Sluškinje su najizvođenije djelo Jeana Geneta, francuskog dramatičara, romanopisca, esejista, političkog aktivista i - bivšeg zatvorenika, a inspiraciju za njihov nastanak Genet je pronašao u crnoj kronici - u slučaju sestara Christine i Léa Papin koje su doista ubile svoju gazdaricu i njenu kćer te zaintrigirale čitavu lijevu intelektualnu scenu u Francuskoj koja je u tom činu prepoznala - klasnu borbu.
Claire i Solange su sluškinje koje u slobodno vrijeme, odnosno u vrijeme kad njihova gazdarica nije prisutna, međusobno igraju igru gospođe i sluškinje u kojoj isprobavaju plan za ubojstvo gazdarice. U tom svojevrsnom kazalištu u kazalištu, Claire preuzima ulogu gospođe, a Solange ulogu sluškinje. Komad tako ne govori o samom činu nasilja, već o neprestanom igranju nasilja.
Jean Genet jedan je od najradikalnijih francuskih pisaca u poslijeratnom periodu - većina njegovog opusa bavi se društveno prezrenim skupinama, djelomično inspirirano i iskustvom samog autora i njegovog života na rubu egzistencije. Njegove drame Crnci, Balkon i Paravanibave se temama spola, rase i revolucionarne politike. Svoju autobiografsku prozu natopljenu fikcijom Dnevnik lopova Genet je posvetio Jean-Paul Sartreu, a Sartre je zauzvrat objavio esej pod naslovom Sveti Genet - u knjizi Genet male krađe i prekršaje uspoređuje s religioznim, odnosno ritualnim činom, a većina zapleta vrti se oko muške prostitucije. U našoj arhivi možete naći vijesti o zamijećenim produkcijama Geneta u svijetu (Crnci Boba Wilsona,Sluškinje s Cate Blanchett), a prema našoj bazi podataka Sluškinje su u Hrvatskoj posljednji put producirane 2016. godine i to u Tetru ITD u u režiji Saše Božića.
Najnoviju inačicu u INK režira Damir Zlatar Frey, a službena najava kaže:
Ova će predstava poštovati Genetovu ideju teatralizacije koja briše granice između igre i stvarnosti, sluge i gospodara, žrtve i krvnika te ostalih dualizama imanentnih ovome tekstu, ali će pritom prokazati i osuditi društveno licemjerje koje je danas postalo ne samo prihvatljiv, već i poželjan oblik ponašanja.
Bavit ćemo se razlikama u društvenoj hijerarhiji: moći onih koji posjeduju Novac, tog novoga boga našega vremena koje nam je ukinulo utopiju u korist štovanja materijalnog, i onih koji nemaju ništa, a silno bi željeli pripadati takvom novome svijetu. Koliko su daleko naše sluškinje spremne ići da bi to postigle? Gdje je granica? Kada i kako žrtva smije i može reagirati?
