Tragediju o danskom kraljeviću 'Hamletu' Shakespeare je napisao negdje između 1599. i 1602. te je najduža i jedna od najkomplesnijih autorovih drama. Pretpostavlja se da je nastala prema kronici iz 13. stoljeća, Saxo Grammaticus, u kojoj se nalazi priča o kraljeviću Amlethu iz 10.st, a priču je iz Saxo Grammaticus preuzeo Francois de Belleforest te je tako najvjerojatnije došla i do Shakespearea. Postoje indicije i da je direktan izvor bio tzv. Ur-Hamlet, izgubljena elizabetinska drama o istoj temi.
Priča započinje pojavom duha Hamletova oca na elsinorskim zidinama, koji Hamletu objavljuje da njegova smrt, zbog koje se kraljević naglo vratio na dvor sa studija u Wittenbergu, nije bila prirodna, već je za nju odgovoran Hamletov stric Klaudije, brat mrtvog kralja, koji se u međuvremenu uspio i oženiti Hamletovom majkom te tako preuzeti prijestolje. Istovremeno, Danska je u rasulu – osim smrti kralja, bore se i protiv norveške vojske u osvajačkom pohodu.
Hamlet mora donijeti odluku hoće li osvetiti očevu smrt, no prije pokušava doznati je li priča koju je saznao od duha istinita te trenutnom kralju namješta zamku, u kojoj mu pomažu glumci koje su na dvor doveli prijatelji Rosencrantz i Guildenstern. Rosencrantz i Guildenstern Hamletovi su prijatelji sa studija, koje su kralj i kraljica pozvali pod izlikom da oraspolože depresivnog i gnjevnog princa, no Hamlet kao jedinog prijatelja od povjerenja doživljava Horacija, s kojim je odrastao na dvoru, jer je brzo uvidio kako Rosencrantz i Guildenstern služe kao špijuni vladajućem paru.
Glumci planiraju igrati tragediju 'Gonzagovo ubojstvo', Hamlet im u poznatom govoru prije predstave daje upute kako to trebaju učiniti, te u nijemoj igri na početku 'Mišolovke', kako Hamlet pred kraljem naziva komad, odigraju priču koju je Hamlet čuo od duha, a u kojoj je Hamlet stariji ubijen otrovom koji mu je Klaudije ulio u uho. Klaudije burno reagira te napušta predstavu, a Gertruda zove Hamleta u svoje odaje da joj objasni svoje ponašanje. Hamlet se razgnjevi na majčine reakcije, te misleći da iza zastora Klaudije prisluškuje njihov razgovor, zarine mač u njega, ubivši kraljeva poslušnika Polonija, čijoj kćeri Ofeliji se udvara.
Ofelija poludi nakon smrti oca te se ubije, a njen brat Laert odluči izazvati Hamleta na dvoboj. U dogvoru s Klaudijem otruje vršak mača kojim se planira boriti pritiv Hamleta, a za svaki slučaj, ne uspije li Laert ozlijediti Hamleta, otrov se nalazi i u peharu s vinom koji kralj planira ponuditi nećaku.
Dolazi do borbe, u kojoj kraljev plan propada – Hamlet i Laert zamijene mačeve, te tako od otrovanog vrška strada sam Laert, pehar s otrovnim vinom ispije kraljica Gertruda, a Hamlet, konačno razjaren shvativši razmjer zavjere koju je Klaudije skovao u namjeri da ga ubije, učini ono što odgađa cijeli komad – ubije strica.
Međutim, kako je Laert ipak ranio Hamleta, kraljeviću preostaje tek nekoliko trenutaka pred smrt, u kojima u Elsinore ulazi norveška vojska na čelu s Fortinbrasom, kojem Hamlet prepušta prijestolje.
Interpretacije vjerojatnije najpoznatijeg komada dramske književnosti uopće brojna su i raznolika – njime su se bavili teoretičari i kritičari poput Harolda Blooma, Sigmunda Freuda, Michela de Montaignea, Jana Kotta, Stephena Greenblatta, Jacquesa Lacana te nebrojeni poznati kazališni umjetnici kao što su Stanislavski, Craig, Olivier, Brook, te Ostermeier i Koršunovas, što je domaća publika imala i prilike vidjeti, a svojim ih ovogodišnjim čitanjem za Dubrovačke ljetne igre pokušava dostići i direktor festivalskog dramskog programa Ivica Kunčević.
* * *
izvedbe Hamleta na Lovrijencu
1952. -1959.
Narodno kazalište, Dubrovnik i Festivalski dramski ansambl
Redatelj: Marko Fotez; Hamlet - Veljko Maričić (1952-1956), Jurica Dijaković (1956), Jovan Miličević (1957-1960), Zoran Ristanović (1961)
1960.-1962.
Festivalski dramski ansambl Redatelj: Marko Fotez; Hamlet - Zoran Ristanović
1967.-1969.
Festivalski dramski ansambl Redatelj: Denis Carrey; Hamlet - Petar Kralj
1974.-1978.
Festivalski dramski ansambl
Redatelj: Dino Radojević; Hamlet - Rade Šerbedžija
1977.
Prospect Theatre Company, London
Redatelj: Toby Robertson; Hamlet - Derek Jacobi
1979.
Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb
Redatelj: Mladen Škiljan; Hamlet -Zvonimir Zoričić
1982., 1983.
Festivalski dramski ansambl
Redatelj: Jiri Menzel; Hamlet - Lazar Ristovski
1983.
The New Shakespeare Company, London
Redatelj: Christopher Fettes; Hamlet -Hilton McRae
1989.
Festivalski dramski ansambl
Redatelj: Dino Radojević
The National Theatre, London
Redatelj: Richard Eyre; Hamlet - Daniel Day-Lewis
1990.
Festivalski dramski ansambl
Redatelj: Laszlo Babarczy; Hamlet - Ivo Gregurević
1994.
Festivalski dramski ansambl/HNK Zagreb Redatelj: Joško Juvančić; Hamlet - Goran Višnjić
