Login za korisnike

Koriolan/Stup društva

William Shakespeare, začinjen s mrvicom Ibsena, a na mjestu glavnog kuhara Miran Kurspahić. Treba li reći više?

***

Shakespeareov tragični junak, Rimljanin Gaj Marcije Koriolan, bio je povijesna ličnost. Legenda, koju je Shakespeare preuzeo najvjerojatnije od Plutarha, a potječe iz doba osnivanja Republike, govori kako je Koriolan, patricij koji se protivio sve većoj moći plebsa, nezadovoljan što ga plebs ne želi za konzula i protjeran iz grada, pristupio suparničkoj vojsci, Volščanima, s namjerom da zauzme Rim. Grad su od Koriolanovog bijesa spasile njegova majka i žena, a Koriolan, koji je popustio njihovim molbama, prepustuo se na milost i nemilost Volščanima, koji su ga, razočarani njegovim sposobnostima kao vojskovođe i razjareni gubitkom bitke, pogubili.

Odlukom da Koriolana prikaže kao gramzivog ratnika, koji odlazi u osvajački pohod da bi potom s pokorenom vojskom pokušao zauzeti Rim, učinivši ga naprosto bahatim plaćenikom, Shakespeare je upravo toj svojoj drami priskrbio epitet jedne od najzanimljivijih i najvažnijih, a problem ‘neograničene vlasti, mehanizam koji dobrog vladara pretvara u silnika’, kako kaže Jan Kott, postao je jedna od centralnih tema ne samo Shakespeareovog opusa, već i mnogobrojnih drugih djela renesansne dramaturgije.

Na pitanje što i tko je Koriolan danas, pokušava odgovoriti Miran Kurspahić, apsolvent režije na ADU, koji se dosad predstavio performansima napravljenim u suradnji s poznatim konceptualnim umjetnikom Tomom Gotovcem. ‘Koriolan’ predstavlja i vrhunac Virtualnog Džihada kojim se redatelj pokušva obračunati s institucijama i javnošću. Postavivši ga u Hrvatsku danas, Kurspahić problematizira pojam ‘heroja’ uz tezu da je heroj jednog naroda mogući ratni zločinac onog drugog, te da pokušaji prilagođavanja na mirnodopske okolnosti takvih ljudi, ljudi koji su bili dijelom kulta kojem se sve oprašta i čija krvoločnost je u određenom periodu smatrana prednošću, danas donosi samo transfer iste te krvožedne ambicije u poslijeratne tržišne malverzacije, a njihova funkcija u okvirima civilnog društva djeluje katastrofalno, razorno i destabilizirajuće.

Pokušaj provokacije, ali i evokacije opće poznatih obrazaca poput: Tko su naši Stupovi društva? U čije smo ruke povjerili našu sudbinu u posljednjih sedamnaest godina? Kome ćeš sutra dati povjerenje na izborima? Uostalom: „Gdje si bio kad je grmilo?“, događa se unutar &TDovog LAB sklopa, a prošetat će vas po raznim prostorima SC-a.


Odgovori