Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Kako su zagrebačka javna kazališta poslovala u 2017. i kakvo je stvarno stanje na njihovim računima?

Kako su zagrebačka javna kazališta poslovala u 2017. i kakvo je stvarno stanje na njihovim računima?

Zagrebačka javna kazališta samo su na jednoj računovodstvenoj poziciji u prošloj godini izgubila 3.7 milijuna kuna! Poslovnu godinu u minusu su zaključila njih tri, dok su ukupno gledano s dugovima i viškovima iz prethodnih godina realno samo dva - gubitaši. [INFOGRAFIKE]
Share on facebook
Share on twitter

Teatar.hr već tradicionalno u veljači uspoređuje financijska izvješća hrvatskih kazališta i nakon pet godina takvih analiza konačno se možemo pohvaliti dvama činjenicama - većina kazališta počela je konačno izvješća objavljivati samoinicijativno te tako prestala kršiti zakon dok manji dio njih to još uvijek ne čini, ali nam barem odgovaraju na upite i zahtjeve da nam rečena izvješća dostave. Iz naše, ali i iz perspektive transparentnosti poslovanja tih javnih ustanova to je veliki pomak za koji ćemo si usuditi pripisati ponešto zasluga.

Tako su, primjerice, na današnji dan (9. veljače), javnosti dostupna sva financijska izvješća svih zagrebačkih javnih kazališta za proteklu godinu, što je - povijesni presedan. Usporedili smo ih s prošlogodišnjima, a u nastavku teksta donosimo vam rezultate te analize.

Povratak na razinu financiranja iz 2013.

Za početak potrebno je reći da je većina zagrebačkih komunalnih teatara u prošloj godini konačno opet dosegla (ili u nekim slučajevima čak i premašila), razinu javnog financiranja iz 2013. godine. To je iznimno važan podatak, budući su ista ta kazališta u međuvremenu, kako smo već pisali, u pet godina izgubila čak četvrtinu programskih sredstava koja im je doznačivao vlasnik - Grad Zagreb.

Evo kako dakle izgledaju ukupni usporedni iznosi sredstava što ih je 7 zagrebačkih javnih kazališta ukupnu uprihodilo od svog vlasnika u 2016. i 2017. godini.

Grad, dakle, nije bio jednako darežljiv prema svima, a po kojim je kriterijima povećavao proračunske iznose posve je neshvatljivo. Tako je apsolutno najveću 'injekciju' dobio najveći gradski gubitaš, Komedija, kojem je grad velikodušno udijelio čak 2.4 milijuna kuna više u 2017. nego li u 2016. godini, valjda s namjerom da se čim prije pokriju dugovi prethodne uprave. Sve to, naravno - iz džepova poreznih obveznika. Najgore je, kad su povećanja gradskih sredstava u pitanju, prošlo kazalište Žar ptica kojem je odobreno povećanje od niti 200.000 kn.

Ukupni iznos izdvajanja za gradska javna kazališta tako je povećan u 2017. u odnosu na prethodnu godinu za čak 8,6 milijuna kuna, što bi bila sjajna vijest da se nije zbila na uštrb nezavisne scene (o čemu detaljnije u nastavku ovog feljtona), kao i da su ta sredstva utrošena na program. Ali - nisu. Cijelo to povećanje, pa i više od njega 'pojeli' su materijalni rashodi i izdvajanja za zaposlene, kako ćemo to uskoro dokazati.

Ukupni rashodi

Grafikon ukupnih troškovima i izdataka po zagrebačkih gradskim kazalištima u 2016. i 2017. izgleda ovako:

Apsolutni rekorder i opet je Komedija kojoj su troškovi narasli za nevjerojatnih 4.3 milijuna kuna, dok je druga Gavella s 1.9 milijuna premda je u prošloj godini započela rekonstrukciju zgrade. Otkud, dakle, te razlike i na što se zapravo trošio novac?

Autorski honorari

Svakako ne na sutorske honorare, stavku o kojoj politikanti redovito ispredaju bajke, jer je ukupna masa iznosa izdvojenih za autorske honorare povećana značajno manje no što je povećano porezno opterećenje istih. To znači da su za krajnje korisnike iliti autore, iznosi honorara drastično smanjeni! Naime, ukupno povećanje izdvajanja za autorske honorare iznosilo je u prošloj godini tek nešto više od 590.000 kn!

Kao i u gotovo svim rashodovnim stavkama i ovdje debelo prednjači Komedija, dok je valjda drastičnim rezanjem honorara, ZKL uspio nešto i uštedjeti. Evo kako distribucija troškova s ove knjigovodstvene stavke izgleda po kazalištima i po godinama u ukupnoj masi utrošenih sredstava:

Troškovi reprezentacije

Osim na autorima, štjedjelo se i na još jednoj mitskoj stavci - troškovima reprezentacije. Isti su u ukupnom iznosu smanjeni za niti 4.000 kn, ali je znakovito u kojoj kući - koliko. Tu je recimo ZKL, za kojeg smo već ustanovili da je drastično uštedio na honorarima, značajno povećao trošak, dok su ga gotovo sva ostala gradska kazališta - smanjila. Najviše - ZKM.

Gdje su onda pare, pitate se? U tzv. hladnom pogonu!

Izdvajanja za zaposlene

Što izmjenama poreznog sustava, što kolektivnim ugovorom, a što dodatnim zapošljavanjem - došlo je do značajnog povećanja troškova za zaposlene. Ukupno u iznosu od 4.9 milijuna kuna, a  evo kako isti izgleda u apsolutnim iznosima.

Izdvajanja za zaposlene najviše je, i to za preko 1.5 milijuna kuna povećalo GDK Gavella, dok je najmanje i opet potrošilo kazalište Žar ptica.

Materijalni rashodi

Kako će uskoro pokazati i usporedna analiza petogodišnjih rezultata poslovanja zagrebačkih kazališta, stavka materijalnih rashoda vječni je izvor smutnje i vjerojatno najsuspektnija stavka uopće. U ukupnom iznosu materijalni rashodi svih 7 zagrebačkih kazališta u prošloj su godini povećani za čak 4.3 milijuna kuna, što s već spomenutim troškovima za zaposlene daleko nadmašuje povećanje gradskih izdvajanja. No, distribucija povećanja tih materijalnih troškova prilično je - neshvatljiva.

Primjerice, apsolutni rekorder u troškovima je Komedija s 2.7 milijuna kuna razlike, što bi se možda donekle i moglo protumačiti činjenicom da joj je u 2017. na brigu predana famozna Kontesa, o čijem smo suspektnom poslovanju detaljno pisali ovdje. No, kako to da onda slično ili još veće povećanje troškova nema ZKM, kojemu je pripojen Zagrebački plesni centar? A nema - ni blizu. Tamo su troškovi porasli tek za nešto više od 160.000 kn! Uz to - oči bode i činjenica da su isti ti materijalni troškovi u ZKL - smanjeni. I to za 164.984 kn!

Ukupni prihodi i primitci

Nakon rashoda, pozabavimo se i prihodima. I oni su - očekivano rasli, ali ne stopom kao i rashodi ili povećanje gradskih izdvajanja, pa su u konačnici izgledali ovako:

Jedini tko je, dakle, zabilježio pad jest Žar ptica, no to tu kuću nije spriječilo da u konačnici zapravo pozitivno posluje. Dio ključa jest i u tzv. vlastitim prihodima, a koje čine prihodi od prodanih ulaznica, roba i usluga te donacije i sponzorstva.

Udio vlastitih u ukupnim prihodima

Vlastiti prihodi u prosjeku čine 17.32% svakog od 7 gradskih kazališta, a u svima osim u dva u protekloj su godini bili u padu. I to u slijedećim postotcima:

U distribuciji po kućama, znakoviti su iznosi što ih sami zarađuju Kerempuh i Žar ptica, a to u detaljnom prikazu izgleda ovako:

Prihodi po posebnim propisima iliti - ulaznice

Pozicija na kojoj se po naputku Ureda državne revizije u pravilu knjiže prihodi od ulaznica (iako i to ovisi o načinu i kanalima prodaje), u drastičnom je padu za većinu zagrebačkih kazališta.

To, međutim, ne znači da je pao broj gledatelja (dapače, statistički pokazatelji upravo su suprotni), već da je drastično pala cijena prosječne ulaznice i da kazališta sve češće posežu za različitim 'akcijama' i popustima, ne bi li u osiromašenoj zemlji s golemim iseljavanjem svoje najmasovnije ciljne skupine ipak napunila gledališta.

Ukupno je u godinu dana na toj stavci izgubljeno više od 3.7 milijuna kuna, a taj pad distribuiran je po kazalištima ovako:

Ukupni poslovni rezultati

Kad se sve navedeno zbroji i oduzme, evo kako su zagrebačka javna kazališta poslovala na koncu 2016. odnosno 2017. godine.

Kao i lani - tri kazališta na koncu godine imala negativan poslovni rezultat, od čega je samo Žar ptica obje godine bila u toj kategoriji.

Stvarno stanje u blagajni 

Dodamo li, međutim, gorenavedenim rezultatima one presenesene iz prethodnih godina - dakle postojeće dugove ili viškove na računima, stvarno stanje u blagajnama gradskih teatara izgledalo je zapravo na koncu 2016. i 2017. ovako:

Samo dva gradska kazališta imaju, dakle, minus na računima, a i on je u odnosu na prethodne poslovne godine zapravo drastično smanjen. Tako je Komedija zahvaljujući golemoj injekciji iz Grada i dobrim poslovnim rezultatima 2016. godine trenutno u minusu 'samo' 1.8 milijuna kuna, a Trešnja nešto manje od pola milijuna. Ukupno gledano, pak, svih 7 gradskih kazališta zapravo je zbirno u plusu od 4.8 milijuna!

Nedospjele obveze

No - ni tu nije kraj. Naime, u kazalištima kao i u ostalim poslovnim subjektima postoji računovodstvena stavka nedospjelih obveza, dakle onih koje jesu ugovorene u računovodstvenom razdoblju, ali će na naplatu doći u idućem ili idućima. Troškovi s odgodom plaćanja, reklo bi se laički.

Pridodamo li i te troškove svim dosad spomenutima, sedam zagrebačkih kazališta u 2018. godinu ušlo je s ovakvim financijskim zalihama i/ili minusima:

Samo su dva gradska kazališta - Kerempuh i Žar ptica, 1.1.2018. imala dovoljno zaliha da ispune sve preuzete financijske obveze, dok se ostala moraju dobrano potruditi oko financijskih rezultata u tekućoj godini.

To se najviše odnosi na toliko spominjanu Komediju, koja će  - ne nastavi li kontinuirano dobijati 'povišice' iz gradske blagajne te ne poveća li vlastite prihode, već na koncu ove godine imati istu rupetinu u blagajni s kakvom je bila suočena i prije dvije godine.

 

 

 

 

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI