Login za korisnike

Buđenje proljeća

Posljednja Zkm-ova premijera jest Wedekindova drama s početka 20. st u kojoj otvoreno progovara o adolescentskoj seksualnosti, pobačaju, homoseksualnosti, obiteljskom nasilju…

***

'Buđenje proljeća' prva je drama njemačkog dramatičara Franka Wedekinda. Iako je dramu napisao 1881., tekst je zbog svoje kontroverznosti čekao na praizvedbu sve do 1906. Predstava je izazvala zgražanje građanskog društva zbog otvorenosti kojom Wedekind tematizira seksualnost u adolescenata.

Drama nosi podnaslov 'dječja tragedija' i govori o tragediji 14-godišnje djevojčice Wendle koja se događa zbog njenih konzervativnih roditelja i lažnog društvenog morala. Wendla na početku drame uporno moli majku da joj objasni odakle dolaze bebe. Njena majka je vrlo konzervativna, boji se da njena mala kći ne odraste prebrzo i ne shvaća da je Wendla već zakoračila u pubertet, te zbog vlastitog osjećaja neugode izbjegava odgovor. Wendla razgovara s prijateljicama o pitanjima koja ju muče, ali ni jedna od njih ne zna ništa o reprodukciji. Isti problemi muče i dečke, njihove vršnjake i školske kolege. Među njima se ističe Melchior koji jedini nešto zna o ljudskoj seksualnosti. Melchior piše nadahnute eseje o nepostojanju boga, te ga njegov najbolji prijatelj Moritz zamoli da mu napiše esej o ljudskoj seksualnosti kako bi konačno nešto saznao o temi o kojoj svi šute. Moritz se zbog podivljalih hormona i nesnalaženja u svim promjenama koje se događaju njegovom tijelu nikako ne može koncentrirati na učenje. Zbog toga pada na ispitima, a autoritativni, strogi učitelji nemaju nimalo razumijevanja za njega. Zbog svih tih pritisaka, Moritz počini samoubojstvo, a odrasli umjesto da zapitaju sebe što su učinili za njega, okrivljuju Melchiora čiji su esej pronašli među Moritzovim stvarima  i odluče ga izbaciti iz škole. Melchior bježi, ne znajući da je Wendla ostala trudna nakon njihovog prvog pokušaja seksa. Da je trudna, ne zna ni Wendela jer još uvijek ne razumije što se dogodilo među njima. Njena majka je zgrožena, pita se kako se to moglo dogoditi te odluči sve zataškati kako bi izbjegla osudu susjeda. Odvodi Wendlu na tajni, nestručni pobačaj tijekom kojeg Wendla umire.

Kad uz sve to dodate priču o dva prijatelja koji shvaćaju da osjećaju homoseksualne sklonosti, djevojčicu koju fizički zlostavlja otac i dječaka koji je uplašen zbog seksualnih snova o vlastitoj majci, shvatit ćete zašto je Wedekindov tekst izazvao takvu buru negodovanja.

Na engleskom jeziku drama je izvedena tek 1917. u New Yorku, a čak i tada su društveni dušobriznici tražili da je se zabrani. No, čini se da je pravo vrijeme za Wedekindovu dramu konačno došlo u 21. stoljeću. 'Buđenje proljeća' postalo je pravi hit kao rock mjuzikl na Broadwyu. Predstava je osvojila mnoštvo nagrada, među kojima je čak osam Tonya.

Predstava se zatim kao gotov i već prokušan proizvod  iznova postavlja u Londonu, Australiji, Japanu, Brazilu, Argentini... ista glazba, scenografija, pa čak i frizure!  Mi vam nudimo da poslušate kako to zvuči na japanskom jeziku.

Originalna drama na početku 20. stoljeća izazivala je skandale i zabrane, sto godina kasnije kao popularan mjuzikl osvaja publiku diljem svijeta. A kako će Wedekindovu kontroverznu dramu prihvatiti hrvatska publika? Upravo to pitanje postavio je i režiser Zkm-ove predstave, Oliver Frljić. Frljić je već poznat kao režiser koji ne poznaje granice i kroz klasike dramske literature kao što su  Molièrov Škrtac ili Euripidove Bakhe oštro kritizira suvremene probleme hrvatskog društva. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek traje rasprava o tome treba li seksualni odgoj postati školski predmet, a generacije adolescenata se sami snalaze, vjerujemo da će Wedekindova drama pokrenuti neke zanimljive teme.

autorski tim
Benjamin Franklin Wedekindautor teksta
Modni studio Artiđanakostimograf
Nina Bačungrafički dizajner
Jasna Žmakdramaturg
Maja Levanićinspicijent
Mara Bratošfotograf
Ivan Marušić – Klifautor videa
Frano Đurovićskladatelj
Roberta Bratovićgrafički dizajner
Oliver Frljićautor adaptacije
Aleksandar Sale Čavlekoblikovatelj svjetla
Rene Gjurašintehnička realizacija scenografije

izvođači
Branko Pjer MeničaninSvećenik; doktor; profesor latinskoga
Frano MaškovićMoritz Stiefel
Jadranka ĐokićWendla Bergmann
Krešimir MikićMelchior Gabor
Ksenija MarinkovićČasna sestra; gospođa Bergman
Milivoj BeaderVelečasni; profesor vjeronauka
Nina ViolićFanny Gabor
Sreten MokrovićSvećenik 1; pripovjedač; profesor povijesti
Zoran ČubriloSvećenik 2; gospodin Stiefel

Odgovori