Login za korisnike

Kako je Dunda spasila domovinu

Tko je veći domoljub, onaj koji se kurva za domovinu ili oni koji kurvaju domovinu?

***

Osim ako niste veliki filmski aficionado ili pak legitimni nasljednik katedre prof.Peterlića, malo je vjerojatno da znate kako je jedan od najvećih vesterna svih vremena, Poštanska kočija (1939) Johna Forda, nastao prema prvoj ikad objavljenoj priči Guy de Maupassanta, naslovljenoj Boule de Suif  i objavljenoj 1880.

http://www.youtube.com/watch?v=pRiiG_IeqlM
[da, ovo je - cijeli film :)]

Ako pak niste Slobodan Šnajder još je manje vjerojatno da znate kako izvorno, ime Maupassantove naslovne junakinje zapravo znači - okruglica, kuglica masti  ili loptica sala. 

A upravo na ta dva, naizgled nevažna podatka, rečeni je Šnajder zasnovao svoju dramu Kako je Dunda spasila domovinu  koja je 2009. godine dobila jednu od dvije druge nagrade Marin Držić.

Naime, prva objavljena Maupassantova pripovjetka, priča je o deset stanovnika Rouena, koji za francusko-pruskog rata, bježe pred okupatorima. Putnici su različitih, kako se to kod nas lijepo kaže - staleža, motiva i svjetonazora, no kad se nađu zarobljeni na neprijateljskom teritoriju i u nemilosti pruskog oficira, sve će se njihove različitosti stopiti u jednu zajedničku želju - nagovoriti naslovnu junakinju, pravim imenom Elisabeth Rousset, da se - u skladu sa svojom profesijom prostitutke - žrtvuje za 'zajedničku stvar'. Nagovarat će je danima da se poda rečenom oficiru, ne bi li im ovaj zauzvrat dozvolio da nastave putovanje, a pri tom će koristiti sve domoljubne argumente koje ste i sami bezbroj puta čuli ako ste rođeni prije 1990. No, nakon što to Elizabeth iliti u hrvatskom prijevodu - Dunda - učini - odbacit će je kao zadnju krpu i poniziti više nego li dogovorno silovanje.

Maupassantova pripovjetka objavljena je u naturalističkoj zbirci Les Soirées de Médan, i do danas je ostala njegovim 'zaštitnim znakom', a sam Flaubert okrarakterizirao ju je kao remek-djelo koje će izdražati test vremena. I bio je u pravu.

Šnajder je pak istu tu priču adaptirao za scenu, dodavši joj još poseban tvist. Njegovu junakinju suputnici na koncu ne odbace, već i  - pojedu!

 

Sm autor kaže:

"Dunda u mojem komadu jest sama za se "pokret otpora", u diližansi koja juri u svijetlu budućnost. Ta budućnost pripada onima koji su se "aranžirali", Držić bi rekao, oni su se "brjemenu akomodali". Otud zadnje riječi u predstavi glase: "Ništa više ne može zaustaviti NJIH." No Dunda, eto, u najmanju ruku zapet će u pobjedničkom grlu, makar kao oglodana kost. Tako završava ova moja "mala pokazna vježba iz kanibalizma". Domovina bit će spašena, Dunda bit će pojedena. To je, u odnosu na Maupassanta, korak dalje prema "konačnom rješenju".

Taj je korak, međutim, bilo nužno učiniti. Maupassant, naime, na kraju svoje pripovijetke, ostavlja Dundu osamljenu, usred prezrive šutnje. Premda su samo po sebi ubojiti i ta šutnja i taj prezir uspješnih naspram nespretnih, onih koji su "ispali" jer se nisu kvalificirali, ali ipak je ostala opasnost da Dunda počini neku daljnju psinu; to jest da i dalje vesla po svome. To je, ali, nedopustivo.

Kad bi oni koji imaju naprosto smazali one koji nemaju, bio bi to put prema efikasnijem društvu u kojemu, neometani ni od koga, postoje samo gospodari. Oni koji su "mi". Nestalo bi siromaštva jer bi ponestalo siromašnih. Idila! Kud ćeš veće sreće? Svijet profita koji beskonačno raste. I proždire one koji se nisu kvalificirali. Naš svijet."

Šnajderovu 'malu pokaznu vježbu iz kanibalizma', kao i njegovo prethodno ukazanje na hrvatskim pozornicama, režira - Snježana Banović, a tko je veći domoljub, onaj koji se kurva za domovinu ili oni koji domovinu kurvaju, provjeriti možete na sceni INK.

 

autorski tim
Slobodan ŠnajderSlobodan Šnajderautor teksta
Desanka Jankovićasistent kostimografa
Nina Križanasistent redatelja
Andrea Gotovinakoreograf
Dženisa Medvedec Pecotićkostimograf
Manuel Kaučićinspicijent
Snježana Banovićredatelj
Dario Družetaoblikovatelj svjetla
Mate Matišićskladatelj
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf

izvođači
Asim UgljenPrus Alzašanin / Prus / Gostioničar / Leš / Vodič
Denis Brižićg. Loiseau
Gea Gojakopatica Filomena
Helena Minić Matanićgđa Loiseau
Lana GojakMlle E. Rousset / Dunda
Mirjana SinožićMirjana Sinožićgrofica de Breville
Mladen Vasarygrof de Breville
Rade RadolovićCornudet
Romina Vitasovićopatica Opuncija
Željko VukmiricaKonj

Odgovori