Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
Nominirane:
1. “Emet” Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. “Kabanica” Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Vinka Radovčića i koprodukciji Udruge za kulturu i umjetnost DRAMA PLUS i Hrvatskog narodnog kazališta Zadar;
3. “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Nominirani:
1. Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop” Ranka Marinkovića u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Nenni Delmestre za režiju predstave “Kušnja” Arthura Millera u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
3. Marina Pejnović za režiju predstave “Geranium” Ive Vojnovića u produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:
1. Mila Elegović za ulogu Gradonačelnice u predstavi “Cabaret preko veze” autora i redatelja Ivana Lea Leme u koprodukciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba i Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
2. Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i Gradskih galerija Osijek;
3. Ana Marija Veselčić za uloge u predstavi “Domaši” autorice i redateljice Ane Marije Veselčić u koprodukciji Gradskog kazališta lutaka Split i Umjetničke akademije u Splitu.
Glavna muška uloga
Nominirani:
1. Franjo Dijak za ulogu Melkiora u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Siniša Popović za ulogu Oca u predstavi “Susret” autorice i redateljice Nine Mitrović u produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
3. Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.
Sporedna ženska uloga
Nominirane:
1. Vlasta Ramljak za ulogu Omame u predstavi “Doljnjodravska 11” Drage Hedla u režiji Zlatka Svibena u produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. Mirej Stanić za ulogu u predstavi “Posljedice” autora i redatelja Romana Nikolića u koprodukciji Udruge Arterarij iz Zagreba i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
3. Dijana Vidušin za ulogu Vivijane u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Sporedna muška uloga
Nominirani:
1. Živko Anočić za ulogu Uga u predstavi “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
2. Pere Eranović za ulogu Nerona u predstavi “Kaligula / Britanik” Alberta Camusa / Jeana Racinea u režiji Gorana Golovka i produkciji 65. Splitskog ljeta;
3. Romano Nikolić za ulogu Harona u predstavi “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga
Nominirane:
1. Dajana Čuljak za ulogu Laure u predstavi “Tulum u samostanu” Michaela Wynnea u režiji Aide Bukvić i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Ivana Gulin za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i za ulogu Melite u predstavi “Leda” Miroslava Krleže u režiji Borisa Svrtana i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
3. Matea Marušić za ulogu Laure Wingfield u predstavi “Staklena menažerija” Tennesseea Williamsa u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci.
Muška uloga
Nominirani:
1. Ugo Korani za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;
2. Ivan Pašalić za ulogu u predstavi “Mladež bez Boga” autora i redatelja Boruta Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran djelom Franca Bifa Berardija “Heroji” u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;
3. Mateo Videk za ulogu Ivana u predstavi “Huddersfield” Uglješe Šajtinca u režiji Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade - DRAMA
Nominirane:
1. “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Prolić u režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
2. “Blizanke” Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
3. “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska uloga
Nominirane:
1. Domagoj Janković za ulogu Gospođice Krunice u predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. Vini Jurčić i Irena Tereza Prpić za ulogu blizanki u predstavi “Blizanke” Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;
3. Amanda Prenkaj za ulogu Točkice u predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Muška uloga
Nominirani:
1. Ivica Lučić za ulogu Djeda u predstavi “Nezaboravak” Petera Kusa / Urše Adamič u režiji Petera Kusa i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku;
2. Siniša Novković za ulogu Goba / Grba u predstavi “Ivica i Marica” prema motivima braće Grimm u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih iz Splita;
3. Matija Šakoronja za ulogu Zrksa u predstavi “Huligan” Paška Vukasovića, Marine Pejnović i Matije Šakoronje u režiji Paška Vukasovića i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Nominirani:
1. Nina Mitrović za dramski tekst “Susret” premijerno izveden u Teatru Exit u Zagrebu;
2. Ana Marija Veselčić za dramski tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu;
3. Tomislav Zajec za dramski tekst “Mala Moskva” premijerno izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u koprodukciji s Kazalištem PlayDrama iz Splita.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Marija Kolb za ulogu u radio drami „Tuga“ Les Hommes Aproximatifs u režiji Stephanie Jamnicky;
2. Mia Krajcar za ulogu u radio drami „Vitez na pola“ Ivora Martinića u režiji Mislava Brečića;
3. Bojan Navojec za ulogu u radio drami „Baba ili idi(j)ot“ Zorana Pongrašića u režiji Petra Vujačića.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Dalibor Matanić za režiju TV serije „Novine“;
2. Lukas Nola za režiju TV serije „Čuvar dvorca“;
3. Goran Rukavina za režiju TV serije „Počivali u miru“.
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u produkciji Kunst teatra iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju
SCENOGRAFIJA
Nominirani:
1. Saša Došen u drami “Doljnjodravska 11” Drage Hedla u režiji Zlatka Svibena u produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. Zdravka Ivandija u drami “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Prolić u režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom“ Karlovac;
3. Tanja Lacko u predstavi za djecu i mlade “Timm Thaler ili prodani smijeh” Jamesa Krüssa – Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba i u drami “Huddersfield” Uglješe Šajtinca u režiji Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
KOSTIMOGRAFIJA
Nominirani:
1. Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade “Timm Thaler ili prodani smijeh” Jamesa Krüssa – Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
2. Dženisa Pecotić u predstavi za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
3. Mladen Radovniković u operi “Atlantida: Legenda o Dan'zoru” Mirka Krstičevića pod dirigentskim vodstvom Alana Bjelinskog, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA
Nominirani:
1. “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. “Elektra” Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka;
3. “Žena s jezera” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA
Nominirani:
1. Marin Blažević za režiju opere “Elektra” Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka;
2. Krešimir Dolenčić za režiju opere “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Ivo Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija Para i Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto.
Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA
Ženska uloga
Nominirane:
1. Valentina Fijačko Kobić za ulogu Pamine u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Klitemnestre u operi “Elektra” Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Muška uloga
Nominirani:
1. Max Emanuel Cenčić za ulogu Malcolma u operi “Žena s jezera” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Tomislav Mužek za ulogu Georga u operi “Ukleti Holandez” Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Oliviera Pyja i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Giorgio Surian za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA
Ženska ili muška uloga
Nominirani:
1. Antonija Dunjko za ulogu Pamine u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Iva Krušić za ulogu Cherubina u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Stefana Rabaglie u režiji Eve Buchmann i koprodukciji Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Piccolo Festival del Friuli Venezia Giulia i Punto Arte – Amsterdam, i za ulogu Albine u operi “Žena s jezera” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Ivan Šimatović za ulogu Zrinjskog u operi “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
Nominirani:
1. „Coppelia“ na glazbu Lea Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
2. „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. „Smrt u Veneciji“ na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET
Nominirani:
1. Maša Kolar za koreografiju predstave „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Valentina Turcu za koreografiju predstave „Smrt u Veneciji“ na glazbu Gustava Mahlera i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Hari Zlodre za dirigentsko ostvarenje u predstavi „Coppelia“ na glazbu Lea Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i predstavi „Gusar“ na glazbu Adolphea Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
Nominirane:
1. Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolph Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
2. Ksenija Krutova za ulogu Lady Macbeth u predstavi „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Gospođe de Tourvel u baletu „Opasne veze“ na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Nominirani:
1. Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu „Opasne veze“ na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa Habsburškog u baletu „Elizabeta Bavarska – Sissi“ na glazbu Bedricha Smetane u koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Svebor Zgurić za nastupe u predstavi „Allegro“ na glazbu Ludwiga van Beethovena u koreografiji Maše Kolar, predstavi „Pulcinella“ na glazbu Igora Stravinskog i G. B. Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme i predstavi „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Artem Zhusov za ulogu Conrada u baletu „Gusar“ na glazbu Adolphea Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET
Ženska ili muška uloga:
Nominirani:
1. Marta Kanazir za ulogu Prudenze u baletu „Pulcinella“ na glazbu Igora Stravinskog i G. B. Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme i za ulogu Lady Mcduff u predstavi „Macbeth“ prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Bojana Lipovšćak za ulogu Čardaš djevojke u baletu „Coppelia“ na glazbu Lea Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
3. Ozana Mirković za ulogu Margot, sobarice markize de Merteuil u baletu „Opasne veze“ na Josepha Haydna i za ulogu Marije u baletu „Annonciation“ na glazbu Stéphane Roy i Antonija Vivaldija u koreografiji Angelina Preljocaja i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Posebno priznanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika – ZLATKO VITEZ
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodjeljuje posebno priznanje Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine „Histrion“ u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja.
Priznanje se dodjeljuje kao zahvala Hrvatskog društva dramskih umjetnika (koje ove godine slavi 100-tu obljetnicu svoga osnutka i ima oko 1.200 članova) na cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik, a osobito za podršku u realizaciji velikih manifestacija Nagrade hrvatskog glumišta i Festivala glumca te časopisa „Hrvatsko glumište“ i osiguravanja prekrasnog prostora za rad HDDU-a i svih njegovih članova.
Posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika - SONJA KASTL
Sonja Kastl, baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Ona je umjetnica koju nije potrebno predstavljati i koja je obilježila više desetljetno razdoblje hrvatske baletne umjetnosti i ostavila neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kulture i umjetnosti RH, hrvatska baletna legenda koja je svojom svestranošću i talentom nastupala i radila ne samo u Baletu već i u Operi, Drami kao i na filmu. Sonja Kastl svojim djelovanjem postala je jednom od najvećih legendi hrvatskog baleta.
KRUNOSLAV ŠARIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Krunoslavu Šariću.
KRUNOSLAV ŠARIĆ, rođen je 1944. godine u Derventi. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji završava 1969. godine u klasi Koste Spaića. Nakon diplome angažiran je u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, prvo kao vanjski suradnik, a onda kao stalni član glumačkog ansambla sve do odlaska u Zagreb. Punih 7 godina nosio je repertoar kazališta Marina Držića. Izdvajamo samo neke glavne uloge: Ivo Marinović u Vojnovićevom Ekvinociju, Macbeth u Shakespeareovom Macbethu, Baal u Brechtovom Baalu, Sabljak u Orgijama Monaha Janka Polića Kamova te mnoge uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama od kojih izdvajamo ulogu Mortimera u Eduardu II. redatelja Georgija Para. Godine 1983.godine postaje stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje radi sve do odlaska u mirovinu 2010.godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon sjajnih uloga u dubrovačkom teatru i dolaska u Zagreb, njegova prva pedstava u Drami HNK je bila Šteta što je kurva, Johna Forda, u režiji Georgija Para. Igrao je Vasquesa, prijetvornog Španjolca i ubojicu. Tom ulogom je osvojio i publiku i kritiku koja, nakon premijere 1984. godine piše: Kako na sceni igrati jednu od najpokvarenijih duša što je hodala svijetom, a istodobno biti na neki odbojan način simpatičan, ili barem toliko upečatljiv i nametljiv da ga se ne može zaboraviti? Kruno Šarić je upravo to: njegov Vasques u predstavi Šteta što je kurva je tako pokvaren da se gadi, ali i ta njegova odvratnost je zavodljiva. Pomalo Jago, pomalo Shylock, taj lik Fordove drame sublimira svu zloću radi zloće same, gotovo radi zabave. Vasques je je osoba o kojoj ne znamo ništa, no on o svima zna sve.U interpretaciji Krune Šarića Vasques bježi svakoj kodifikaciji. On je neuhvatljiv u svojoj zloći. Oči koje smiješeći ubijaju, ruke koje dave milujući vrat, sve je to Vasuqes koji je često neprimjetan, ali zato on sve vidi. Gotovo kao hodajuća smrt. Šarićev Vasques se po pozornici kreće kao pantera, spreman jednim udarcem dokrajčiti žrtvu. Neuhvatljiv u svojim namjerama, nedokučiv u svojim postupcima, Kruno Šarić je veliko otkriće u ovoj predstavi. Otkriće beskrajne glumačke energije koja nikada bez unutarnjeg razloga neće eksplodirati na sceni. Upravo je ta glumačka energija i posvećenost profesiji jedna od glavnih karakteristika umijeća glume Krune Šarića. Odigrao je bezbroj uloga, i većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima kao što su: Redatelj u Aixaiji, Radovana Ivšića, Krđo u Božićevim Kurlanima, Burian u Mori Tomislava Bakarića, Daut u Gundulićevu Osmanu, Ban Josip Jelačić u Fabrijevoj Berenikinoj kosi, Niko u Vojnovićevu Ekvinociju, Dundo Maroje u Držićevoj istoimenoj komediji, do uloga u klasicima svjetske literature poput Postumusa Leonatusa u Cymbelinu Shakespearea, Jeshue Ha Nocrija u Majstoru i Margariti Bulgakova, Don Pedra Tenoria u Seviljskom zavodniku i kamenom uzvaniku Tirsa de Moline, Kazarina u Maskaradi Ljermontova, Agamemnona u Trilogiji o Agamemnonu Lade Kaštelan, Macduffa u Macbethu Shakespearea, Pavela Petroviča Kirsanova u Očevima i sinovima Friela, Croza u Korupciji u palači pravde Bettija, Prvog glumca u Hamletu, Shakespearea. O brojnim filmovima i tv serijama da se i ne govori. Uz Ivu Gregurevića i Mustafu Nadarevića bio je jedan od najzaposlenijih i najcjenjenih hrvatskih televizijskih i filmskih glumaca. Uvijek dosljedan sebi, velikog znanja i besprijekornog umjetničkog ukusa, birao je uloge po kvaliteti a ne po kvantiteti, što nimalo nije umanjilo njegove umjetničke dosege. Surađivao je s najboljim hrvatskim kazališnim redateljima, od Koste Spaića, Vlade Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, do Božidara Violića, Marina Carića, Ivice Boban i mnogih drugih, a često je radio i sa stranim gostujućim redateljima poput Horee Popescua, Stevena Kenta ili Vite Taufera.
Mminijaturnu, ali neobično važnu ulogu Kamerdinera u Krležinim Gospodi Glembajevima, igrao je 2011. godine. Iako je već bio u mirovini, nije ni sekunde oklijevao, znajući da se radi o jednoj, ali vrlo vrijednoj rečenici „Gospon doktor su zaklali barunicu.“ Svoj pristanak je prokomentirao riječima: Barem ne moram učiti tekst. Znam ga već i prije probe. I tom je ulogom još jednom dokazao kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima; druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.
NIKŠA BAREZA – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu, gospodinu Nikši Barezi.
NIKŠA BAREZA se rodio u Splitu, a dirigiranje je diplomirao 1959. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te se nastavio usavršavati kod Milana Sachsa, Hermana Scherchena i Herberta von Karajana. Godinama je surađivao s velikim dirigentima poput Lovre ol Matačića, Ferdinanda Leitnera, Otmara Suitnera, Nikolausa Harnoncourta i sa skladateljskim klasicima 20.stoljeća, primjerice Benjaminom Brittenom, Carlom Orffom, Olivierom Messiaenom, Lugijem Dallapiccolom, Goffredom Petrassijem, Dmitrijem Šostakovičem i Luigijem Nonom. Bio je dirigent i ravnatelj zagrebačke Opere od 1964.-1974.godine, zatim je bio angažiran kao stalni dirigent Opere u Zürichu, Sankt Peterburgu i Grazu, gdje je bio i šef-dirigent tamošnje Filharmonije. Stalni je gost-dirigent Hamburške opere, Bečke državne opere i milanske Scale, gdje je prvi put nastupio 1991. ravnajući operom Parsifal Richarda Wagnera, te se istaknuo nizom uspješnih nastupa u drugim operama na milanskoj pozornici. Redoviti je gost vodećih opernih europskih kuća u Parizu, Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Dresdenu, Leipzigu, Pragu, Bologni, Firenzi, Parmi, Oslu, Moskvi, Rigi, Minsku. Ravnatelj Opere HNK u Splitu bio je od 1998. do 2001. Između ostalog, bio je glavni glazbeni ravnatelj Opere i Filharmonije Robert Schumann u Chemintzu od 2001. do 2007. godine. Stalni je gost i drugih stranih koncertnih pozornica u suradnji s vodećim orkestrima iz Salzburga, Münchena, Frankfurta, Düsseldorfa, Rotterdama, Milana, a dirigirao je brojnim koncertima na značajnim svjetskim pozornicama. S cijenjenim orkestrima je sudjelovao i na mnogim glazbenim festivalima, pa je tako održao 25 koncerata s pet različitih europskih orkestara, uključujući i Mozarteum u Festspielhaus dvorani u Salzburgu. Osobito se zalaže za promociju suvremene glazbe, a veliku pozornost posvećuje hrvatskoj glazbenoj baštini kao i novim djelima domaćih skladatelja.
Godine 2008. u Santiagu de Chile je s velikim uspjehom ravnao Puccinijevom operom La Bohème, a 2010. je ostvario zapažene premijere Wagnerova Tannhäusera na sceni Teatra Verdi u Trstu i Puccinijeva dela La Bohème u Théâtre du Capitol u Toulouseu.
Dirigirao je premijernom izvedbom Beethovenova Fidelia u povodu 200. godišnjice neovisnosti Meksika, 100. godišnjice revolucije, te otvorenja obnovljene zgrade opere Palacio de Bellas Artes u Mexico Cityju. Tamo mu je i ponuđen status gostujućeg šefa-dirigenta 2011.godine. Devetnaest godina je bio šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Ravnatelj Opere HNK u Zagrebu je bio ponovno od 2014.-2018. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja: austrijske Nagrade Johann Jozef Fux, za dostignuća ostvarena u kulturi Republike Austrije, Nagrade grada Graza, Nagrade grada Zagreba, Godišnje nagrade Vladimir Nazor, nagrade Milka Trnina, tri nagrade Judita na Splitskom ljetu, tri Nagrade hrvatskog glumišta, nagrade Josip Štolcer Slavenski, nagrade Lovro pl. Matačić za životno djelo, Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, diskografske nagrade Porin za životno djelo i druge. Barezino enciklopedijsko znanje, njegova predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere. ,„Viva Puccini“ jasno je zavikao jedan gledatelj nakon orkestralnog intermezza pred treći čin Puccinijeve opere Manon Lescaut u milanskoj Scali. I svaki povik „Bravo!“ uz „Viva Puccini!“ na kraju predstave su bili upućeni maestru Barezi koji je time dobio najveći kompliment, jer je najveća pohvala svakom interpretu notnog zapisa ona, kojom se slavi skladatelj. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze, koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo. Tako je i bilo nedavno, na nezaboravnoj izvedbi Mozartove Čarobne frule u režiji Krešimira Dolenčića, u mjesecu listopadu ove godine, prilikom koje je publika disala zajedno s orkestrom i svim izvođačima, da bi na kraju ustala i uz ovacije ispratila umjetnike na čelu s maestrom Barezom, koji neprekidno obogaćuje sve zaljubljenike u glazbu svakim svojim nastupom.
Žiri za DRAMU :
Ozren Prohić - predsjednik
Članovi – Hrvoje Klobučar, Adam Končić, Zrinka Turalija Kurtak, Barbara Vicković
Žiri za OPERU:
Mirjana Bohanec-Vidović - predsjednica
Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin
Žiri za BALET:
dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik
Članovi – Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković
Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.