Naslovnica > ARHIVA FELJTONA > Kako su zagrebačka javna kazališta poslovala u 2018. i kakvo je stvarno stanje na njihovim računima?

Kako su zagrebačka javna kazališta poslovala u 2018. i kakvo je stvarno stanje na njihovim računima?

Koje je kazalište na reprezentaciju potrošilo duplo više u 2018. nego u 2017., kome je Grad Zagreb proračun povećao za preko 3 milijuna kuna, u kojem je teatru na autorske honorare potrošeno čak 43.07% više, tko je najviše uprihodio od ulaznica, a tko uštedio na materijalnim troškovima? [INFOGRAFIKE]
Share on facebook
Share on twitter

Sad već tradicionalno jednom godišnje 'češljamo' financijska izvješća hrvatskih javnih kazališta. Evo kako su u toj analizi prošla ona - zagrebačka.

Porast prihoda, prvenstveno iz gradske blagajne

Ukupni prihodi sedam kazališta u vlasništvu Grada Zagreba porasli su u 2018. godini u odnosu na 2017. za čak 7.884.979.

Znakovito je kako najveći dio tog porasta, točnije čak 7.228.948 otpada na povećanje prihoda iz nadležnog proračuna, dakle iz zagrebačke gradske blagajne.

U prosjeku, kazalištima je financiranje povećano za 6.13%, a raspoređeno po kućama izgleda ovako:

No, posve drugi dojam dobit ćete pogledom na apsolutne iznose povećanja gradskog financiranja po teatrima:

Dakle gotovo polovica povećanja gradskog izdvajanja za javne teatre otpada na Komediju!

Istovremeno, kako smo već pisali, Grad Zagreb smanjio je programsko financiranje tih istih kazališta i to u iznosu od 312.018 kn, kamo je onda 'nestalo' povećanje ukupnog gradskog financiranja? Krenimo redom...

Značajan rast rashoda

Ukupni rashodi 7 komunalnih teatara porasli su u godinu dana za čak 9.158.853 kn, dakle za čak 1.273.874 kn više no što je Grad povećao njihovo financiranje.

Povećanje troškova nije - što je sasvim razumljivo - podjednako raspoređeno po svim kućama. Evo ono kako izgleda u aposlutnim iznosima:

Uvjerljivo najveće povećanje ono je u rashodima Komedije, kojoj je - doduše - odlukom gradonačelnika priključena famozna Kontesa, a vidljivo je i kako je povećanim gradskim financiranjem gotovo u potpunosti pokriven porast Komedijinih rashoda.

Tradicionalno, najveći dio troškova svih gradskih kazališta otpada na rashode za zaposlene, a u posljednjih godinu dana ta je stavka porasla za čak 7,541,385.00 kn!

U prosjeku to je povećanje od 7.73%, a znakovito je kako u postotku ono nije najveće u Komediji, već u - Žar ptici, dok je najmanje u Gradskom kazalištu Trešnja:

Drugi najveći 'gutač' sredstava su materijalni rashodi - dakle oni za energente i materijal, a isti su u 2018. u odnosu na prethodnu godinu porasli za 1,685,054 kn.

Detaljna analiza po teatrima tu otkriva dodatne zanimljivosti: Gavelli su materijalni rashodi - pali (!), premda je tamo u tijeku rekonstrukcija zgrade. Najmanje povećanje zabilježeno je u Kerempuhu, a najveće - i opet - u Komediji, koju u stopu prati Zagrebačko kazalište mladih.

Suprotno laičkim procjenama, značajno manji dio svih rashoda kazališta otpada na autorske honorare, a razlika ukupnog iznosa utrošenog u tu svrhu promijenila se u odnosu na 2017. godinu. za tek 808,663 kn.

No, više je nego znakovito kako su ta sredstva u postotcima rasla po gradskim teatrima. U Komediji su, naime, u 2018. u odnosu na 2017. za honorare utrošili čak 43.07% više, dok su u Gavelli, Kerempuhu i Trešnji na honorarima - uštedjeli!

Pregled troškova zaključimo analizom rashoda za reprezentaciju. Oni po teatrima u usporedbi 2018. i 2017. godine izgledaju ovako:

U ukupnom iznosu sredstav utrošena u tu svrhu porasala su tek za 91,385 kn, no kako je razvidno i opet ne svugdje jednako. Dapače, čak 5 od 7 gradski kazališta smanjilo je izdvajanja za reprezentaciju, ali su tu njihovu uštedu progutala povećanja u dvije preostale kuće, a naročito ono u Komediji koja je na toj stvaci zabilježila gotvo stopostotni rast!

A što je s vlastitim prihodima?

Kako smo već naveli opći porast troškova poslovanja zagrebački teatri nisu mogli pokriti isključivo iz povećanih proračunskih izdvajanja, pa je očito da su dobar dio poslovanja pokrili iz vlastitih, odnosno na tržištu uprihođenih sredstava. Na računovodtsvenoj stavci Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, a na kojoj bi se po naputku Državne revizije u pravilu trebao knjižiti prihod od ulaznica, zabilježen je u 2018. doista značajan rast od čak 4,239,361 kn!

No, pogledamo li kako je to povećanje raspoređeno po teatrima otkrit ćemo kako su za njega zapravo zaslužne samo tri kuće - Kerempuh, Komedija i ZKM, dok su preostali na istoj računovodstvenoj stavci zabilježili manje iznose u 2018. u odnosu na 2017.

Gledano u postotcima, ta razlika po kazalištima izgleda ovako:

Kakvo je onda stvarno stanje račuan zagrebačkih javnih kazališta?

2018. godinu tri su komunalna teatra završila negativnim poslovnim rezultatom, a golemo je iznenađenje da se na tom neslavnom popisu našlo i Satiričko kazalište Kerempuh!

No, kako ta kuća uz Žar pticu ima najveću proračunsku zalihu, odnosno preneseni višak iz prethodnih godina poslovanja, 31.12.2018. godine stvarno financijsko stanje 7 javnih kazališta u Gradu Zagrebu zapravo je izgledalo ovako:

Komedija i Trešnja uspjele su dodatno sanirati prenesene manjkove iz prethodnih godina, ZKM je gotovo u potpunosti potrošio proračunsku zalihu, dok je Gavella uspjela zaraditi nešto više od 100.000 kn.

Kako pak svi ovi podatci izgledaju u usporebi s ostalim javnim kazalištima u Hrvatskoj čitajte u idućim nastavcima našeg analitičkog feljtona.

 

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI