Dobitnici Nagrada Hrvatskog glumišta 2014

Kao i prethodnih godina, ovogodišnji dodjelu NHG, pratite uživo na portalu Teatar.hr.

  

Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA

  • Potop“ autorski projekt Mirana Kurspahića u koprodukciji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra u Zagrebu, Kulture promjene, Teatra &TD i KUFER-a;
  • Thelma i Louise“ Dalibora Matanića prema scenariju za istoimeni film Ridleyja Scotta u režiji Dalibora Matanića i izvedbi Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula;
  • Tri sestre“ Antona Pavloviča Čehova u režiji Slobodana Unkovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje – DRAMA

  • Saša Božić za režiju predstave “Nora” Henrika Ibsena u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  • Janusz Kica za režiju predstave “Amerika” Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  • Miran Kurspahić za režiju predstave “Potop” autorskog projekta Mirana Kurspahića u koprodukciji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra u Zagrebu, Kulture promjene, Teatra &TD i KUFER-a.

Glavna  ženska uloga

  • Hrvojka Begović za ulogu Elmire u predstavi “Tartuffe” J. B. P. Molièrea u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  • Nataša Janjić za ulogu Maše u predstavi “Tri sestre” Antona Pavloviča Čehova u režiji Slobodana Unkovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i za ulogu Rite u predstavi “Ritina škola” Willyja Russella u režiji Marka Torjanca i izvedbi Kazališta Planet Art iz Zagreba;
  • Helena Minić za ulogu Thelme u predstavi “Thelma i Louise” Dalibora Matanića prema scenariju za istoimeni film Ridleyja Scotta u režiji Dalibora Matanića i izvedbi  Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula.

Glavna  muška uloga

  • Živko Anočić za ulogu Karla Rossmanna u predstavi “Amerika” Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  • Ozren Grabarić za ulogu Andreja Sergejeviča Prozorova u predstavi “Tri sestre” Antona Pavloviča Čehova u režiji Slobodana Unkovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i za ulogu Colonela Mihajla von Warronigga u predstavi “Sprovod u Theresienburgu” Miroslava Krleže u režiji Staše Zurovca i koprodukciji 60. Splitskog ljeta i Kazališta Ulysses iz Zagreba;
  • Krešimir Mikić za ulogu Hamleta u predstavi “Hamlet” Williama Shakespearea  u režiji Olivera Frljića i izvedbi  Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna ženska uloga

  • Mia Anočić-Valentić za ulogu u predstavi “Živio Harms! Čuda postoje” izbor iz djela Daniila Harmsa u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba i za ulogu u predstavi “Zagreb gori” autorskog projekta Saše Božića i Ksenije Zec prema tekstu Milana Markovića u izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava;
  • Tatjana Bertok-Zupković za ulogu Dolly u predstavi “Ana Karenjina” Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
  • Anastasija Jankovska za ulogu Caroline u predstavi “Kontra progresa” Estevea Solera u režiji Nenni Delmestre i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Sporedna muška uloga

  • Aleksandar Bogdanović za ulogu Konstantina Dmitrijeviča Levina u predstavi “Ana Karenjina” Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
  • Igor Kovač za uloge Macka i Delamarchea u predstavi “Amerika” Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  • Rakan Rushaidat za ulogu u predstavi “Živio Harms! Čuda postoje” izbor iz djela Daniila Harmsa u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERETA / MJUZIKL

  • Crna kuća – mjuzikl u boji“ Ladislava Prežigala i Darka Hajseka u režiji i koreografiji Igora Barberića i koprodukciji B GLAD Produkcije i Udruge KiP;
  • Guslač na krovu“ Jerryja Bocka u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca – festivala Riječke ljetne noći i Festivala Opatija;
  • Monty Python´s Spamalot“ Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje – OPERETA / MJUZIKL

  • Igor Mešin za režiju mjuzikla “Monthy Python’s Spamalot” Johna du Preza  i Erica Idlea u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Bojan Valentić za koreografiju mjuzikla “Monthy Python’s Spamalot” Johna du Preza  i Erica Idlea u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Igor Vlajnić za dirigentsko ostvarenje u mjuziklu “Guslač na krovu” Jerryja Bocka u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca – festivala Riječke ljetne noći i Festivala Opatija.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERETA / MJUZIKL

Ženska uloga

  • Zdenka Kovačiček za ulogu Elle u komornom mjuziklu”Ella i Marilyn” Bonnie Greer  u režiji Nine Kleflin i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Renata Sabljak za ulogu Gospe od jezera u mjuziklu “Monty Python´s Spamalot” Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Vanda Winter za ulogu Jane u rock-operi “Gubec beg” Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske u režiji Vlade Štefančića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Muška  uloga

  • Dražen Čuček za ulogu Sir Robina u mjuziklu “Monty Python´s Spamalot” Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Damir Lončar za ulogu Kralja Arthura u mjuziklu “Monty Python´s Spamalot” Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Bojan Šober za ulogu Tevye u mjuziklu “Guslač na krovu” Jerryja Bocka u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca – festivala Riječke ljetne noći i Festivala Opatija.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godini

Ženska  uloga

  • Iskra Jirsak za ulogu u predstavi “Potop” autorskog projekta Mirana Kurspahića u koprodukciji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra u Zagrebu, Kulture promjene, Teatra &TD i KUFER-a i za ulogu u predstavi “ThisCasting” autorskog projekta Mirana Kurspahića u izvedbi Teatra Rugantino iz Zagreba;
  • Anđela Ramljak za ulogu Dorine u predstavi “Tartuffe” J. B. P. Molièrea u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  • Mirela Videk za ulogu u predstavi “ThisCasting” autorskog projekta Mirana Kurspahića u izvedbi Teatra Rugantino iz Zagreba.

Muška  uloga

  • Filip Križan za uloge u predstavi “Njuške” CJ Johnsona u režiji Matka Raguža i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;
  • Adrian Pezdirc za ulogu Tartuffe u predstavi “Tartuffe” J. B. P. Molièrea u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  • Giullio Settimo za ulogu Početnika u predstavi “Zlatne rukavice” Peđe Gvozdića, Giulia Settima, Ivana Ćaćića i Alena Čelića u režiji Peđe Gvozdića i Giulia Settima  i  izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERETA / MJUZIKL

Ženska ili muška uloga

  • Antonia Barišić za ulogu Magdalene u mjuziklu “Crna kuća – mjuzikl u boji” Ladislava Prežigala i Darka Hajseka u režiji i koreografiji Igora Barberića i koprodukciji B GLAD Produkcije i Udruge KiP;
  • Damir Kedžo za ulogu Biskupa u mjuziklu “Crna kuća – mjuzikl u boji” Ladislava Prežigala i Darka Hajseka u režiji i koreografiji Igora Barberićai i koprodukciji B GLAD Produkcije i Udruge KiP.

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mladež

  • Glazbatorij“ autorski projekt Ksenije Zec i Saše Božića u izvedbi  Gradskog kazališta lutaka Split;
  • Ja i moji osjećaji“ autorski projekt Ivice Boban i glumaca u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica  iz Zagreba;
  • Zagreb gori“ autorski projekt Saše Božića i Ksenije Zec prema tekstu Milana  Markovića u izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska  uloga

 

  • Ivana Boban za ulogu Kike u predstavi “Ja i moji osjećaji” autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica  iz Zagreba;
  • Nataša Kopeč za ulogu Ivane u predstavi “Zagreb gori” autorskog projekta Saše Božića i Ksenije Zec prema tekstu Milana  Markovića u izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava.
  • Ana Vilenica za ulogu Crvenkapice u predstavi “Crvenkapica” prema priči braće Grimm u režiji Ivane Čoh Šverko i izvedbi  Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

  • Nikša Arčanin za uloge u predstavi “Glazbatorij” autorskog projekta Ksenije Zec i Saše Božića u izvedbi  Gradskog kazališta lutaka Split;
  • Dado Ćosić za ulogu Ćiće u predstavi “Ja i moji osjećaji” autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica  iz Zagreba;
  • Marko Petrić za ulogu Marka u predstavi “Glazbatorij” autorskog projekta Ksenije Zec i Saše Božića u izvedbi  Gradskog kazališta lutaka Split.

KOSTIMOGRAFIJA

  • Marita Ćopo u dramskoj predstavi “Tri sestre” Antona Pavloviča Čehova u režiji Slobodana Unkovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i u predstavi “Živio Harms! Čuda postoje” izbor iz djela Daniila Harmsa u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  • Silvio Vujičić u plesnoj predstavi Pokret-ač u izvedbi i produkciji Studia za suvremeni ples, Zagreb i  koprodukciji sa Hrvatskim institutom za pokret i ples – Tjedan suvremenog plesa;
  • Mirjana Zagorec u mjuziklu “Monty Python´s Spamalot” Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

SCENOGRAFIJA

  • Mauricio Ferlin u plesnoj predstavi “Istovremeno drugi” u koreografiji i režiji Matije Ferlina i produkciji Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula;
  • Ivo Knezović u mjuziklu “Monty Python´s Spamalot” Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  • Lina Vengoechea u dramskoj predstavi “Kontra progresa” Estevea Solera u režiji Nenni Delmestre i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolju predstavu u cjelini – PLES

  • Hermafroditi duše“ u koreografiji Žaka Valente i produkciji Žaka Valente, Zagrebačkog plesnog centra i Hrvatskog kulturnog doma Rijeka;
  • Istovremeno drugi“ u koreografiji i režiji Matije Ferlina i produkciji Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula;
  • “Suprised body project – Zagreb” u koreografiji Francesca Scavette i produkciji Studia za suvremeni ples, Zagreb u koprodukciji sa Wee Company Oslo i suradnji sa Muzejem suvremene umjetnosti, Zagreb.

Za najbolje koreografsko ostvarenje – PLES

  • Aleksandra Janeva Imfeld za koreografiju u plesnoj predstavi “Pokret-ač” u izvedbi i produkciji Studia za suvremeni ples, Zagreb i koprodukciji sa Hrvatskim institutom za pokret i ples – Tjedan suvremenog plesa;
  • Marjana Krajač za koreografiju u plesnoj predstavi “Koreografska fantazija br. 1″ u produkciji Sodaberg, koreografskog laboratorija, Zagreb;
  • Roberta Milevoj za koreografiju  u plesnoj predstavi “Opet Roberta”.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – PLES

Ženska uloga

  • Dina Ekštajn za ostvarenje u predstavi “Pokret-ač” u izvedbi i produkciji Studia za suvremeni ples, Zagreb i  koprodukciji sa Hrvatskim institutom za pokret i ples – Tjedan suvremenog plesa;
  • Aleksandra Mišić za ostvarenje u predstavi “Hermafroditi duše” u koreografiji Žaka Valente  i produkciji Žaka Valente, Zagrebačkog plesnog centra i Hrvatskog kulturnog doma Rijeka;
  • Petra Valentić za ostvarenje u predstavi “Anything” u koreografiji Daniela Abreua u izvedbi i produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla, Zagreb u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

  • Ivica Boban za tekst i dramaturgiju u autorskom projektu  “Ja i moji osjećaji”  u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica  iz Zagreba;
  • Goran Ferčec za dramatizaciju i dramaturgiju predstave “Amerika” Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  • Miran Kurspahić za tekst i dramaturgiju u autorskom projektu “Potop” u koprodukciji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra u Zagrebu, Kulture promjene, Teatra &TD i KUFER-a.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami

  • Iva Babić za ulogu  u TV  seriji  “Na terapiji” (1. epizoda) i za ulogu u TV seriji “Nedjeljom ujutro, subotom navečer” (3. epizoda);
  • Elvis Bošnjak za ulogu  u  TV seriji  “Na terapiji” (20. epizioda);
  • Judita Franković za ulogu u TV seriji  “Počivali u miru” (10. i 12. epizoda).

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

  • Mislav Brečić za režiju Radio- igre “Bijeg k Bogu” Stefana Zweiga;
  • Stephanie Jamnicky za režiju Radio igre za djecu “Bajka o zlatnom pjetliću” prema djelima A. S. Puškina “Bajka o zlatnom pjetliću” i W. Irvinga “Legenda o arapskom astrologu”;
  • Jasna Mesarić za režiju Radio-ateljea “Radnici umiru pjevajući” Olge Dimitrijević.

ŠPIRO GUBERINANagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu gospodinu  Špiri Guberini.

Samo  osamdeset godina na sceni života, a već više od 60 godina na sceni teatra.  Čovjek špicastog i robusnog imena i prezimena. Glumac po koječemu osebujan: glasa koji poskakuje i brekće, lica naglašena mimikom  što na čudesan način spaja komično i tragično, s tijelom koje kao da se srami svoje snage, pomalo povijeno u ramenima kao da nosi teret, ali s rukama koje se otvaraju djeci i nogama koje čaplinovskom gipkošću hrle ususret publici, uvijek prisutan, svijetleći iz prikrajka, jasan i čist, ali korak iza prvih reflektora.

Čovjek koji kaže da se bolje osjeća na sceni nego u stvarnome životu.

Glumac koji je potvrdio da nema malih ili premalih uloga, više voli intuiciju od logike, osjećaj od promišljanja, igru od kopanja, glumu od graditeljstva ili matematike kojima se isprva kanio baviti…

Oliver Kvaritekst bio je njegov prvi lik na sceni Zagrebačkog dramskog kazališta. Godinu dana Gavella ga je promatrao zatvorenih očiju, godinu dana zajednički su tjerali  nervozu iz njegova govora, borili se s riječima koje brzaju pred mislima, a onda su pronašli Shakespareovog Kvariteksta pa su odlustali od nasilnog mijenjanja  govora koji se s vremenom pokazao kao dar, a ne mana.

Taj uzavreli  brektaj riječi  rodio je  nenadmašnog Brešanovog Mačka u Violićevom Hamletu u selu Mrduša Donja i simpatičnog Smojinog Strikana  u Marušićevom Velom mistu.

Od kada je 1958. godine izašao na scenu HNK u Zagrebu i odigrao Beaumarchaisova Figara uFigarovoj ženidbi nanizalo se više od 130 uloga kojima je udahnuo život dajući dio sebe i kroz njih razlio toplinu i strast na publiku koja ga je uvijek voljela s jednakom odanošću, igrajući se s njim, odgovarajući na njegove pozive, predajući mu se smijehom, pljeskom i radošću.

Bio je i Maro i Bokčilo i Dugi Nos  i Ugo i Oštjer i Tripče i Sadi u Držićevom Dundu Maroju svaki puta s novim ključem otključavši taj dubrovački književni dragulj.

Dvadeset je minuta govorio iz vreće kao starac Remeta u Držićevoj Grižuli s partnericom Marijom Kohn. Sedamdeset minuta naviruje se, svađa, dovikuje, ruga i ratuje s Ivicom Vidovićem  kroz Bužu u tv filmu Živka Jeličića i Vanče Kljakovića .

Ali bio je on i knez Miškin Dostojevskoga i mucavac Foldal u Ibsenovu Borkmanu,  Vratilo u  Shakespeareovom Snu ivanjske noći i Eduardo u Ionescovom Neplaćenom ubojici. Od Držića do Brešana i Matišića, uz Raosova Divca u VrdokljakovimProsjacima i sinovima do Majerova Dnevnika Očenašeka u režiji Eduarda Galića na televiziji i Zvonimira Bajsića na radiju Šibenčanin rođenjem, Zagrepčan življenjem, zauvijek mediteranac poput plesača na užetu uvijek sjajan, obasjan reflektorima, siguran, uvjerljiv, a jednim korakom odijeljen od ponora, na tankoj crti humora i tragike, s licem koje vedri nikad posve nepobijedivši nervozu, s energijom koja mu ne dozvoljava da stane i prestane na radost gledatelja koji rastu i stare s  njim od negdašnjeg Špire Špule do sadašnje monodrame s pjevanjem i lajanjem Geste i grimase, ovogodišnji laureat Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika  glumac je Špiro Guberina!

 

NEVENKA PETKOVIĆ SOBJESLAVSKINagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERETA / MJUZIKL

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanjedugogodišnjoj operetnoj primadoni gospođi Nevenki Petković Sobjeslavski

“I tako dođosmo na kraju i do plemenite gospođice grofice Lidije, koja je u svakom pogledu nosila premijeru. Sigurnih i zvonkih visina, sopranistica Nevenka Petković Sobjeslavski plijenila je iznenađujućom lakoćom i scenskom dopadljivošću svoga nastupa. Njena je Lidija bila i koketna i ranjiva, mlada i zrela, a pjevački dovoljno poticajna, da i mlađim kolegicama po stažu može biti uzorom”. (Iz recenzije Branka Magdića u Večernjem listu 1993. o obnovljenom Barunu TrenkuSrećka Albinija).

Mnogo je simbolike u ovim rečenicama, jer, eto, započinjemo s nečim što jest zaokruženi kraj   jednog životnog puta, koji poput zrcala  odražava sve etape tog izabranog, voljenog i naravno,  teškog puta,  kojim je naša primadona srčano i uporno  desetljećima kročila i približavala se korak po korak svom umjetničkom vrhu.  Taj je njen put bio sadržajan,  bogat,  iskustven, ovjenčan uspjesima, pohvalama,  nagradama, slavom, i kao što to u životu često biva, i ponekom gorčinom. Nikad ne posustajući, neumornim radom i upornošću, u želji za napredovanjem, izborila je ona svoju izvrsnost i pobijedila sve prepreke koje su joj ponekad stajale na putu.

Rođena u Varaždinu 1938. Nevenka je svojim zvonkim pjevom vrlo brzo bila primijećena u malom gradu, i slavna ju je profesorica Ankica Opolski pozvala na učenje u njen razred koji će ubrzo postati pojam pjevačke pedagogije. Studij je nastavila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ive Lhotke- Kalinskog, te diplomirala  1962.

Snovi mlade pjevačice o opernoj karijeri brzo su se raspršili, jer mogućnosti za stalni angažman u to vrijeme u HNK-u u Zagrebu nisu postojale, te je nakon nekoliko manjih uloga  dobila novu životnu šansu u kazalištu Komedija. Debitirala je kao Pauline u Offenbachovu Pariškom životu, a jedna od njenih prvih uloga bila je Marica u Barunu Trenku, prigodom obnove tog djela 1965., “koju je ostvarila svježim, raskošnim glasom, u punoj pjevačkoj formi, šarmantnom, uvjerljivom glumom, te cjelovitom scenskom kreacijom”….

To su počeci njena uspona u žanru koji ju je potpuno obuzeo, pa šezdesetih godina niže ulogu za ulogom u svojoj matičnoj kući, kazalištu Komedija. Za ulogu Denise u opereti Mam’zelle Nitouchekritika ističe da je Nevenka Petković Sobjeslavski, taj lik donijela s izvornim mladenačkim šarmom i dražesnom naivnošću, ponijevši gledalište lijepim glasom i prirodnošću glazbene interpretacije. Godine 1972. u Komediji je postavljena Mirandolina Bohuslava Martinua, s glazbenim zahtjevima koji daleko nadilaze one u klasičnim operetama. Nevenka Petković ponijela je u naslovnoj ulozi svakako najveći teret predstave, a u glazbenom dijelu ostvarila je besprijekorno tu iznimno tešku ulogu.

Često puta pjevala je Tijardovićevu Malu Floramy gostujući u Splitu i Rijeci, a na gostovanju u Trstu, s istom je ulogom doživjela prave ovacije. Istaknuti valja i jednu od njenih najuspješnijih uloga, a to jeMarica u Tijardovićevu Splitskom akvarelu, koju je tumačila u čak četiri obnove u kazalištu Komedija. U tu bisernu  ogrlicu uloga svakako treba umetnuti i ulogu Lise u Zemlji smiješka, Diane uOrfeju u podzemlju i gospođe Organove u komičnoj operi Gospoje i husari, te jednu od najzahtjevnijih,Groficu Maricu u istoimenoj opereti.

Ipak, jedna od uloga koja Nevenku Petković Sobjeslavski prati tijekom cijele karijere je Petrica u Gotovčevu Đerdanu koju je ostvarila svojim poslovično srdačnim nastupom i mladenačkim žarom, zarazivši i ansambl i gledalište. To se potvrdilo i na napose uspješnom gostovanju u Münchenu, godine 1994.

Osim stalnog angažmana u Komediji, Nevenka je imala volje i hrabrosti upustiti se i u druge glazbene  žanrove. Tri je puta bila angažirana na Varaždinskim baroknim večerima u oratorijima i operama, sudjelovala je u televizijskim produkcijama, odazivala se i na Krapinski i Slavonski festival.

Veliku umjetničku i ljudsku zadovoljštinu dobila je u trenutku, kada je kao jedina članica kazališta Komedija do tada, 1994. primila prestižnu “Nagradu Milka Trnina” koju dodjeljuje strukovno društvo Hrvatskih glazbenih umjetnika za najbolju godišnju kreaciju. Ona ju je zavrijedila ulogom Henriette u opereti Srećka Albinija, Madame Troubadour. Ta je Nagrada ujedno bila i kruna njezine više od tri desetljeća duge i plodne karijere.

A kraj ovog nedovoljno preciznog portreta i svega onoga što još ovoj istinskoj umjetnici u našim srcima dugujemo, neka osvijetle riječi njene nezaboravne profesorice Ankice Opolski:

“Mislim da mi ne treba govoriti o Nevenki Petković Sobjeslavski kao o umjetnici visokih dometa, prelijepog glasa i osobnog izvanrednog šarma.

Htjela bih naglasiti onu stranu njene ličnosti koju ona također izuzetno posjeduje, a koja često i nije istodobno vrlina baš svih, pa ni najvećih primadona. Znala sam od prvog časa da će ona, ne samo uspijevati u karijeri,  nego da će osvajati i ljude. Naš narod kaže da su oči prozori duše, dobre ili zle. Kod Nenice, upravo sve bogatstvo, ljepota i dobrota našle su sunčev odsjaj u njenim očima. To je njezina duša. Ponosim se tobom, Nenice!

Žiri za  DRAMU :

Ivica Kunčević  – predsjednik

Članovi – Nives Madunić Barišić, Branko Pjer Meničanin, Dubravka Ostojić, Kostadinka Velkovska

Žiri za OPERETU I  MJUZIKL:

Višnja Mažuran – predsjednica

Članovi – Jana Haluza, Branimir Pofuk

Žiri za PLES:

Bosiljka Vujović Mažuran – predsjednica

Članovi – Katarina Đurđević, Silvia Marchig

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika  Marija Filipović.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.