Login za korisnike

Pustolov pred vratima

Jedno od najpoznatijih i najzagonetnijih djela domaće dramske literature, vraća se na daske zagrebačkog HNK u režiji Tomislava Pavkovića, a s Olgom Pakalović u glavnoj ulozi.

***

Milan Begović jedan je od najpoznatijih pisaca hrvatske moderne, osim kod nas njegove drame izvođene su i u inozemstvu. Milan Begović rođen je 19.01. 1876. u Vrlici, a umro je 13. 05. 1948 u Zagrebu. Pisac je Knjige Boccadoro  jedne od manifesnih knjiga naše moderne, libreta za operu Ero s onoga svijeta, često izvođenih drama  Bez tećega, Pustolov pred vratima, Amerikanska jahta u splitskoj luci, Hrvatskog Diogeneša, romana Dunja u kovčegu, Giga Barićeva te zbirke novela Kvartet,  posljednji napisani roman koji je objavljen tek nakon njegove smrti je Sablasti u dvorcu, dok su  mu posljednja dramska djela Dva prstena, I Lela će nositi kapelin te neobjavljeno Badnje veče Katice Degrelove.

U njegovim dramama vidljivi su utjecaji europskih dramskih pisaca moderne: Ibsena, Hauptmanna, Pirandela. Begović je u mladosti je proveo više godina u Beču i Hamburgu kao dramaturg i redatelj. Zbog dramatizacije Šenoinoga romana Diogenes koja je izazvala veliki politički odjek s obzirom na aluziju o ubojstvu Stjepana Radića u beogradskoj Narodnoj skupštini 1928.godine, Begović je smijenjen s mjesta direktora drame zagrebačkog HNKa i premješten u gimnaziju, a njegovoj drami Badnje veče Katice Degrelove zabranjena je premijerna izvedba u Beogradu 1939.

Pustolov pred vratima, tragikomedija u devet slika napisana je 1925. godine, 1926. praizvedena je u zagrebačkom HNK-u, a kao materijal u stvaranju te drame Begoviću je zasigurno poslužila Freudova psihoanalitička teorija jer se gotovo cijela drama odvija u podsvijesti  mlade na smrt bolesne djevojke Agneze.

U Pustolovu pred vratima smrt se pojavljuje kao vodič Agnezinog puta u nedoživjljeno i priželjkivano. Smrt se tako u drami pojavljuje kao likovi Neznanca, Profesora s velikim naočlama, Messenger boya,  Podvornika u wagon-litsu, Režisera tragičnih filmova, Najboljega prijatelja, Upravitelja tvrtke za nadgrobne spomenike, Policajca, Užigača uličnih svjetiljaka i Apaša uz popis dramatis persona stoji napomena da svih tih 10 uloga mora igrati samo jedan glumac.

Drama započinje u ljetno predvečerje u dvorištu vile gdje sjedi bolesna Agneza i sluša u glasovirsku izvedbu  to vrijeme moderanog i opscenog fox-trotta. Druga slika već se događa u Agnezinoj podsvjesti a zapravo u vili Agneze i njezinog muža gdje su brojni gosti među kojima i Gospodin sa šarenim prslukom, na kraju te slike Agneza dobiva  pismo nepoznatoga obožavatelja u kojem joj  izjavljuje gotovo opsesivnu ljubav i piše da ga nikad neće vidjeti niti upoznati te da se zbog njezine sreće odrekao svoje.  U trećoj slici radnja se zbiva u Agnezinom budoaru, ujutro dolazi messenger-boy i saznajemo da joj donosi već deveto pismo, dolazi i Kristina (Agnezina prijateljica) kojoj Agneza objašnjava svoju potragu za tajnim obožavateljem, dolazi i Gospodin sa šarenim prslukom, ta slika završva groteskno uz pjevanje i sviranje vesele glazbe Agnezinog muža i Gospodina sa šarenim prslukom.

Četvrta slika zbiva se u spavaćim kolima vlaka koji putuje kroz Alpe u noći, Agneza putuje uz Gospodina sa šarenim prslukom. Agneza mu priznaje da se boji noći i samoće što on pripisuje njezinim živcima, a on njoj priznaje da se zakleo da će je vjenčati  te da ju je oduvijek voljeo ali da ga je njezin muž pretekao. Slika završava  ujutro dolazkom vlaka u Zürich. Peta slika događa u elegantnom hotelu u Alpama u Agnezin apartman dolazi Režiser tragičnih filmova  kojega Agneza zavodi i ljubi, u trenutku kada on zaželi da ga Aneza pričeka gola, iz vana u hodniku se začuje pucanj i kroz vrata u sobu se strovali mrtvo  tijelo nepoznatog čovjeka.

U šestoj slici u Agnezinom stanu, Kristina i Agneza raspravljaju o samoubojici, Agneza priznaje da se bacila na njegovo mrtvo tijelo i poljubila ga jer je mislila da je to njezin tajni obožavatelj, dolazi i Prijatelj koji je uvjerava u isto. Na kraju te slike Agneza priznaje Mužu da ga je prevarila sa Gospodinom sa šarenim prslukom i da je cijelo  vrijeme željela saznati tko  je bio tajni obožavatelj, nakon svoga priznanja Agneza se zbog živaca sruši u nesvijest.  U sedmoj slici u salonu gospođe  Rubricius dolazi Agnezin muž i od Gospodina sa šarenim prslukom zahtjeva dvoboj zbog Agnezine okaljane časti te u mračnoj prostoriji obje izvuku noževe i međusobno se ubiju.

Osma slika nije uopće povezana s događajima u prethodnim slikama i zbiva se u predgrađu ispod mosta neke rijeke gdje se skrivaju  Apaš i Agneza od policije, Apaš na kraju baci Agnezu u vodu. U devetoj i posljednjoj slici mjesto radnje isto je kao i u prvoj slici dakle terasa ispred vile, Agnezi dolazi smrt u liku Neznanca i govori joj da je sve gotovo da joj je ostalo samo vremena za jednu molitvu u kojoj Agneza blagoslivlja sve što je proživjela i potom umire.

Milan Begović u jednome intervjuu  obrazlaže svoj izbor tema: 'Za mene je život neprestano sukobljavanje i izmjena svijetlih i mračnih elemenata. A životna igra svjetla i sjene nigdje se ne vidi tako jasno i izrazito kao u odnosu muškarca i žene, koji su ne neumoljivo upućeni jedno na drugo. Muško i žensko su vječni drugovi i vječni neprijatelji. Slikajući odnose muškarca i žene ja vjerujem da slikam temeljnje odnose i oblike svoga života.'

Prema Pustolovu pred vratima 1961.godine snimljen je film u režiji Šime Šimatovića, za koji je glazbu skladao Boris Papandopulo, a između ostalih glumili su Ana Karić i Boris Buzančić.

autorski tim
Milan Begovićautor teksta
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Irena Šušackostimograf
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf
Tomislav Pavkovićredatelj
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla
Žak Valentasuradnik za scenski pokret

izvođači
Alen ŠalinovićKor smrti
Barbara VickovićKor smrti
Franjo KuharAgnezin muž
Ivan GlowatzkyKor smrti
Kristijan PotočkiKor smrti
Livio BadurinaSmrt
Luka DragićGospodin sa šarenim prslukom
Marija TadićKor smrti
Mirta ZečevićKor smrti
Olga PakalovićAgneza

Odgovori

POVEZANE VIJESTI