Naslovnica > DOSSIER > Gómez-Peña, Guillermo

Gómez-Peña, Guillermo

Pionir latinoameričke umjetnosti (radikalnog) performansa koji na tome nije stao, nego je isprobao velik broj disciplina suvremene umjetničke prakse te osnovao La Pocha Nostra.
Share on facebook
Share on twitter

Guillermo Gómez-Peña rođen je u Mexico Cityju 1955. gdje odrasta i boravi do svoje 23. godine kada odlazi u SAD ne bi li studirao Post-Studio art pri Kalifornijskom institutu za umjetnost. Život u ta dva kulturalna podneblja odredit će ga kao umjetnika i teoretičara pa se od svojih kreativnih početaka bavio odnosom juga i sjevera, preciznije, američkom mainstream kulturom nasuprot različitim rubnim latinskim kulturama, zanimala ga je granica između Meksika i SAD-a kao takva i manje-više sve teme koje iz takvog interesnog fokusa mogu proizaći: problem imigranata, kulturalno hibridni identiteti, nerazumijevanje u spoju različitih kultura, rasa i jezika, a onda i politike jezika, politike tijela, nuspojave globalizacije, ekstremne kulture i nove tehnologije, a sve iz - dakako - latinoameričke perspektive.

Pritom se koristio širokim dijapazonom metodoloških mehanizama tako da se, osim umjetnošću performansa po kojoj je možda najpoznatiji, bavi i videom, instalacijama, poezijom, novinarstvom, fotografijom, kulturalnom teorijom i radikalnom pedagogijom, gdje jedno ne isključuje drugo, nego najčešće u svojim radovima obuhvaća ponešto od svega. Kako nije sklon ocrtavanju strogih granica između umjetničkih formi, tako im nije sklon uopće pa ih u svojim radovima kontinuirano pokušava promišljati i poništavati, bez obzira spadaju li one u domenu rase, nacionalnosti, roda, klase, dobi, ili pak odnosa između prakse i teorije, izvođača i gledatelja, umjetnosti i politike...  Slijedom toga, uvijek ga je zanimalo komunicirati s najrazličitijom publikom na način da se upušta u eksperimentiralni izraz koji će istovremeno biti pristupačan i izazovan, te ponuditi utopijski prostor za kreativni dijalog.

Neke od prvih značajnih radova ostvario je s kolektivom Border Arts Workshop/Taller de Arte Fronterizo kojeg je bio i osnivač. Aktivno su djelovali od 1985. do 1990. godine, a najvažniji Peñin rad iz tog perioda nosio je ime Border Brujo. Riječ je o performansu u kojem se bavio srazom meksičke i američke kulture, stereotipa koji ga pojačavaju, te nesporazumima koji se zbog njega proizvode. Uz pomoć oltara natovarenog kič i fetiš simbolima, ukazivao je na kolonijalističke tendencije koje su SAD kroz povijest ispoljavale prema meksičkoj kulturi. Već u to doba počinje dobivati brojna priznanja - kao na primjer nagradu Bessie 1989. za inovativna postignuća u plesu i performansu, 1990. godine izlagao je na venecijanskom Biennaleu, a samo godinu dana kasnije postao je prvi meksički umjetnik koji je primio nagradu MacArthur Fellowship, znamenitu nagradu godišnje dodjeljivanu građanima SAD-a koji se iskazuju iznimnim kreativnim radom u bilo kojem polju.

The Couple in the Cage (1992.) sljedeći je značajan projekt, ovog puta u formi dokumentarnog video zapisa koji je bilježio putovanje Goméza-Peñe i kubanske interdisciplinarne umjetnice Coco Fusco. Tom prilikom izvođači su se zatvorili u kaveze predstavljajući se kao američki Indijanci s izmišljenog otoka, što je funkcioniralo kao domišljata satirička opaska, osim u onim trenucima kada je publika doista povjerovala u konstruiranu priču i smatrala ih stvarnim 'divljacima'...

1993. Peña je u Los Angelesu osnovao kolektiv La Pocha Nostra zajedno sa suradnicima Robertom Sifuentesom i Nolom Mariano. Danas još uvijek djeluju i to u San Franciscu kamo su se preselili 1995., a tijekom godina etablirali su se kao najutjecajniji latinskoamerički umjetnički kolektiv čiju jezgru, osim Peñe, u funkciji umjetničkog direktora, i Roberta Sifuentesa čine još Violeta Luna i Michelle Ceballos uz stalne suradnike iz obje Amerike i svijeta. Od 2001. uspijevaju funkcionirati kao neprofitna organizacija, a u neki od istaknutijih radova koje Peña ostvaruje s kolektivom su:

The Crucifiction Project
(1994.) bio je radikalni performans izveden tjedan dana nakon Uskrsa za potrebe kojeg su se on i Robert Sifuentes odjenuli u 'suvremene neprijatelje Kalifornije', razapeli se i do te mjere se fizički ugrozili da bi umrli da je performans potrajao još pola sata.

The Mexterminator Project (1997.) krenuo je od stereotipa o Meksikancima prikupljenih s interneta koje je Peña potom rekreirao i oživio uz pomoć takozvanog etno kiborga, vrste montažnog, multikulturalnog identiteta.


The Living Museum of Fetishized Identities (1999.-2002.) jedna je kritičarka opisala kao 'spoj noćnog kluba, kazališta i peep showa', a bavili su se ekstremnim fizičkim teatrom eksplicitnog vizualnog izričaja.

Nešto recentniji projekt naslova Mapa Corpo (2004. - 2010.) bio je potaknut američkom invazijom na Irak. Radi se o mješavini performansa i instalacije koja operira na način interaktivnog rituala i ispituje neokolonijalizaciju i dekolonijalizaciju kroz 'političku akupunkturu' i politike tijela nakon napada na WTC. Morale su proći dvije godine od njegova početka prije nego što je projekt prezentiran u SAD-u, a do tad ga je publika vidjela u Južnoj Americi, Europi i Kanadi. Tijekom godina projekt se razvio u seriju izvedbi artikuliranih oko preispitivanja potencijal tijela kao mjesta radikalne spiritualnost, pokore, sjećanja, stiliziranog bijesa...

http://www.youtube.com/watch?v=v6oD1M6JCCY

Corpo/Ilicito: The Posthuman Society 6.9. zadnji je dio ciklusa i gostuje na ovogodišnjem Queer Zagreb Festivalu. Osim obimnog praktičnog rada, Peña je izdao i osam knjiga, a osim nabrojanih, dobitnik je velikog broja internacionalnih nagrada, predavao je na sveučilištima i institutima diljem Amerike i Europe, te sudjelovao na znanstvenim i umjetničkim manifestacijama. S matičnim kolektivom redovito održava radionice s performerima, glumcima, plesačima i studentima nakon kojih slijede prezentacije, pa kako se takvo što još uvijek ne nudi domaćoj publici, gostovanje Corpo/Ilicita ostaje jedinstvena prilika za upoznavanje s radom La Pocha Nostra kolektiva.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE