa
Olga PakalovićJulie, Dantonova Žena
Siniša PopovićHérault - Séchelles
Slavko JuragaKočijaš / Prvi lionski građanin
Tomislav StojkovićDumas, predsjednik Revolucionarnog tribunala / Drugi gospodin
Vanja MatujecDruga žena
Velimir ŠipušStari gospodin
Višnja KišČetvrta žena
Vlasta RamljakPrva žena
Žarko PotočnjakSimon, šaptač
Zijad GračićGeorges Danton
Zrinka CvitešićMarion
Zvonimir ZorčićThomas Payne

Odgovori

POVEZANE VIJESTI