Zadatak, podnaslovljen Sjećanje na revoluciju, drama je Heinera Müllera dodijeljena Miranu Kurspahiću za diplomski ispit na ADU. Ako ste u posljednje vrijeme pratili lik i djelo ovog mladog redatelja, poznato vam je da je već nekoliko puta pokušavao diplomirati, i to s predstavama Sad kad je komunizam mrtav, moj život je prazan, Sumo sumarum i Fikus je smokva. To mu nije uspijevalo, iako su dotične predstave naišle na dobar odjek. Kurspahić je, potaknut time, pokrenuo i Virtualni Džihad na ADU, a njegova najnovija predstava, s obzirom na predložak, bavit će se propalom revolucijom što čitavu priču nadopunjuje ironičnom autobiografskom notom. Kurspahić dodaje: „Premda se ‘Zadatak’ bavi neuspjelim pokušajem revolucije, pitanje ipak ostaje: isplati li se danas sudjelovati u revoluciji i, ukoliko je odgovor afirmativan, kako preživjeti u tom nemilosrdnom mehanizmu? U današnje postmoderno doba tradicionalno shvaćanje revolucije gubi smisao, a granica između terorizma i revolucionarstva je sve tanja. Ulozi su sve veći i nerijetko je vlastiti život sredstvo za postizanje cilja ili odašiljanja poruke.“
Heiner Müller napisao je tekst Zadatka 1979. godine, a prva praizvedba odigrala se godinu dana kasnije u zajedničkoj režiji pisca i njegove supruge Ginke Čolakove. Riječ je o postdramskom tekstu koji ulazi u dijalog s nekolicinom modernih drama, kao što su Crnci Jeana Geneta, Dantonova smrt Georga Büchnera i Odluka Bertolta Brechta. To su ipak tek neke od referenci, a recimo samo da ih sve povezuje bavljenje oblicima i problematikom revolucije, dok Müller naglasak stavlja na Francusku revoluciju. Müllerova drama pretežito je napisana u prvom licu kojem nedostaje prepoznatljivih karakternih odrednica, struja svijesti pomiješana je s atmosferom noćne more, a osjeti se i naslijeđe dramskog ekspresionizma...
Kurspahić je izvođenje povjerio trima izvođačicama – Lani Barić, Ladi Bonacci i Ivani Krizmanić – a neka od opravdanja za takvu redateljsku odluku nalaze se već u polazišnom tekstu: tri je broj glavnih pojmova u ideji Francuske revolucije – jednakost, bratstvo, sloboda; autor nabraja tri potlačena kontinenta, boja francuske zastave koje su se izrodile iz revolucije također je tri. Osim toga, u službenoj najavi stoji: „Parola koja se učestalo ponavlja u ‘Zadatku’, ‘Revolucija je kurva’ izvođačice koriste kako bi u maniri dama lakog morala koketirale, šarmirale i manipulirale s publikom. Naime, koristeći se društvenom konvencijom o ‘nježnijem spolu’, neke stvari će se puno lakše istrpiti, a zadaci lakše izvršiti ukoliko ih servira šarmantna žena.“
