Login za korisnike

Nikola Sedmi

O uroti zrinsko-frankopanskoj, odnosno o jednom od njenih začetnika, zajednički progovaraju čakovečki Centar za kulturu i varaždinski HNK.

***

Urota Zrinsko-frankopanska oduvijek je bila mjesto poznato kao kamen temeljac domaće povijesti. Velike plemenitaške obitelji s kraja 17.st, Zrinski i Frankopani, odlučile su reći ne bečkom apsolutizmu koji je zahtijevao od država koje su odbile bezbrojne turske napade da se, slijedom Varšavskog mira iz 1664., ponašaju kao gubitnici u ratu, na što Hrvatska i Mađarska nisu željele pristati. Kukavički istup Leopolda I. rezultirao je pobunom domaćeg i mađarskog plemstva, a prvu je pobunu predvodio ban Nikola Zrinski, koji je ubrzo stradao u lovu u sumnjivim okolnostima. Pobunu su preuzeli njegov brat Petar i Fran Krsto Frankopan, no zbog izdaje u urotničkim redovima 1671.su ostali bez glave – i to doslovno, jer se smrtna presuda, koju su urotom 'zaslužili', izvršavala upravo odsijecanjem glave. Obiteljima je oduzeto plemstvo, a država im je zaplijenila imanja...

Vladimir Stojsavljević u svojoj se drami odlučio pozabaviti manje eksponiranim članom obitelji Zrinski, starijim bratom Nikolom, autorom prvog velikog epa na nacionalnom jeziku, no – na mađarskom (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem , napisanom1647-48). Možda je upravo zbog toga što je u Nikolinom slučaju nacionalno opredijeljenje igralo slabiju ulogu u usporedbi s borbom protiv diktature bečkog dvora,  Nikola ispao manje značajan, no ipak se radi o čovjeku koji je borbu protiv turske vojske zadužio srušivši poznati Sulejmanov most pored Osijeka, zaradivši pritom domovini naziv 'predziđa kršćanstva'.

Tekst ‘Nikola Sedmi’ dobitnik je treće nagrade Marin Držić za 2007., a povjerenstvo za dodjelu nagrade svoju je odluku objasnilo sljedećim riječima: “Nikola Sedmi” je povijesna drama o obitelji Zrinski, napisana mudro, zanimljivo i znalački. Pišući o 17. stoljeću i junacima hrvatske povijesti, njihovim željama, ljubavima i snoviđenjima, autor nam istovremeno na slojevit, smiren i nenametljiv način govori o  našoj prošlosti ali i o sadašnjosti te o političkim i diplomatskim nedaćama kojima je izložen današnji svijet i suvremena Hrvatska u njemu.

Tema obitelji Zrinski autora opsjeda već desetljeće i pol, a otprilike je toliko stara i njegova suradnja s Romanom Bogdanom, redateljem ove izvedbe, koji je na prvoj predstavi iz ciklusa o Zrinskima, 'Katarini Zrinskoj', kao predstavnik Centra za kulturu Čakovec bio jedan od producenata. Predstava je izvedena u režiji Božidara Violića 1992. u Teatru &TD, a naslovnu je ulogu igrala Dubravka Miletić. Nastavak suradnje uslijedio je na predstavi 'Odlazak' 1997., a ta je predstava obrađivala sudbinu Jelene Zrinske nakon udaje u Ugarsku. Predstavu su autor i Romano Bogdan zajednički postavili u dvorištu autentičnog dvorca obitelji Zrinskih, a glavne uloge odigrale su Alma Prica (Jelena Zrinska) i Semka Sokolović Bertok (kneginja Bhatory).

Nikola Sedmi’ treća je predstava iz tetralogije o Zrinskima, na kojoj nakon nekoliko drugih predstava, surađuju Romano Bogdan i Vladimir Stojsavljević, a izvedba ujedno označava i početak stalne suradnje između varaždinskog HNK i čakovečkog Centra za kulturu.

autorski tim
Marjeta Mastenkostimograf
Dejan Vuk – Greendwarfskladatelj
Romano Bogdanredatelj
Jasna Ranić kostimograf
Vesna Đikanovićdramaturg
Vladimir Stojsavljevićautor teksta
Dragutin Brozscenograf
Vesna Stilinovićasistent redatelja
Slaven Edvin Botoblikovanje svjetla

izvođači
Beti LučićJanica, sobarica
Darko MilasRajmund Montecuccoli, carski general
Igor GolubNikola Zrinski, grof i ban
Janko Popović VolarićPetar Zrinski, grof
Judita FrankovićJelena
Karolina HorvatZora
Ljiljana BogojevićSofija Bhatori, kneginja
Marina KostelacSofija Löbel
Matija KezeleIvan
Šiško Horvat MajcanAdam
Sunčana Zelenika KonjevićKatarina Frankopan
Vesna StilinovićMagdalena Seche, majka Nikole i Petra
Zdenko BrlekFranjo Nadasdy, vrhovni sudac Carevine

Odgovori