Vuci i Ovce

Vuci i ovce predstava je nastala prema istoimenom tekstu ruskog dramatičara Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog.

A. N. Ostrovski rođen je u Moskvi 12.04.1823, otac mu je bio odvjetnik, a majka je vodila pekaru, te će se upravo 'njihovim', srednjim i višim slojem ruskoga društva Ostrovski i baviti u svojim dramama.  Pohađa  gimnaziju,  pa se upisuje 1840. na studij prava na Moskovskom sveučilištu. Nakon položene prve godine prava, počinje sve više i više vremena provoditi gledajući predstave Moskovskog kraljevskog kazališta, te 1843.definitivno odustaje od studija, ali ubrzo formira umjetnički kružoke s prijateljima i nastavlja ići na predstave.

Prve drame počinje pisati oko 1846. među kojima i Bankrot (Stečaj) o pohlepnom trgovcu Bašovu koji neovlašteno ode u stečaj  uz  pomoć  službenika i korumpiranog odvjetnika. Dramom je uvrijedio ruske trgovce i dobio službenu policijsku  opomenu, ubrzo je izgubio i posao na sudu, ali mu je započela  karijera dramskog pisca.

Piše drame Siromašna nevjesta i Nemoj zagristi više nego što možeš prožvakati o mladom nepoštenom gradskom čovjeku koji ode na selo naći si  ženu, koja je praizvedena u Boljšoj Petrovski kazalištu u siječnju 1853.,  na jednoj od izvedbi u gledalištu je bio i car Nikolaj.

1856., godinu dana nakon smrti cara Nikolaja,  Ostrovski se priključuje  istraživačkoj ekspediciji po sjevernome toku rijeke Volge, na tome putovanju otkriva folklornu baštinu i mnogo priča iz usmene predaje tamošnjih stanovnika  koje će mu kasnije poslužiti kao materijali za neke njegove drame.

U Moskvi je uz pomoć donacija ruskih imućnika osnovao kazalište Malyi, te školu za dramsku umjetnost. Prema mišljenju kritičara njegova najbolja drama Oluja izvedena je 1859. godine upravo u Malyi kazalištu. Radnja drame smještena je na ladanje uz Volgu, na kojem zla udovica vlasnika imanja maltretira svoju snahu. Oluja je postigla veliki komercijalan uspijeh, a Ostrovski zaljubio u glumicu koja je igrala ulogu Katarine-snahe.

N.A. Ostrovski piše brojne drame među kojima su 'Šuma',  'Vuci i Ovce', 'Talenti i obožavatelji'...

Napisao je oko 50 drama, prevodio je klasike i bavio se kazalištem, započeo je stavrati realistički nacionalni repertoar rukoga kazališta. Umro je  14.06.1886 u Ščelnikovu.

Vukove i ovce, službene stranice kazališta Kerempuh (kojima isto otvara svoju novu sezonu), najavljuje ovako:

Iza naizgled banalnih ljubavnih priča u ovoj se predstavi krije surova analiza društva. I to analiza koja se ogledava u našoj suvremenosti i mi lako prepoznajemo njene protagoniste svuda oko nas. Bogati "trgovci", naši poduzetnici i njihov moral, poslovni ljudi koji stječu ugled "pametnim opranim novcem" propadanje plemstva (čitaj danas: srednjeg građanskog sloja), "sponzoruša" kao unosno zvanje, varljiva idiličnost života u provinciji- pa zar nama svi ti elementi njegovog djela ne zvuče na žalost bolno poznato?