Kasandra

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Reinterpretacija rata za Troju iz pera Christe Wolf, predložak je koji su za povratak na nacionalnu pozornicu odabrale Nada Kokotović i Mira Furlan.

Warning: Attempt to read property "post_parent" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 558

Warning: Attempt to read property "post_content" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 563
autorski tim funkcija
Vesna Vukovićautor prilagodbe prijevoda
Manfred Schneiderscenograf
Joanna Rybackakostimograf
Dino Nikšićasistent redatelja
Nada Kokotovićredatelj
Nada Kokotovićkoreograf
Nada Kokotovićdramaturg
Nada Kokotovićautor adaptacije
Nada Kokotovićautor izbora glazbe
Nataša Antulovdramaturški savjetnik
Truda Stamaćprevoditelj
Mira Furlanautor prilagodbe prijevoda
Sandra Čarapinainspicijent
Ana Vidučić Kovačićinspicijent
Boris Blidaroblikovatelj svjetla
izvođači uloge
Ali TabbouchEneja plesač
Anca Nicoleta ZgurićKasandra plesačica
Christa Wolf
Davor JureškoPrijam
Dražen MikulićAgamemnon
Jasmin MekićPantej
Jelena LopatićPentesileja
Marija TadićKlitemnestra
Mira FurlanKasandra
Nikola NedićApolon / Ahilej
Olivera Baljakpripovjedačica
Petar CvirnEneja
Tanja SmojeHekuba

Christa Wolf, literarna kritičarka, novelistica i esejistica, jedno je od najpoznatijih književnih imena stasalih u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Roman Kassandra iz 1983. vjerojatno je njezino najpoznatije djelo, a u njemu reinterpretira rat za Troju kao rat ekonomskih sila i prijelaz iz matrijarhata u patrijarhat.

Upravo su scensku adaptaciju tog djela za svoj povratak na scenu nekog hrvatskog nacionalnog teatra odabrale dvije ikone izvedbenih umjetnosti bivše države, Nada Kokotović i Mira Furlan (nakon što su propali planovi da postave Tko se boji Virginie Woolf?).

Službena najava kaže kako je u pitanju priča:

"o ženi, u jednoj državi koja se razvija u smjeru snažnog patrijarhata, u ratobornoj državi u kojoj su muškarci i njhovi protivnici uvijek sličniji, a žene isključene iz svih procesa odlučivanja, posebno onih politički relevantnih. Kasandra je priča o ženi koja je pretvorena u objekt. Socijalno vezana za vladajuću klasu, emocionalno vezana za svog oca Prijama, te uronjena u povijest i sadašnjost svoje države, Kasandra doživljava težak, dugotrajan proces oslobađanja. Od mitski nesretne proročice napokon će se razviti u subverzivnu protagonisticu ženski dominirajuće kontrakulture."

Redateljica i koreografkinja Nada Kokotović uvodi u predstavu paralele s našim vremenom, te postavlja pitanja o vjerskoj i kulturnoj pripadnosti i gleda kritički na ulogu žena u našem društvu.

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE