Carrollovi romani odvajkada inspiriraju i one malčice zahtjevnije recipijente, uz djecu i one koji su djecom ostali, recimo, matematičare, ali i filozofe i umjetnike, o refleksijama u popularnoj kulturi da se i ne govori.
Je li Alisa zapravo samo priča o neobičnim zgodama male Alise, koja je jednog dosadnog britanskog popodneva odlučila požuriti za pedantnim bijelim zečićem, nervozno zagledanim u džepni sat, te se strmoglavila u podzemni svijet u kojem sve djeluje nekako naopako, nevjerojatno, pa i nemoguće, a nastanjuju ga nama danas znani i dragi likovi poput nacerene mačke ili gusjenice s nargilom, poludjela klobučara, ožujskog zeca ili, pak, pustih vojski igraćih karata i šahovskih figura - ili je to ipak priča o nečemu drugome? Kako valja čitati ovaj komad? Što nam psihoanaliza nudi, kakve odgovore, kakva pitanja? Kako je kategorizirana ova priča? I zašto je važna, danas? Što se iz nje da učiti?
Ta i drga pitanja tema su tribine čiji je voditelj Srđan Sandić, zbiva se 16.11. od 19h, a ulaz je slobodan.