Nagrada za dramsko djelo „Marin Držić“ najvažnija je hrvatska nagrada za neobjavljeni suvremeni dramski tekst koju dodjeljuje Ministarstvo kulture u svrhu poticanja dramskog stvaralaštva.
Laureati nagrade za 2020. bit će koncertno predstavljeni u ZKM, a na programu su prvonagrađene drame PLODNA VODA cijenjene spisateljice Marine Vujčić te drugonagrađenih dramskih tekstova UBIJ SE, TATA afirmirane pjesnikinje Monike Herceg i VJEŽBANJE SMRTI ILI PAUZE U DISANJU dramaturginje i dramatičarke Dorotee Šušak.
Program Držić u ZKM-u (dvorana Istra):
utorak, 7. 12. 2021. 19:00
Monika Herceg: UBIJ SE, TATA
Čitaju: Tina Orlandini, Milivoj Beader, Dora Polić Vitez Ivan Pašalić, Ugo Korani, Mateo Videk
srijeda, 8. 12. 2021. 19:00
Dorotea Šušak: VJEŽBANJE SMRTI ili PAUZE U DISANJU
Čitaju: Petra Svrtan, Milica Manojlović, Katarina Bistrović Darvaš, Vedran Živolić, Zoran Čubrilo
četvrtak, 9. 12. 2021. 19:00
Marina Vujčić : PLODNA VODA
Čitaju: Dora Polić Vitez, Petra Svrtan, Ivan Pašalić, Milica
Manojlović, Adrian Pezdirc, Anđela Ramljak, Tina Orlandini, Ugo Korani, Vedran Živolić, Jasmin Telalović, Mateo Videk, Zoran Čubrilo, Katarina Bistrović Darvaš
Redatelj: Bojan Brajčić
Dramaturginja: Karla Leko
Dramaturg ZKM-a: Tomislav Zajec
Više o značaju programa Držić u ZKM-u:
Nagrada za dramsko djelo „Marin Držić“ najvažnija je hrvatska nagrada za neobjavljeni suvremeni dramski tekst, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje od 1991. godine u svrhu poticanja dramskog stvaralaštva. Međutim, poznata je činjenica da su praizvedbe suvremenih hrvatskih autora i dalje relativno rijetke te da novi tekstovi teško pronalaze put do svojih redatelja ili kazališnih kuća. U smislu dodatne afirmacije suvremenog dramskog stvaralaštva Zagrebačko kazalište mladih svojim programom Držić u ZKM-u nastavlja u formi malog festivala koncertnih čitanja, predstavljati nagrađene tekstove u 2020. godini, koje je na ovom najrecentnijem natječaju odabralo stručno povjerenstvo u sastavu Branka Cvitković, Nenni Delmestre i dr. sc. Martina Petranović. Koncertna čitanja na ovom festivalu dramaturški je oblikovala Karla Leko, studentica V. godine Dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti, a režirao Bojan Brajčić, apsolvent Studija kazališne režije na istom fakultetu u Zagrebu. Kao i prijašnjih godina, sve dramske tekstove izvode članice i članovi ansambla ZKM-a. Velika nam je zajednička želja da i ovo izdanje koncertnog predstavljanja nagrađenih tekstova – prvonagrađene drame PLODNA VODA cijenjene spisateljice Marine Vujčić te drugonagrađenih dramskih tekstova UBIJ SE, TATA afirmirane pjesnikinje Monike Herceg i VJEŽBANJE SMRTI ILI PAUZE U DISANJU dramaturginje i dramatičarke Dorotee Šušak, pripomogne afirmaciji suvremene drame kao takve, ali i konkretnom ostvarivanju pravog potencijala ovogodišnjih tekstova kroz prostor izvedbe, na nekoj od hrvatskih pozornica.
Tomislav Zajec
Obrazloženja za nagrađene tekstove stručnog žirija Ministarstva kulture:
- nagrada
Marina Vujčić: PLODNA VODA
Tekst spisateljice Marine Vujčić bavi se vrlo aktualnom temom majčinstva, koja je u našem društvu često poprište kontroverznih svjetonazorskih stavova. U nekoj klinici koja služi za čuvanje trudnoće, močvarom izoliranoj od ostatka svijeta, susreću se osobe vrlo različitih i oprečnih želja i ideja o intimnom ispunjenju, sreći i smislu života. U centru zbivanja dvije su žene: Nora koja ne želi imati dijete jer smatra da bi joj dijete promijenilo život, na način da bi izgubila svoju autonomiju i Eva koja ne vidi smisao svog života bez djeteta te pokušava realizirati svoju želju jednim vrlo neortodoksnim rješenjem. Treća žena, Flora, žrtva je nasilja koje nad njom vrši njezin partner, a četvrta žena zatočena je u svojoj sobi dok ne prođe kritični termin nakon kojeg pobačaj više nije moguć. Ženska lica progovaraju o svojim situacijama koje su tipični primjeri za raspravu o pravima žene na pobačaj, osobito u slučaju silovanja, ili nemogućnost bijega iz veze u kojoj je partner nasilnik. Likovi muškaraca razlikuju se po svojim reakcijama na probleme i dileme njihovih partnerica. Jedno od najzanimljivijih lica je tajanstveni domar Gašpar, kao glas zdravog razuma koji prema životu i smrti ima naizgled ravnodušan stav, ali odiše mudrošću i toplinom. Ostala lica simboli su državne natalitetne politike i vjerskih pritisaka jednog distopijskog društva koje je vrlo blizu našoj zbilji. Radnje u tekstu protječu brzim ritmom koji vješto balansira između atmosfere napetosti i simboličkih i poetskih motiva vode kao začetka i močvare kao kraja života.
- nagrada (ravnopravno dijele)
Monika Herceg: UBIJ SE, TATA
Dramski tekst Ubij se, tata mračna je i mučna poetska drama koja kroz sudbinu jedne obitelji – oca i majke te trojice sinova – brižljivo osmišljenim pjesničkim slikama i cizeliranom pjesničkom rečenicom, glasno i neuvijeno progovara o nasilju u obitelji, ranama koje nikada ne zacjeljuju i životima oblikovanim užasima rata koji se u drami percipira i konstruira kao trajno, nepromjenjivo i gotovo bezizlazno stanje ljudskoga roda. Bez zapadanja u simplifikacije ili banalizacije, dramski tekst na zreo i promišljen način nastoji locirati i artikulirati potencijalna ishodišta obiteljskoga nasilja, njegove mnogovrsne oblike i rukavce te višestruke posljedice na pojedinca, obitelj i društvo u cjelini, skrećući posebnu pozornost na neprekinuto perpetuiranje nasilja koje žrtvu nerijetko pretvara u zlostavljača i produžuje lanac nasilja u takoreći nedogled.
Dorotea Šušak: VJEŽBANJE SMRTI ILI PAUZE U DISANJU...
Vježbanje smrti ili pauze u disanju… dramski je tekst koji kroz monološku formu i izričaj blizak poetskom diskursu, uz povremena uključivanja simbolički impostiranih individualnih (Bez-Ja) ili zborski ustrojenih sugovornika (Kor grobara, Kor liječnika) glavne junakinje (Ja), na slojevit, poetičan, misaono prodoran i emotivno angažiran način progovara o intimnome suočavanju pojedinca s bolešću, gubitkom i smrću bliske osobe, u ovome slučaju bake mlade žene iz čije se perspektive sagledava radnja, ali i o osobnom suočavanju sa samim fenomenom smrti. Pored osjećaja boli, dramskim djelom dominira i osjećaj krivnje onoga koji ostaje zbog učinjenog ili, češće, neučinjenog, odnosno nemoći ljudske jedinke u sudaru s neminovnošću i svakodnevnošću gubitka.