Sezona 2019/2020: Gavella

Prenosimo najave premijera kako je iste oglasilo GDK Gavella.

***

Maksim Gorki: Malograđani

Prijevod: Milan Đoković
Redatelj: Paolo Magelli
Dramaturginja: Željka Udovičić Pleština
Scenograf: Lorenzo Banci
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Ljupčo Konstantinov
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik

Igraju:

BESEMJONOV, VASILIJ VASILJEVIĆ, imućan malograđanin: Boris Svrtan
ARKULINA IVANOVNA, njegova žena: Ksenija Pajić
PETAR, bivši student, njihov sin: Živko Anočić
TATJANA, učiteljica, njihova kći: Tena Nemet Brankov
NIL, posvojenik Besemjonova, strojar: Janko Rakoš
PERČIHIN, daleki rođak Besemjonova, prodavač ptica pjevica: Enes Vejzović
POLJA, njegova kći, krojačica, nadniči po kućama: Ivana Roščić
JELENA NIKOLAJEVNA KRIVCOVA, udovica nadzornika zatvora, stanuje kod Besemjonovih: Barbara Nola
TETEREV, crkveni pojac, stanar kod Besemjonovih: Ranko Zidarić
CVETAJEVA, učiteljica, Tatjanina prijateljica: Jelena Miholjević
STEPANIDA, kuharica: Bojana Gregorić Vejzović
ŠIŠKOV, vječni student: Nenad Cvetko
DOKTOR: Andrej Kopčok

Inspicijentica: Ana Dulčić
Šaptačica: Marina Fakac

Prva proba: 13. svibnja 2019.
Nastavak rada: 28. kolovoza 2019.
Premijera: 4. listopada 2019.

Jedna od kultnih predstava novije povijesti kazališta "Gavella" svakako je "Mjesec dana na selu", koju je prema djelu I. S. Turgenjeva na scenu postavio Paolo Magelli, u suradnji s dramaturginjom Željkom Udovičić Pleština. Predstava je na repertoaru bila 13 godina i odigrana je 135 puta, a okupila je izuzetnu glumačku podjelu koja je pod Magellijevim redateljskim vodstvom dobila prostor za stvaranje niza izuzetnih kreacija, zaigranih, duhovitih, melodramatičnih, tragičnih. Slično ozračje prizivaju "Malograđani" Maksima Gorkog, zasigurno jedan od njegovih najuspješnijih dramskih naslova, koji svojom galerijom živopisnih, kompleksnih lica "u potrazi" za mnogočime – ljubavlju, vjerom, smislom..., te njihovih slojevitih odnosa, kao i u slučaju "Sela", na igru poziva sjajan ansambl. I sam naslov je intrigantan, jer "malograđanština", a malograđani su po jednoj od definicija "pripadnici građanstva nesposobni za javnu djelatnost izvan svoga izravnog interesa i sigurnosti", kao mentalitet i stanje duha itekako živi u našem suvremenom društvu. Tako komad koji je Gorki napisao prije više od sto godina, četiri godine prije revolucije 1905., i danas izaziva i nudi se pozornici, glumstveno i polemično...

 

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi

Redatelj: Miroslav Međimorec
Scenograf: Zlatko Kauzlarić Atač
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Matej Meštrović
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik

Igraju:

Naci (Ignjat Jacques) Glembay: Zlatko Vitez
Barunica Castelli-Glembay: Nataša Janjić
Dr. phil. Leone Glembay: Amar Bukvić
Sestra Angelika Glembay, dominikanka: Dijana Vidušin
Titus Andronicus Fabriczy-Glembay: Darko Milas
Dr. iuris Puba Fabriczy-Glembay: Ozren Grabarić
Dr. med. Paul Altmann: Sven Medvešek
Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt: Hrvoje Klobučar
Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky: Andrej Dojkić
Sluga: Nikola Baće

Inspicijentica: Snježana Majdak
Šaptačica: Andrea Glad

Premijera: 6. prosinca 2019.

Posljednje i svoje dosad jedine "Gospodu Glembajeve" kazalište "Gavella" postavilo je sad već daleke 1984. godine. Redatelj predstave bio je Petar Veček, a u glumačkoj podjeli bili su Krešimir Zidarić kao Naci Glembay, Dubravka Miletić kao Barunica Castelli-Glembay i Rade Šerbedžija kao Leone Glembay, uz Vlastu Knezović, Peru Kvrgića, Božidara Alić, Josipa Marottija i Zlatka Viteza koji je igrao Alojzija Silberbrandta; predstava se održala na repertoaru do 1991. i odigrana je 160 puta. Tri i pol desetljeća poslije Vitez obilježava 50. godišnjicu umjetničkog rada i to novim uprizorenjem "Gospode Glembajevih", gdje će igrati Nacija Glembaya. Dugogodišnji član glumačkog ansambla kazališta "Gavella" tako se kao glumac vraća na svoju pozornicu, u jednoj od najzahtjevnijih uloga pisca kojeg itekako dobro poznaje. Glumački će s njim surađivati Nataša Janjić kao Barunica Castelli, Amar Bukvić kao Leone Glembay, te Dijana Vidušin, Darko Milas, Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Hrvoje Klobučar, Andrej Dojkić i Nikola Baće. Ovu izuzetnu podjelu kroz Krležin će tekst voditi Miroslav Međimorec, gavellijanac koji je na pozornici u Frankopanskoj 1987. postavio treću dramu "glembajevskog ciklusa", "Ledu"...

 

Autorski projekt Anice Tomić i Jelene Solarić prema motivima romana Ivane Bodrožić: Hotel Zagorje

Objavljen prije gotovo deset godina, "Hotel Zagorje" Ivane Bodrožić – dirljiva, potresna, kritična priča koja se lako čita, a teško zaboravlja – jedan je od nezaobilaznih naslova nove hrvatske književnosti. "'Hotel Zagorje' ne mjeri se mjerilima jedne ili deset književnih sezona. Riječ je o romanu koji obilježava cijeli naraštaj.", zabilježeno je o ovoj knjizi. Ni njena tema ne prestaje biti aktualnom, a oživjeti je na pozornici intrigantno je i pulsirajuće nastojanje. Osim toga, govor o izbjeglištvu u ovome trenutku ima i globalne dimenzije, pa riječi "Jednom smo u Caritasu dobili punu torbu slatkiša i teglili je prema Črnomercu u tramvaju prepunom ljudi. Dotjerana gospođa u našim kolima rekla je kolegici da to izbjeglice rade gužvu jer se po cele dane vozaju sim tam. Pogledala sam je i nasmiješila se jer sam znala da smo mi prognanici, a da su izbjeglice iz Bosne.", bolno pogađaju i "u sada", a polemičnost predloška potražit će i autorice Jelena Solarić i Anica Tomić. "Hotel Zagorje" s lakoćom se obraća čitateljima raznih generacija, što je namjera i njegove kazališne verzije, nakon čijeg gledanja, nadamo se, iz dvorane nećemo izaći isti kakvi smo u nju ušli, i gdje će, kao i u knjizi, biti "smijeha i zaigranosti i – ljubavi".

Premijera: 14. veljače 2020.

 

Friedrich Dürrenmatt: Posjet stare dame

"Posjet stare dame" uzbudljive je strukture, nalik trileru: možemo ju doživjeti kao vlak kojim u prostor devastirane ekonomije stiže glavna junakinja – "stara dama", a u trenutku kad priča dosegne svoju punu brzinu, "Posjet" ne ispušta našu pažnju. Miješajući elemente melodrame, tragedije, crne komedije i groteske, ovaj izrazito živ i aktualan tekst propituje teme poput korupcije kao izvora gospodarske devastacije, urušavanja morala, napuštanja zemlje u potrazi za boljim životom, uz gorčinu povratka bez iluzija... Pred nama je oštra kritika suvremenog poimanja svijeta, gdje je sve podređeno kapitalu, ali istovremeno i gotovo utopistička priča o razornoj moći ljubavi, svoj tuzi nerealizirane žudnje, iznimno duhovita u strategijama obračuna s pravim i pretpostavljenim krivcima te na kraju bolna u okrutnom izostanku praštanja. Na dramaturgu Tomislavu Zajecu i redateljici Dori Ruždjak Podolski, autorskom timu koji stoji iza izuzetne "Črne mati zemle", je da Dürrenmattov predložak izbistri do suvremenosti koju on nesumljivo u sebi nosi te pozove na igru glumački ansambl na igru. Riječima komada: "Ne radi se o blagostanju ni o udobnom životu, ne radi se o luksuzu, nego o tome hoćemo li ostvariti pravdu..."

Premijera: 27. ožujka 2020.

Miro Gavran: Tajna Grete Garbo

Greta Garbo, jedna od najvećih zvijezda klasičnog Hollywooda, u privatnom je životu bila osebujna i tajnovita. Izbjegavala je intervjue i javne nastupe, a s filma se povukla nakon neuspjeha "Žene s dva lica", gdje je igrala glavnu ulogu i čija je produkcijska ideja težila svojevrsnoj "amerikanizaciji" ove neuhvatljive glumice. U trenutku povlačenja Garbo je imala tek 35 godina te je snimila 28 filmova. Upravo u prenapregnutom prostoru između biografije i mita, stvarnosti i fikcije, Miro Gavran ispisuje dramu po modelu kojim je stvorio neke od svojih najpoznatijih naslova, kao što su "Ljubavi Georga Washingtona", "Pacijent doktora Freuda" ili "Čehov je Tolstoju rekao zbogom". "Ja sam sa strašću bježala od siromaštva, a filmovi su bili najbolji način za to.", reći će u glumica koju su toliki obožavali. Naličje uspjeha, posve obična, ranjiva strana slavnih, fragilnost skrivena iza medijske slike koju osobe poput Garbo žele ili moraju graditi o sebi, u središtu su ove igre za dvije glumice i dva glumca. Redateljica predstave je formalnom eksperimentu sklona Ivica Boban, nagrađivana autorica mnogih klasičnih komada, koja će i u Gavranu vjerojatno potražiti prostore onkraj zapisanog, izgovorenog...

Premijera: 24. travnja 2020.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.