Login za korisnike

Sluškinje (INK)

Kultne Genetove ‘Sluškinje’ česte su gošće hrvatskih pozornica, a u sezoni 2017/2018 stižu i u INK.

***

Sluškinje su najizvođenije djelo Jeana Geneta, francuskog dramatičara, romanopisca, esejista, političkog aktivista i - bivšeg zatvorenika, a inspiraciju za njihov nastanak Genet je pronašao u crnoj kronici - u slučaju sestara Christine i Léa Papin koje su doista ubile svoju gazdaricu i njenu kćer te zaintrigirale čitavu lijevu intelektualnu scenu u Francuskoj koja je u tom činu prepoznala - klasnu borbu.

Claire i Solange su sluškinje koje u slobodno vrijeme, odnosno u vrijeme kad njihova gazdarica nije prisutna, međusobno igraju igru gospođe i sluškinje u kojoj isprobavaju plan za ubojstvo gazdarice. U tom svojevrsnom kazalištu u kazalištu, Claire preuzima ulogu gospođe, a Solange ulogu sluškinje. Komad tako ne govori o samom činu nasilja, već o neprestanom igranju nasilja.

Jean Genet jedan je od najradikalnijih francuskih pisaca u poslijeratnom periodu - većina njegovog opusa bavi se društveno prezrenim skupinama, djelomično inspirirano i iskustvom samog autora i njegovog života na rubu egzistencije.  Njegove drame Crnci, Balkon i Paravanibave se temama spola, rase i revolucionarne politike. Svoju autobiografsku prozu natopljenu fikcijom Dnevnik lopova Genet je posvetio Jean-Paul Sartreu, a Sartre je zauzvrat objavio esej pod naslovom Sveti Genet - u knjizi Genet male krađe i prekršaje uspoređuje s religioznim, odnosno ritualnim činom, a većina zapleta vrti se oko muške prostitucije. U našoj arhivi možete naći vijesti o zamijećenim produkcijama Geneta u svijetu (Crnci Boba Wilsona,Sluškinje s Cate Blanchett), a prema našoj bazi podataka Sluškinje su u Hrvatskoj posljednji put producirane 2016. godine i to u Tetru ITD u u režiji Saše Božića.

Najnoviju inačicu u INK režira Damir Zlatar Frey, a službena najava kaže:

Ova će predstava poštovati Genetovu ideju teatralizacije koja briše granice između igre i stvarnosti, sluge i gospodara, žrtve i krvnika te ostalih dualizama imanentnih ovome tekstu, ali će pritom prokazati i osuditi društveno licemjerje koje je danas postalo ne samo prihvatljiv, već i poželjan oblik ponašanja. 

Bavit ćemo se razlikama u društvenoj hijerarhiji: moći onih koji posjeduju Novac, tog novoga boga našega vremena koje nam je ukinulo utopiju u korist štovanja materijalnog, i onih koji nemaju ništa, a silno bi željeli pripadati takvom novome svijetu. Koliko su daleko naše sluškinje spremne ići da bi to postigle? Gdje je granica? Kada i kako žrtva smije i može reagirati? 

autorski tim
Mirija Kraljmajstor maske
Desanka Jankovićasistent kostimografa
Jean Genetautor teksta
Goran Šaponjaasistent scenografa
Damir Zlatar Freyredatelj
Vesna Đikanovićdramaturški savjetnik
Vjenceslav Kapuralprevoditelj
Manuel Kaučićinspicijent
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Dario Družetaoblikovatelj svjetla

izvođači
Petra BlaškovićSolange
Radoslava MrkšićClaire
Ronald BrausGospođa

Odgovori