Login za korisnike

Hamlet

Nakon kultnog ‘Hamleta’ iz 1994. kojeg je na Lovrijencu utjelovio najpopularniji domaći emigrant u Hollywoodu, a dubrovačkim je zidinama prošetao u režiji Joška Juvančića, te lokrumskog gostovanja Petera Brooka, u Dubrovnik se Hamlet vraća u izvedbi Luke Dragića i režiji Ivice Kunčevića.

***

Tragediju o danskom kraljeviću 'Hamletu' Shakespeare je napisao negdje između 1599. i 1602. te je najduža i jedna od najkomplesnijih autorovih drama. Pretpostavlja se da je nastala prema kronici iz 13. stoljeća, Saxo Grammaticus, u kojoj se nalazi priča o kraljeviću Amlethu iz 10.st, a priču je iz Saxo Grammaticus preuzeo Francois de Belleforest te je tako najvjerojatnije došla i do Shakespearea. Postoje indicije i da je direktan izvor bio tzv. Ur-Hamlet, izgubljena elizabetinska drama o istoj temi.

Priča započinje pojavom duha Hamletova oca na elsinorskim zidinama, koji Hamletu objavljuje da njegova smrt, zbog koje se kraljević naglo vratio na dvor sa studija u Wittenbergu, nije bila prirodna, već je za nju odgovoran Hamletov stric Klaudije, brat mrtvog kralja, koji se u međuvremenu uspio i oženiti Hamletovom majkom te tako preuzeti prijestolje. Istovremeno, Danska je u rasulu – osim smrti kralja, bore se i protiv norveške vojske u osvajačkom pohodu.

Hamlet mora donijeti odluku hoće li osvetiti očevu smrt, no prije pokušava doznati je li priča koju je saznao od duha istinita te trenutnom kralju namješta zamku,  u kojoj mu pomažu glumci koje su na dvor doveli prijatelji Rosencrantz i Guildenstern. Rosencrantz i Guildenstern Hamletovi su prijatelji sa studija, koje su kralj i kraljica pozvali pod izlikom da oraspolože depresivnog i gnjevnog princa, no Hamlet kao jedinog prijatelja od povjerenja doživljava Horacija, s kojim je odrastao na dvoru, jer je brzo uvidio kako Rosencrantz i Guildenstern služe kao špijuni vladajućem paru.

Glumci planiraju igrati tragediju 'Gonzagovo ubojstvo', Hamlet im u poznatom govoru prije predstave daje upute kako to trebaju učiniti, te u nijemoj igri na početku 'Mišolovke', kako Hamlet pred kraljem naziva komad, odigraju priču koju je Hamlet čuo od duha, a u kojoj je Hamlet stariji ubijen otrovom koji mu je Klaudije ulio u uho. Klaudije burno reagira te napušta predstavu, a Gertruda zove Hamleta u svoje odaje da joj objasni svoje ponašanje. Hamlet se razgnjevi na majčine reakcije, te misleći da iza zastora Klaudije prisluškuje njihov razgovor, zarine mač u njega, ubivši kraljeva poslušnika Polonija, čijoj kćeri Ofeliji se udvara.

Ofelija poludi nakon smrti oca te se ubije, a njen brat Laert odluči izazvati Hamleta na dvoboj. U dogvoru s Klaudijem otruje vršak mača kojim se planira boriti pritiv Hamleta, a za svaki slučaj, ne uspije li Laert ozlijediti Hamleta, otrov se nalazi i u peharu s vinom koji kralj planira ponuditi nećaku.

Dolazi do borbe, u kojoj kraljev plan propada – Hamlet i Laert zamijene mačeve, te tako od otrovanog vrška strada sam Laert, pehar s otrovnim vinom ispije kraljica Gertruda, a Hamlet, konačno razjaren shvativši razmjer zavjere koju je Klaudije skovao u namjeri da ga ubije, učini ono što odgađa cijeli komad – ubije strica.

Međutim, kako je Laert ipak ranio Hamleta, kraljeviću preostaje tek nekoliko trenutaka pred smrt, u kojima u Elsinore ulazi norveška vojska na čelu s Fortinbrasom, kojem Hamlet prepušta prijestolje.

Interpretacije vjerojatnije najpoznatijeg komada dramske književnosti uopće brojna su i raznolika – njime su se bavili teoretičari i kritičari poput Harolda Blooma, Sigmunda Freuda, Michela de Montaignea, Jana Kotta, Stephena Greenblatta, Jacquesa Lacana te nebrojeni poznati kazališni umjetnici kao što su Stanislavski, Craig, Olivier, Brook, te Ostermeier i Koršunovas, što je domaća publika imala i prilike vidjeti, a svojim ih ovogodišnjim čitanjem za Dubrovačke ljetne igre pokušava dostići i direktor festivalskog dramskog programa Ivica Kunčević.


*    *    *

izvedbe Hamleta na Lovrijencu

1952. -1959.
Narodno kazalište, Dubrovnik i Festivalski dramski ansambl

Redatelj: Marko Fotez; Hamlet - Veljko Maričić (1952-1956), Jurica Dijaković (1956), Jovan Miličević (1957-1960), Zoran Ristanović (1961)

1960.-1962.
Festivalski dramski ansambl Redatelj: Marko Fotez; Hamlet - Zoran Ristanović

1967.-1969.

Festivalski dramski ansambl Redatelj: Denis Carrey; Hamlet - Petar Kralj

1974.-1978.
Festivalski dramski ansambl

Redatelj: Dino Radojević; Hamlet - Rade Šerbedžija

1977.

Prospect Theatre Company, London

Redatelj: Toby Robertson; Hamlet - Derek Jacobi

1979.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

Redatelj: Mladen Škiljan; Hamlet -Zvonimir Zoričić

1982., 1983.
Festivalski dramski ansambl

Redatelj: Jiri Menzel; Hamlet - Lazar Ristovski

1983.
The New Shakespeare Company, London

Redatelj: Christopher Fettes; Hamlet -Hilton McRae

1989.
Festivalski dramski ansambl

Redatelj: Dino Radojević

The National Theatre, London

Redatelj: Richard Eyre; Hamlet - Daniel Day-Lewis

1990.

Festivalski dramski ansambl

Redatelj: Laszlo Babarczy; Hamlet - Ivo Gregurević

1994.

Festivalski dramski ansambl/HNK Zagreb Redatelj: Joško Juvančić; Hamlet - Goran Višnjić

autorski tim
Divna BorčićDivna Borčić
Višnja Kišinspicijent
Zoran Mihanovićoblikovanje svjetla
William Shakespearetekst
Vladimir Gerićprevoditelj
Ivica Kunčevićredatelj
Ivana Bobankoreograf
Dubravka Lošićscenograf
Danica Dedijerkostimografkinja
Đurđa Škavićjezični savjetnik

izvođači
Alma PricaAlma PricaKraljica Gertruda
Amar BukvićRosencrantz
Dušan GojićPrvi grobar
Goran GrgićKralj Klaudije
Ioan BarbuDrugi konobar
Ivan GlowatzkyGuildenstern
Ivana BobanPrva glumica
Josip FilipovićPrvi konobar
Kristijan PotočkiDrugi glumac
Krunoslav ŠarićPrvi glumac
Luka DragićHamlet
Marko MakovičićHoracije
Mirna MedakovićOfelija
Radovan RuždjakLaert
Srđana ŠimunovićDrugi grobar
Tomislav StojkovićFortinbras
Zijad GračićOsric
Zvonimir ZoričićPolonije

Odgovori