Nabucco (st)

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Jednu od najpoznatijih Verdijevih drama o babilonskom kralju koji je nakon dužeg arbitriranja ipak odlučio ponijeti se ljudski prema židovskom narodu, na Splitskom ljetu postavio je Georgij Paro.

Warning: Attempt to read property "post_parent" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 558

Warning: Attempt to read property "post_content" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 563
autorski tim funkcija
Temistocle Soleraautor libreta
Ana Šabašovzborovođa
Miljenko Vikićasistent redatelja
Miljenko Vikićsuradnik za scenski pokret
Ivo Lipanovićdirigent
Miro Mamićoblikovatelj svjetla
Georgij Paroredatelj
Leo Kulaškostimograf
Giuseppe Verdiskladatelj
Irena Šušackostimograf
Dinka Jeričevićscenograf
Dinka Jeričevićoblikovatelj svjetla
izvođači uloge
Božo ŽupićBaalov veliki svećenik
Gabriela GeorgievaAbigailla, kćerka Nabucca i ropkinje
Inge Heinl - StančićFenena, Nabuccova kćerka
Ivica ČikešZaccaria, hebrejski veliki svećenik
Saša JakelićIsmael, nećak judejskog kralja
Snježana KatićAna, Zaccarijina sestra
Terezija KusanovićFenena, Nabuccova kćerka
Valentina FijačkoAna, Zaccarijina sestra
Vitomir Marof Nabucco, babilonski kralj

Četvrto desetljeće 19. stoljeća nije počelo baš najbolje za Giuseppea Verdia. Mladi skladatelj s tek dvije ne baš odviše uspjele opere je u samo par godina doživio tri smrti bliskih osoba – njegovo dvoje djece i njegove žene. U takvom stanju duboke depresije, Verdi gotovo da nije napisao ništa, no na inzistiranje Bartholomea Merellia, impresaria tadašnje La Scale, on počinje svoju treću operu – onu koja će ga definitivno staviti u žižu interesa opernog svijeta.

Libreto po biblijskoj priči o kralju Nabukodonosoru, te po drami Anicet-Bourgeoisa i Francis Cornua, napisao je Vedrijev suvremenik Temistocle Solera, a opera je vidjela svjetlo dana već 1842. godine u La Scali, i doživjela ogroman uspjeh, koji su mnogi, zbog priče o potlačenosti Židova od babilonskog kralja pripisivali političkom duhu tadašnjeg Risorgimenta, no vrijeme je, naravno, pokazalo da se u Verdijevoj trećoj operi krije mnogo više od agitacione drame, kako su je tada nazivali.

Opera u četiri čina počinje događanjima u hramu gdje svećenik Zaccharia moli ljude u vjeru da će Židovski narod preživjeti ovu nesreću. Nabukodonosor samo što nije uništio obranu i ušao u Jeruzalem. Ipak, u židovskim rukama je Fenena, mlađa Nabuccova kćer, koja je u ljubavnom odnosu s Ismaelom, židovskim poklisarom za Babilon. Ismael je pokušava nagovoriti da pobjegne i da se spasi no u taj tren u hram ulazi druga Nabuccova kći Abigaille koja je također zaljubljena u Ismaela i koja je spremna ako ga se Fenena ne odrekne, optužiti je za izdaju svoga naroda.
No, Nabucco ponovo odlazi u bitku, te ostavlja kao regenta Fenanu. No, Abigaille nalazi dokument kojem dokazuje da Fenana nije njegova prava kći, već robinja, te odluči da joj mora oduzeti regentsvo. Na to se vraća Nabucco, sretan zbog osvajanja, naređuje smrt Židovima i proglašava se Bogom, no u tom trenutku munja udara u njega i on gubi razum. Abigaille uzima njegovu krunu i proglašava se vladaricom, te uništava dokaze o svojem podrijetlu. Nabucco je moli da mu vrati pravo na prijestolje, no shavća da je sad u potpunosti njoj podređen.
Fenanu koja je zaželjala da umre zajedno sa Židovima odvoze u okovima. Nabucco traži oprost od Židovskoga boga i obećava da će ponovno izgraditi hram koji je uništio, te zajedno sa vojnicima uspijeva osloboditi Fenanu i Židove osuđene na smrt, te im govori da su slobodni. Na to ulazi Abigaille koja je popila otrov zbog kajanja i traži oprost od svih. Svećenik Zaccharia proglašava Nabucca Kraljem Kraljeva.

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE