Login za korisnike

Seviljski brijač (st opera)

Brijač, čiji poseban talent ne leži u baratanju britvom i škarama, već britkim jezikom, pomoć u ljubavnim zavrzlamama pruža na pozornici splitskog HNK.

***

Nakon prošlosezonske premijere u Drami splitskog HNK, 'Seviljski brijač' još će jednom posjetiti Split, ovaj put Operu.  Predstavu režira Plamen Kartaloff, koji se zagrebačkoj publici već predstavio Verdijevim ‘Krabuljnim plesom, dok se dirigentske palice prihvatio Ivan Repušić, a ostvarena je u koprodukciji sa Slovenskim narodnim gledališčem iz Maribora.

Napisan kao predložak za komičnu operu, ‘Seviljski brijač‘ je prošao zanimljiv put do svog, danas vjerojatno najpoznatijeg, opernog ostvarenja. 1772. tekst Pierra de Beaumarchaisa odbila je pariška Comédie-Italienne za koju je operu zamislio. Comédie-Italienne bila je poznata po prikazivanju opernih i dramskih ostvarenja u izvedbi talijanskih glumaca, zbog čega ne čudi kako je Beaumarchais svoj predložak temeljen na commediji dell’arte namijenio upravo njima. 1773. preradio je predložak u dramski tekst, a praizvela ga je Comédie-Française 1775.

Nakon toga, prvu operu po ‘Seviljskom brijaču’ skladao je Giovanni Paisiello, dok je dvadesetak godina kasnije, 20. veljače 1816. pod imenom – Almaviva ili uzaludan oprez, u Teatru Argentina u Rimu praizvedena verzija koja je doživjela bezbroj postava i koja uživa planetarnu popularnost – ona Gioachina Rossinija, za koju je libreto po Beaumarchaisovom predlošku napravio Cesare Sterbini. Iz dužnog poštovanja mladi Rossini molio je Paisiella da mu dopusti da sklada operu istog sadržaja, što je ovaj i dopustio smatrajući kako ne postoji mogućnost da će Rossini skladati operu bolju od njegove, čak naprotiv – očekivajući njegov potpuni neuspjeh. Ipak, godine 1816. nakon samo jedne lošije premijerne izvedbe, Rossinijev Almaviva je postao nevjerojatan uspjeh, a Paisiello je, hm, – umro!

Radnja opere vrti se oko grofa Almavive,  neizlječivo zaljubljenog u Rosinu koja živi zatočena kod ljubomornog doktora Bartola. Svi Almavivini planovi da izvede Rosinu iz kuće propadaju, pa se odlučuje pitati za savjet stručnjaka-lokalnog brijača (da, brijača!) – Figara. Naravno, Figaro za sva svoja mudra djela biva dobro plaćen, a prva mu je ideja da se Almaviva preruši u pijanog vojnika i tako uđe u kuću doktora Bartola. I tako Almaviva uspijeva predati Rosini poruku, no Bartolo je sada već sumnjičav, i zove stražu koja izbacije Almavivu.

Sljedeći Figarov plan jest da se Almaviva preruši u učitelja klavira, i dođe umjesto Basilia za kojeg će reći da je bolestan, a koji inače daje poduke pjevanja Rosini, i koji je inače Bartolov prijatelj i istomišljenik. Almaviva maskiran u učitelja, kako ne bi bio sumnjiv, otkriva Bartolu lažirano pisamce u kojemu se Almaviva otkriva Rosini tek kao posluga, a ne zapravo grof. Rosina je na to naravno izbezumljena. Na to ulazi u kuću Basilio ali ga Almaviva podmiti novcem, pa ovaj doista odglumi da je bolestan, no Bartolo ponovno postaje sumnjičav, te istjera sve van iz kuće i traži bračni ugovor za sebe i Rosinu. No, Figaro i Almaviva sad ulaze kroz prozor i dok Bartolo nije prisutan Rosina i Almaviva se pomiruju te potpisuju bračni ugovor pred svjedocima Figarom i Basiliom, kojem se prijeti smrću ako išta pokušava spriječiti. Bartolo dolazi prekasno, no ipak ga uspijevaju smiriti dajući mu Rosinin miraz.

autorski tim
Ioanna Manoledakikostimograf
Gioachino Rossiniskladatelj
Plamen Kartaloffredatelj
Jasna Žarićasistent redatelja
Cesare Sterbiniautor libreta
Domeniko Briškizborovođa
Tetjana Borčagivskakorepetitor
Vera Pavasovićkorepetitor
Julian Nechitakoncertmajstor
Ivan Repušićdirigent

izvođači
Antonija TeskeraBerta
Božo ŽupićDon Basilio
Helena Lucić ŠegoRosina
Ivica ČikešDon Basilio
Jana KurucovaRosina
Marijo KrnićFiorello / Ufficio / Ambroggio
Martina KlarićBerta
Mate AkrapFiorello / Ufficio / Ambroggio
Orkestar Opere HNK Split
Otokar KleionAlmaviva
Ozren BilušićBartolo
Peter DanailovFigaro
Sveto Matošić KomnenovićAlmaviva
Zbor Opere HNK Split

Odgovori