Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Zakon o umjetnicima: podobni naprijed, ostali stoj!

Zakon o umjetnicima: podobni naprijed, ostali stoj!

Ukida se HZSU, ali se uvodi kontinuirana kontrola toga što jest umjetnost, zakonodavac računa na vidovitost, ali i na neumjetničko osoblje kojemu će zauzvrat dati prava umjetnika. [DOKUMENT]
Share on facebook
Share on twitter

Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti, odnosno kolokvijalno ‘zakon o umjetnicima’, aktualna ministrica kulture najavljuje od kad je stupila u mandat. Dapače, još je 2017. ustvrdila kako će donošenje tog zakona 'najviše pomoći honorarcima jer je njih najviše i pogodila porezna reforma', kojom je uvedeno plaćanje obaveznih doprinosa na autorske naknade, odnosno honorare.

'Ono što je dogovor između ministra financija i mene jest da u Ministarstvu kulture tijekom ove godine temeljito razmotrimo i iziđemo s prijedlogom Zakona o umjetnicima koji će drugačije urediti položaj umjetnika, koji će na kvalitetniji način urediti određene registre. Kad budemo imali (riješen) taj preduvjet, moći ćemo puno lakše razgovarati s Poreznom upravom o različitim poreznim tretmanima koji su potrebni, koje imaju i sve europske zemlje, i vjerujem da ćemo uspjeti u tome razgovoru napraviti sustav koji će biti puno povoljniji za umjetnike od onoga što je bilo do uvođenja doprinosa na autorske honorare', rekla je tada ministrica Obuljen Koržinek.

Od te izjave iz rujna 2017. prošlo je puno vremena, a zakon - pogađate - nije donesen, iako se prema planu normativnih aktivnosti Ureda za zakonodavstvo Vlade RH to trebalo zbiti još lani.

E onda je iznenada prošlog tjedna, 5. veljače, članovima radne skupine predstavljena radna verzija zakona, te je klasterima i strukovnim udrugama dan rok da do 13. veljače (!) na njega dostave primjedbe.

Rok bi bio kratak i da nije u pitanju nomotehnički Frankenstein koji u maniri Vidovitog Milana predviđanje uvodi kao normativ. Ovako je tek dovoljno reći: prođe li, ovaj će zakon centraliziranom političkom kontrolom potpuno uništiti domaću kulturnu proizvodnju koja je ionako na izmaku snaga.

Naime, umjetnici su u Hrvatskoj građani drugog reda i osim ukoliko nisu u nekoj od javnih ustanova zaposleni na neodređeno, nemaju pravo ni na minus po tekućem računu, a kamo li na kredit, bez obzira na to koliko zarađuju.

Oni najbolji među njima, dakle oni čiji je rad od iznimnog začaja za RH (a što moraju dokazivati svakih 6 godina) iliti samostalni umjetnici, pri tome na plaćeno bolovanje imaju pravo tek nakon što su neplaćeno odbolovali punih 40 dana…

No, niti jedan od ta da spomenemo samo dva goruća problema struke, prijedlog zakona ne rješava, dapače - smanjena prava umjetnika planira dati i neumjetničkom osoblju, uvodeći pri tome de facto svakodnevnu političku kontrolu toga što jest, a što nije umjetnost. Nema, međutim, u njemu ikakve nove kategorizacije, a kako je to 2017. najavljivano.

Detaljnu analizu teksta prijedloga zakona s notacijama objavit ćemo sutra, a u nastavku ovog navodimo nekoliko njegovih problematičnih stavki.

***

Stručnjaci u kulturi

Prijedlog zakona uvodi pojam stručnjaka u kulturi, neumjetničkog osoblja koje bi ubuduće po pravima bilo izjednačeno s onim umjetničkim.

Pri tome se stručnjaka u kulturi definira kao 'fizičku osobu koja je usmjerena na stvaranje novih znanja o umjetnosti te umjetničkom stvaralaštvu i djelovanju i/ili na proizvodnju novih sadržaja o umjetničkom stvaralaštvu i djelovanju'.

Stručnjaci dakle samo trebaju biti ‘usmjereni’, dok umjetnici moraju dokazivati da je to čime se bave umjetnost. Pri tome će imati identična prava (!), pa nije teško predvidjeti preglasavanja u stručnim tijelima i strukovnim udrugama, te potpunu pacifikaciju scene.

Pravilnici

Tko pak može dobiti status ‘stručnjaka u kulturi’ odredit će ministrica Pravilnikom koji će biti donesen naknadno i o čijim kriterijima nitko ništa ne zna. Ta oprobana strategija u ovom se prijedlogu zakona ponavlja neprestano i omogućuje arbitrarno daljnje ugrožavanje statusa umjetnika.

Ukida se HZSU

Zakonodavac traži ukidanje Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, organizacije koja trenutno provodi izbor samostalnih umjetnika, te skrbi za njihova prava ili bi to barem trebala. Za divno čudo, ni sama HZSU niti njezini ‘stručnjaci u kulturi’ nisu zbog ovog prijedloga podigli članstvo na uzbunu. Možda zato što prijedlog zakona predviđa da se rečeni ‘stručnjaci’ prebace na platnu listu Ministarstva.

Administrativne poslove HZSU trebalo bi tako prezeti Ministarstvo, po onoj Kadija te tuži, Kadija te sudi. Izvjesno je stoga da će svi koji trenutno imaju status samostalnog umjetnika isti morati zatražiti opet, ovaj put od same ministrice.

Strogo kontrolirane umjetničke organizacije

Umjetničke organizacije su pravne osobe koje osnivaju umjetnici, a na koje se najvećim dijelom primjenjuju odredbe Zakona o udrugama. No, ovaj prijedlog zakona previđa da će ubuduće za osnivanje biti potrebna potvrda strukovne udruge. Točnije - udruga civilnog društva kojoj možda ne pripadate niti to želite, nadležna je izdati vam dozvolu za rad!

Ako pak vlastitu umjetničku organizaciju želite ugasiti, e za to će vam trebati odluka ministrice.

Strukovne udruge

Ministarstvo će ubuduće iz svakog umjetničkog područja priznavati samo po jednu strukovnu udrugu, bez obzira na stanje na terenu. Pri tome će prednost imati one s duljim vijekom trajanja i one za koje se ocijeni da 'da najbolje ostvaruje interese većine umjetnika u području stvaralaštva i djelovanja za koje je osnovana'.

Iznimno, ministrica može priznati i drugu udrugu pod uvjetom da ta ima barem pola članstva one prve i da opet bolje predstavlja većinu! U tom slučaju, udruge su se dužne usuglašavati, a ne uspiju li u tome bit će onako kako to ministarstvo želi.

Uz to, udruge će ubuduće čak i samostalnim umjetnicima pri izdavanju svakakog računa morati potvrditi da je riječ o umjetničkom djelu, što otvara neslućene mogućnosti korupcije, egzistencijalnih i političkih ucjena.

Ako pak za neku djelatnost nema krovne strukovne udruge već samo lokalnih organizacija, iste su se dužne (!) koordinirati i ministarstvu slati svoje usuglašene prijedloge.

Imovinski cenzus

Jedan od uvjeta za ostvarivanje statusa samostalnog umjetnika trenutno jest da ste u 3 godine prije podnošenja zahtjeva od umjetnosti u prosjeku zarađivali manje od prosječne bruto plaće.

Po novom, država propisuje koliko najviše i najmanje morate zaraditi od kulture: ne manje od 18 i ne više od 60 prosječnih bruto plaća. Ta zarada pak ne smije činiti manje od 50% vaše ukupne zarade iz svih izvora.

Ova nova odredba posebno je znakovita uzme li se u obzir činjenica da umjetnici najviše problema s naplatom honorara imaju s javnim ustanovama. Dapače, prezaduženi nacionalni teatri honorare ne isplaćuju i po dvije godine. Država se u tu njihovu praksu ne kani miješati, već vam propisuje da taj problem riješite sami.

Vidoviti zakon

Među inim kriterijima za stjecanje statusa samostalnog umjetnika nalazi se, po novom, i onaj o proricanju budućnosti:

'Uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, ako je to moguće, uzet će se u obzir i očekivani doprinos umjetnika koji se procjenjuje prema budućem planu umjetničkog rada te prema projektima koji su izvjesno u pripremi'.

Dapače, po istom vidovitom principu status samostalnog umjetnika moći će dobiti i netom diplomirani studenti!

Osigurači

Uvodi se mogućnost ‘mirovanja’ statusa samostalnog umjetnika u slučaju zaposlenja na određeno vrijeme u trajanju do 2 godine.

No, ministarstvo može status ukinuti u bilo kojem trenutku:

'U slučaju da na bilo koji način ministarstvo nadležno za poslove kulture i / ili Povjerenstvo saznaju za činjenice i okolnosti koje utječu na opstojnost priznatog prava na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna ili na opseg toga prava, mogu po službenoj dužnosti pokrenuti postupak radi utvrđivanja postoje li i dalje pretpostavke za priznavanje prava na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna, po kojem će ministar nadležan za poslove kulture donijeti odgovarajuće rješenje'.

Još jedno paratijelo: Hrvatsko umjetničko vijeće

Predstavnici svih strukovnih povjerenstava koja odlučuju o brojčanim kriterijima za status samostalnih umjetnika formiraju ovo novo savjetodavno tijelo. Time se dodatno učvršćuje njihova gatekeeper pozicija, kao i pozicija društava iz kojih su delegirani bez obzira na njihovu stvarnu reprezentativnost.

Izuzeće od prihoda

Aktualnim zakonom prihodom samostalnih umjetnika ne smatraju se iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do najviše 20.000,00 kuna godišnje. Prijedlogom zakona ista će mjera važiti i za ‘stručnjake u kulturi’, a iznos bi mogao biti povećan na 75.000 kn.

Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti

 

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI